Top 5 'bauštelskih' zakona koji donose velike promjene u sektoru graditeljstva

Osim što se u 2024. godini gradilo punom parom, bilo je dinamično i u zakonodavstvu. Tu su se, po pitanju građevinskog sektora razmatrali i mijenjali brojni zakoni vezani za taj sektor, a doneseni su i neki novi. Donosimo top 5, od kojih su vjerojatno najviše pozornosti dobila prva dva. Jedan se tiče stanovanja u višestambenoj zgradi, a drugi je goruća tema uslijed velikih promjena na tržištu rada.

Ove godine puno se gradilo, a osim radova na terenu, u okvirima graditeljskog sektora bilo je dinamično i na papiru. Razmatralo se izmjene i dopune nekih od glavnih zakona vezanih za gradnju i građevinske radnike, kako bi se u tom smislu ‘sredili računi’ ili pak zbog značajnih promjena koje su se dogodile unutar sektora. Donosimo ključne Zakone koji su se ove godine razmatrali u Vladi i doživjeli prekretnicu.

5. Zakon o državnoj izmjeri i katastru

Krećemo sa Zakonom o državnoj izmjeri i katastru nekretnina, za koji je Vlada Saboru uputila prijedlog izmjena u srpnju. Prijedlog o Zakonu upućen je radi provođenja sustavnih mjera za unaprjeđenje zemljišne administracije, a predviđalo se kako će se o istom prijedlogu u saborskim klupama raspravljati ni manje ni više ovu jesen. Većinom glasova (89 je bilo za, 42 suzdržanih i nitko protiv) na 4. sjednici održanoj 12. prosinca 2024. godine Hrvatski sabor je usvojio Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona.

Glavni ravnatelj Državne geodetske uprave Antonio Šustić rekao kako su važećim zakonom propisani postupci koji se odnose na osnivanje i održavanje katastarskog operata. Inače, program Vlade je da se do kraja 2030. godine dovrši iznimno opsežan posao ažuriranja katastarskih i zemljišno-knjižnih podataka.

Prvo čitanje Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina održano je u rujnu ove godine s ciljem uspostave suvremenog i učinkovitog sustava zemljišne administracije. Ovaj zakon, stoji na stranicama Ministarstva graditeljstva, prostornog uređenja i državne imovine trebao bi doprinijeti povećanju pravne sigurnosti u poslovanju s nekretninama, ubrzati procese ulaganja, ali i unaprijediti funkcioniranje tržišta nekretnina.

4. Zakon o gradnji

U rujnu ove godine i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o gradnji je upućen u javno savjetovanje, prije svega kako bi se potaknula digitalizacija sektora. Najvažnije promjene predložene u ovom zakonu odnose se na odredbe koje uređuju postupak katastarske izmjere, ključne za sustavnu obnovu i osnivanje zemljišnih knjiga te uspostavu novog katastarskog operata, a u konačnici i Baze zemljišnih podataka.

U studenom ove godine ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić u Saboru je najavio donošenje novog zakona o gradnji iduće godine. Ove izmjene postavljaju temelj za učinkovitije upravljanje nekretninama i bolju pravnu regulaciju zemljišnih evidencija.

Između ostalog, predloženo je uvođenje eGrađevinskog dnevnika, čime bi se gradilišta digitalizirala. Drugim riječima, svim sudionicima u gradnji omogućilo bi se digitalno vođenje postupka gradnje. Očekivano je kako će se uslugom eGrađevinski dnevnik i postići kvaliteta građenja povećanjem dostupnosti svih potrebnih informacija na jednom mjestu.

Prijedlogom ovog Zakona nastoji se postići učinkovitost i otkloniti izazove u primjeni Zakona na način da se točno propiše koje uvjete treba ispuniti službena osoba nadležna za upravne poslove graditeljstva. Tako bi se, navode iz Ministarstva, značajno smanjilo administrativno opterećenje investitora te bi se ubrzao postupak ishođenja građevinskih dozvola. Te se nastojalo uskladiti s elektroničkim sustavom u postupcima izdavanja uporabne dozvole.

3. Zakon o zakupu i kupoprodaji poslovnoga prostora

Sa sjednice Vlade u rujnu je u saborsku proceduru po hitnom postupku upućen još jedan Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zakupu i kupoprodaji poslovnoga prostora, s Nacrtom konačnog prijedloga Zakona. Sabor je 11. listopada 2024. godine na sjednici donio Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zakupu i kupoprodaji poslovnih prostora kako bi se zakupnicima poslovnih prostora u vlasništvu države ili lokalnih jedinica omogućilo produljenje ugovora.

Naime, do kraja ove godine istječe ukupno 687 takvih ugovora – 386 ugovora o zakupu poslovnog prostora u vlasništvu Republike Hrvatske i 301 u vlasništvu lokalnih jedinica. Izmjenama Zakona zakupniku koji uredno izvršava svoje obveze omogućuje se produženje ugovora o zakupu na rok od najduže deset godina, uz mogućnost produljenja za daljnjih najduže deset godina.

– Kada smo 2018. donijeli zakon njime smo zakupnicima koji su plaćali zakupninu iako nisu imali valjani ugovor omogućili sklapanje ugovora o zakupu na pet godina. Kako sada ti ugovori ističu, potrebno je ići s izmjenom zakona kako bismo im mogli produžiti ugovore temeljem izmijenjenog zakona, najprije na 10 godina, a potom na još 10 godina, izjavio je ministar Bačić i dodao da se ugovori mogu produžiti samo onim zakupcima koji u cijelosti izvršavaju ugovorne obaveze.

2. Zakon o strancima

Strani radnici u Hrvatskoj postali su neizostavan dio društva, a posebno su uključeni u sektore graditeljstva, ugostiteljstva i turizma. Kako smo pisali, dok se procjenjuje kako je od 2008. do 2016. Hrvatsku napustilo oko 60.000 radnika, do danas ih je ‘zamijenilo’ otprilike 80.000, a velikom broju su stranci. Strani radnici u stalnom su dolasku, a kako se može iščitati iz podataka najviše ih dolazi iz BiH i Nepala pa slijede radnici iz Srbije, Indije i Makedonije.

Uz to, brojnim radnicima Hrvatska je samo usputna postaja nakon koje se spremaju nastaviti dalje. Ove godine izdano je više od 171 tisuća dozvola, kako za boravak tako i za rad, što je više od 100 tisuća više u odnosu na 2021. godinu kada je izdano 82 tisuće dozvola. Upravo je za izmjene Zakona o strancima zamišljeno da će povećati učinkovitost zapošljavanja stranih radnika ili pak bolje regulirati uvjete za njihovo zapošljavanje, što je u trenutnoj situaciji neophodno.

Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strancima bio je na javnom savjetovanju od 28. veljače do 14. ožujka, dok je krajem rujna poslan u prvo saborsko čitanje. Sastoji se od dvije cjeline. Prva se odnosi na državljane trećih država, a druga na državljane država članica Europskog prostora.

– Novi Zakon o strancima donijet će neke promjene, kao što su izdavanje radne dozvole na tri godine, što smatramo pozitivnim, a uvodi se i period nezaposlenosti od 60 dana, što će definitivno olakšati organizaciju života radnika i njihovo zadržavanje u Hrvatskoj. Navedene izmjene smanjit će i opterećenje na administraciju MUP-a te se nadamo da će to značajno pridonijeti smanjenju vremena čekanja na izdavanje dozvola, što bi bitno olakšalo poslodavcima pravovremeno zadovoljenje potreba za radnom snagom, poručili su iz Hrvatske gospodarske komore po pitanju ovog Zakona.

1. Zakon o upravljanju i održavanju zgrada

Pozadina donošenja  Zakona o upravljanju i održavanju zgrada činjenica je da je ovaj sektor gotovo 20 godina reguliran nedostatnim djelićima drugih propisa, a najviše Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, te pripadajućom Uredbom o održavanju zgrada. Posljedica takvog stanja je teško i neučinkovito upravljanje zgradama što pak ima brojne posljedice među kojim se ističe onemogućeno ispunjavanje obveza vlasnika zgrada na njihovom održavanju u skladu s propisima o gradnji.

No i otežano otežano održavanje kućnog reda, odnosno upravljanja režimima stambenih i drugih funkcija u zgradama i pripadajućim dijelovima. Spominje se neispunjavanje, odnosno djelomično ili teško ispunjavanje obveza prema javnopravnim subjektima i drugim osobama. Jednako tako, ovaj zakon se osvrće i na otežano to jest onemogućeno sudjelovanje u društvenim akcijama poboljšanja tehničke i druge kvalitete zgrada koje su često subvencionirane.

Kao polazišna točka za izradu Zakona o upravljanju i održavanju zgrada uzima se potreba definiranja zajedničkih dijelova zgrade, minimalnog iznosa i načina plaćanja zajedničke pričuve, nužnost održavanja zajedničkih dijelova zgrade, propisivanje načina upravljanja zgradom, osnovni sadržaj ugovora o upravljanju zgradom te prava, obveze i odgovornosti upravitelja zgrade, a i predstavnika suvlasnika i suvlasnika. Zakon stupa na snagu s 1. siječnja 2025. godine.

Ovdje doznajte koliko (navodno) zarađuju arhitekti u Hrvatskoj. Neki podaci bi vas mogli šokirati.