Po nalogu EU planira se ukloniti 27 slapova s Korane, stanovnici nisu sretni
Na razini EU, od 2021. godine promiče se uklanjanje barijera s rijeka. Barijere su za potrebe ljudi umjetno građene strukture koje na bilo koji način ometaju riječni tok, a buduću da u većini slučajeva više nisu potrebne, potiče se njihovo uklanjanje. Jedan primjer već postoji u Hrvatskoj i to na Bijeloj rijeci koja teče prema Plitvičkim jezerima. U drugoj inicijativi predlaže se uklanjanje barijera na rijeci Korani u Karlovcu. Dok ovaj potez pokretači inicijative opisuju kao nužan za očuvanje bioraznolikosti, druga strana upozorava na potencijalnu opasnost. Dobili smo odgovor i iz Grada Karlovca.
riječna barijera | pixabay
Pan je udruga za zaštitu okoliša i prirode, koja za sebe navodi da je nestranačko i neprofitno udruženje s ciljem educiranja javnosti o ekologiji, zaštiti prirode i okoliša te promicanjem načela održivog razvoja u Karlovačkoj županiji. U Karlovcu je predložila uklanjanje barijera, odnosno slapova na rijeci Korani.
Na stranici udruge stoji kako ovaj projekt promiču da bi se s rijeke uklonilo čak 27 barijera, odnosno slapova koje ometaju tok rijeke. Slapovi, točnije barijere, kažu, negativno utječu na tok. No, iako je inicijativa trebala početi, nisu dobili potrebno odobrenje pa je provođenje projekta i dalje na čekanju. Zasad, barijere će se popisati, te će se izvršiti prijedlog za njihovo eventualno uklanjanje.
– Upoznati smo s projektom kojim će biti popisane barijere u Korani, kako prirodne tako i umjetne. Ističemo da će, prema informacijama datim na predstavljanju projekta u Eko Panu, na kojem su bili predstavnici Grada, Županije, Hrvatskih voda i JU Natura Viva, sada biti izvršeno samo kartiranje barijera s prijedlogom njihovog eventualnog uklanjanja. Na predstavljanju projekta je stav Hrvatskih voda, JU Natura Viva, Karlovačke županije i Grada Karlovca bio ujednačen: da je barijere potrebno analizirati s više aspekata. Obzirom da je Korana u ekološkoj mreži, svaki zahvat podliježe posebnim propisima, rekli su nam iz Grada Karlovca o statusu projekta.
Plan uklanjanja
Prilikom predstavljanja inicijative, iz udruge je predloženo mapiranje te kategoriziranje svih barijera da bi se prema prioritetima uklonile. Kako navode, dužine 134 kilometra, od izvora u Plitvičkim jezerima pa do ušća u Kupu u Karlovcu te obuhvaćajući slivno područje površine preko 2.200 četvornih kilometara, rijeka Korana ima ekološku vrijednost.
Sliv rijeke dom je raznovrsnim migratornim vrstama riba te ostalim slatkovodnim organizmima od kojih su mnogi ugroženi. Uklanjanje barijera, tvrde – rješenje je za otklanjanje problema. Projekt je trebao krenuti prvog veljače ove godine, a udruga ga provodi kao lokalni partner Zelene akcije koja je glavni koordinator te uz bok stručnom partneru poduzeću Biota, za 79.725,79 eura.
No, ne slažu se svi da ovo rješenje ima smisla na način kako ga je predstavila udruga. Inače, barijere se u Europi uklanjaju na rijekama kao pothvat šire inicijative očuvanja bioraznolikosti tokova. Kako su kroz povijest izvođene izmjene riječnih korita poput brana i odvodnih kanala, ako se ne koriste, njihovo uklanjanje moglo bi doprinijeti poboljšanju bioraznolikosti, a jedan primjer u Hrvatskoj je netom izveden.
Strategija Europske komisije
Na razini Europske unije predstavljena je strategija povećanja bioraznolikosti tokova rijeka do 2030. godine. Dokument Barrier Removal for River Restoration razvila je Europska komisija uz savjetovanje Ekološkog instituta.
barijera na rijeci | pixabay
Budu li se vodile ovim dokumentom, države članice bit će usmjerene ukloniti dio barijera s rijeka kako bi se 25 tisuća kilometara rijeka vratilo slobodni tok. U skladu s ovom inicijativom, ljetos se obnavljala i Bijela rijeka na Plitvičkim jezerima. Bio je to prvi takav pothvat u Hrvatskoj, s jedinstvenim ciljem vraćanja prirodnog toka i poboljšanja biološke raznolikosti.
Nakon čak šest godina priprema i radova, Bijela rijeka u nacionalnom parku dočekala je značajan trenutak povratka prirodnoj dinamici. Ovdje su se, naime, uklanjale umjetne barijere koje su desetljećima ograničavale migraciju riba te povećavale rizik od poplava i suša. Nakon završetka radova, rijeka ponovno teče slobodno, doprinoseći očuvanju ekosustava lokalne zajednice, piše lika-online.hr.
– Ovo je prvo tako kompleksnije uklanjanje barijera sa nekog vodotoka u Hrvatskoj, Bijela rijeka je jedan od dva najbitnija vodotoka na Plitvičkim jezerima, koji dovode vodu do jezera. Samim tim, Bijela rijeka nam je izuzetno bitna. U zadnjih možemo reći 300-njak godina, ljudi su se morali boriti za svoju egzistenciju i ovo je bio neki . S obzirom da niti jedna od tih mlinova i pilana nisu više u funkciji, a prave štetu Bijeloj rijeci i cijelom eko sustavu, odlučili smo ukloniti, rekao je Kazimir Miculinić, stručni voditelj u Nacionalnom parku Plitvička jezera za WWF Adria.
Potencijalna opasnost
Međutim, dok se inicijativa na europskoj razini usmjerava uglavnom na uklanjanje umjetno građenih barijera kakve su uklonjene s Bijele rijeke, iz Karlovca se tvrdi kako udruga s Korane planira ukloniti, ni manje ni više – slapove rijeke koji s jedne strane možebitno imaju zaštitnu ulogu za grad. Neki mještani ustali su protiv inicijative, dio je suzdržan, dok iz inicijative tvrde da je projekt nužno provesti, piše jutarnji.hr.
Inicijativa pak, koja je trebala krenuti prije skoro pola godine, nakon brojnih održanih okruglih stolova i dalje – stoji, jer se čeka konačna odluka lokalne politike. Kako su nam rekli iz Grada Karlovca, inicijativa kreće, no još se čeka provođenje potrebnih analiza i popisivanje postojećih barijera. Iz udruge, s druge strane tvrde da se sredstva na razini EU s ovom svrhom ionako moraju potrošiti, a u pitanju je 1,3 milijuna eura namijenjenih za oslobađanje 25 tisuća kilometara rijeka u Europi.
Istovremeno se javlja upozorenje da se uklanjanju barijera valja pristupiti vrlo oprezno. Njihovo uništavanje, za koje se tvrdi da će ekološki doprinijeti životu rijeke, moglo bi imati upravo suprotan, poguban učinak na njenu bioraznolikost.
Iz Hrvatskih voda rekli su kako Korana kao brdska rijeka ima jako veliku oscilaciju protoka. Samo u Veljunu, primjerice, zabilježeno je 0,7 kubika vode u sekundi, dok su se maksimalni izmjereni protoci ‘penjali’ do 500 kubika u sekundi. Osim u jednom brdskom dijelu uzvodno, mišljenje Zorana Pavlovića iz Hrvatskih voda jest da bi rušenje barijera, odnosno slapova na ovoj rijeci moglo biti opasno za grad Karlovac.
Koje su najveće brane na svijetu pročitajte na poveznici.
