Ozljeda na radu od kuće do posla: Kada HZZO odbija isplatiti 100% naknadu bolovanja
Građevina je jedan od sektora u kojemu su, čak i kada se poduzimaju sve propisane mjere zaštite na radu, ozljede neizostavan dio svakodnevnice. No, kada su u pitanju one koje dugoročno ili trajno narušavaju zdravlje radnika, te obuhvaćaju 100% naknadu za bolovanje, događa se da ih HZZO ne prihvaća uvijek. Što ako ozljeda nastala putem na posao ili u povratku s posla kući nije priznata ozljedom na radu? Doznajemo od odvjetnice Blaženke Musulin iz odvjetničkog društva Musulin i suradnici.
Odvjetnica Musulin o zaštiti na radu | Foto: Canva, privatna arhiva
Ozljeda na radu je ozljeda zadobivena na radnom mjestu u radnom procesu, ali i ozljeda nastala putem na posao ili pri povratka s posla kući, a sve pod određenim zakonom propisanim uvjetima. Prava iz radnog odnosa nakon priznanja ozljede na radu odnose se na pravo na 100% bolovanja. Dok druga prava ovise o činjenici da li se ozljeda dogodila na radnom mjestu uslijed procesa rada ili putem na posao, odnosno po povratku s posla na mjesto stanovanja.
Što ako ozljeda nastala putem na posao ili povratak s posla kući nije priznata ozljedom na radu? Doznajemo od odvjetnice Blaženke Musulin iz odvjetničkog društva Musulin i suradnici.
Odbijenica HZZO-a
Za početak, kada ozlijeda koja se dogodila putem na posao iako je prijavljena od strane poslodavca kao ozljeda na radu, nije priznata od strane HZZO-a izdaje se posebno Rješenje s obrazloženjem razloga.
Ako dođe do ozljeđivanja radnika primjerice, u prometnoj nesreći prilikom odlaska na posao ili povratka s posla unutar sat vremena prije i sat vremena poslije radnog vremena, takva ozljeda nije uvijek priznata od strane HZZ0-a kao ozljeda na radu. Razlozi zbog kojih je to događa mogu biti različiti.
Najčešći razlozi
Najčešći razlozi radi kojih ozljeda putem na posao ne mora biti priznata možemo svrstati u četiri skupine. U prvoj se nalazi tzv. ‘problem puta’ koji kaže da put na posao mora biti najkraći mogući, dakle direktan put prema poslu, odnosno prema mjestu stanovanja.
U drugoj skupini je problem koji se može sastojati u tomu da li je put na posao već započeo ili se ozljeda dogodila npr. padom na stepeništu zgrade u kojoj stanuje ili dvorištu obiteljske kuće prije izlaska na ulicu.
U trećoj skupini je problem točnog vremena, odnosno ako se ne radi o vremenu unutar sat vremena prije početka radnog remena ili protekom tog sata, iako je razlika primjerice samo 15 minuta, tada se ne radi o ozljedi na radu.
Naposljetku važan je problem i pitanje odgovornosti za ozljeđivanje. Ako je radnik imao prometnu nesreću putem na posao koju je sam skrivio takva ozljeda ne priznaje se ozljedom na radu.
Procedura
Kad se radnik ozljedi poslodavac ispunjava prijavu o ozljedi na radu, navedeno je potrebno učiniti u roku 8 dana. Pravo je korištenje bolovanja i druga prava iz radnog odnose. Ako je priznata ozljeda na radu tada radnik ima pravo na 100% bolovanje
Ozljeda na radu ne mora biti priznata iako ju je poslodavac prijavio kao takvu jer HZZO može zaključiti da je do ozljede na radu došlo izvan vremena koje se priznaje kao put kući ili na posao, ili na mjestu koje nije povezano sa tim putem.
– U obrazloženju Rješenja HZZO-a trebalo bi biti navedeno da li je zatraženo očitovanje poslodavca na okolnost kako je došlo do ozljeđivanja, ali je bitno ukoliko je zahtjev negativan imati podatak i npr. kada radnik započinje s radom, na kojoj lokaciji, da li je radno vrijeme klizno, koje je mjesto stanovanja, da li radnik doista živi na adresi na kojoj je prijavljen ili je u tijeku preseljenje. Objašnjenje najkraćeg puta od posla do kuće i obrnuto, jer radnik putem kuda skrenuo, primjerice u pekaru ili trgovinu? Skretanje sa direktnog puta kući s posla utječe na nepriznavanje ozljede na radu, objašnjava Blaženka Musulin iz odvjetničkog društva Musulin i suradnici.
gradilište | foto: Freepik
Presudni elementi
Ukoliko se pak ozljeda dogodila putem na posao na način da je radnik pao silazeći po stepenicama, tada je pitanje gdje se stepenice nalaze i da li su u njegovoj zgradi li dvorištu obiteljske kuće, što znači da još i nije poduzeo put na posao, te da li je pao jer mu je pozlilo ili zbog nekog vanjskog uzorka. Sve su to važni elementi za utvrđivanje prava na priznanje ozljede na radu.
Također se mora utvrditi da je radnik sam skrivio prometnu nesreću dakle sam je kriv za ozljeđivanje, jer tada nema uvjeta za priznanje ozljede na radu. Ukoliko se radi o prometnoj nesreći tada HZZO uobičajeno traži Potvrdu policije ili čak okončanje prekršajnog postupka ako je isti pokrenut.
– Pitanje je dakle da li ozljeda koju je radnik zadobio udovoljava uvjetima propisanim zakonom da bi bila priznata ozljedom na radu, kažu odvjetnici, te pojašnjavaju da je odredbom članka 66. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju propisano da se ozljedom na radu smatra ozljeda izazvana neposrednim i kratkotrajnim mehaničkim, fizikalnim ili kemijskim djelovanjem, te ozljeda prouzročena naglim promjenama položaja tijela, iznenadnim opterećenjem tijela ili drugim promjenama fiziološkog stanja organizma, ako je uzročno vezana uz obavljanje poslova, odnosno djelatnosti na osnovi koje je ozlijeđena osoba osigurana u obveznom zdravstvenom osiguranju.
Dodaju i da je u točki 3. istoga članka Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju propisano da ozljeda koja je nastala na način iz točke 1. ovoga članka koju zadobije osigurana osoba na redovitom putu od stana do mjesta rada i obratno, te na putu poduzetom radi stupanja na posao koji joj je osiguran, odnosno na posao na osnovi kojeg je osigurana u obveznom zdravstvenom osiguranju, smatra kao ozljeda na radu.
Neodgovorno ponašanje
Treba reći i da je člankom 67. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju propisano da se ozljedom na radu ne smatra ozljeda do koje je došlo zbog skrivljenog, nesavjesnog ili neodgovornog ponašanja na radnome mjestu, odnosno pri obavljanju djelatnosti. Kao i na redovitom putu od stana do mjesta rada i obrnuto.
Ovdje se pak ubrajaju situacije poput tučnjave na radnom mjestu ili u vremenu dnevnog odmora, namjerno nanošenje povrede sebi ili drugome, obavljanje poslova pod utjecajem alkohola ili opojnih droga. Kao i upravljanje vozilom pod utjecajem alkohola ili opojnih droga i slično.
gradilište | foto: Freepik
Mogućnost žalbe
Na negativno rješenje HZZO-a može se uložiti žalba, o kojoj odlučuje više tijelo. Žalbu je potrebno podnijeti Direkciji zavoda što stoji u uputi o pravnom lijeku, a ista se podnosi neposredno tijelu koje je donijelo prvostupanjsko rješenje ili preporučeno poštom, te se na takav način upućena žalba smatra predanom u roku bez obzira kada ju Direkcija doista zaprimi.
– Protiv odluke Direkcije, ukoliko žalba bude odbijena, moguće je jedino pokrenuti upravni spor u roku od 30 dana od primitka odluke kojom je žalba odbijena. Za pokretanje sudskog postupka bolje bi bilo angažirati stručnu pomoć odvjetnika, zaključuju iz odvjetničkog ured Musulin.
Doznajte ovdje kako i kolika se odšteta može dobiti nagodbom i sudskim postupkom.
Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.
