Prema izvješću Eurostata građevinarstvu u Hrvatskoj se drži bolje od europskog prosjeka

Hrvatski građevinari uopće ne zaostaju za europskim kolegama, a prema podacima Eurostata, produktivniji su od prosjeka Europske unije, ali i od prosjeka nekih mnogo razvijenijih zemalja. Rast je neprekidan od posljednjeg kvartala prošle godine.

Statistika tvrdi da Hrvatska drži korak s Europskom unijom. Hrvatska od kraja 2021. godine bilježi stalni rast u građevinarstvu. Tako je gradnja porasla za 1,5 posto u četvrtom kvartalu 2021. u odnosu na treći iste godine. Prvi kvartal 2022. godine porastao je 1,6 posto u odnosno na prethodni, a drugi kvartal 2022. porastao je 1,3 posto u odnosu na prvi. Po prvim mjesecima ove godine rast je također očit pa je veljača bila bolja od siječnja za 0,9 posto, ožujak je porastao 0,1 posto u odnosu na veljaču, a rast je nastavljen i travnju (0,7%), svibnju (0,1%) i lipnju (0,3%).

Do srpnja 2022. u usporedbi s lipnjem 2022. proizvodnja u građevinarstvu porasla za 0,3 posto u eurozoni i za 0,2 posto u Europskoj uniji. Povećanja su još i veća (1,5% i 1,3% ) kada ih usporedimo sa srpnjem 2021. godine. Među državama EU članicama za koje su podaci dostupni najveći mjesečni porast proizvodnje u građevinarstvu u periodu lipanj/srpanj zabilježene su u Španjolskoj (+6,7%), Mađarskoj (+5,7%) i Slovačkoj (+3,1%). Najveća smanjenja uočena su u Austriji i Sloveniji (obje -4,2%), Češkoj (-2,9%) i Švedskoj (-1,3%).

Hrvatska je također zabilježila rast kada usporedimo podatke iz 2021. i 2022. godine u odnosu na one od prije godinu dana. Tako treći kvartal 2021. godine 8,1 posto bolji od trećeg kvartala 2020., a četvrti kvartal 2021. bolje je za šest posto od onog godinu dana prije. Rast je nastavljan i prvom kvartalu 2022. u odnosu na 2021. (4,5%) i drugom (4,3%). Veljača 2022. je bila bolja od veljače 2021. za 5,1 posto a rast je nastavljen i ožujku 2022. (4,3%), travnju (4,6%), svibnju (4,4%) i lipnju (4%) u odnose na iste mjesece iz 2021. godine.

U europodručju u srpnju 2022., u usporedbi sa srpnjem 2021., dakle u periodu od godinu dana, niskogradnja je porasla za 1,7 posto, a visokogradnja za 1,4 posto. U cijeloj Europskoj uniji niskogradnja je porasla je za 1,3 posto, a visokogradnja za 1,2 posto. Među državama članicama za koje su podaci dostupni najveći godišnji porast proizvodnje u građevinarstvu zabilježeni su u Sloveniji (+28,5%), Rumunjskoj (+8,3%) i Austriji (+7,6%). Najveća smanjenja bila su zabilježen u Švedskoj (-8,7%), Španjolskoj (-5,2%) i Češkoj (-2,7%).