Susjedi predstavili brzu cestu s četiri trake koja će Krajinu povezati s Hrvatskom i EU
Javna tvrtka Autoceste Federacije Bosne i Hercegovine predstavila je idejno rješenje za brzu cestu Bihać – Velika Kladuša. Riječ je mega projektu koji bi trebao Unsko-sanski kanton povezati s europskom mrežom autocesta i brzih cesta kroz Hrvatsku i Sloveniju.
autocesta | unsplash
Nova brza cesta Bihać – Velika Kladuša imat će četiri trake i posebnu traku za teretna vozila. Kako je rečeno, ukoliko svi planirani koraci budu realizirani u predviđenim rokovima, izgradnja bi mogla započeti na proljeće 2026. godine.
Projekt su predstavili projektanti JP Autoceste FBiH koji su u Bihać došli zbog rješenja priključka na Granični prijelaz Maljevac i izgradnje kružnog toka koji bi omogućio uključivanje prema Republici Hrvatskoj. Razgovaralo se i o eksproprijaciji zemljišta kako bi se građanima izašlo u susret i kako bi proces bio što brže završen, piše biznisinfo.ba.
Druga faza projekta, koja obuhvata dionicu od Cazina do Velike Kladuše, trenutno je u fazi izrade idejnog projekta. Prema informacijama iz JP Autoceste FBiH, očekuje se da ovaj dio projekta bude završen u naredna tri mjeseca.
– Predstavnici JP Autoceste FBiH su nas upoznali s informacijom da je idejni projekt gotov, te da je urađen elaborat eksproprijacije za prvu katastarsku općinu na području Bihaća, a to su Kralje. Također, u toku je i javni poziv pa pozivamo sve sugrađane čije parcele se nalaze na ovoj trasi, da se mogu javiti za sklapanje sporazuma s Autocestama FBiH, ali i dogovoriti oko naknade za preuzimanje njihovih parcela, naglasio je gradonačelnik, Elvedin Sedić.
Poslije zatvaranja javnog poziva JP Autoceste FBiH će podnijeti zahtjev Gradu za početak postupka eksproprijacije, a realan rok za okončanje prve faze ovog postupka je u narednih godinu dana, istaknuto je na sastanku.
Istaknuto je i kako je ovo jedan od važnijih projekata za cijelu Bosnu i Hercegovinu, budući da bi on Unsko – sanski kanton trebao povezati s europskom mrežom autocesta i brzih cesta kroz Hrvatsku i Sloveniju, a onda i Bihać s centrom države.
Probijena je druga cijev tunela Kobilja glava, ispod 500 kuća miniralo se više od dvije godine, doznajte ovdje detalje.
