U povojima dionice nove magistrale na kontinentu: Skoro 370 kilometara zamijenit će ‘cestu smrti’
Prije više od četvrt stoljeća javlja se ideja o cesti koja bi povezujući zapadnu i istočnu granicu kontinentalne Hrvatske zamijenila postojeću državnu cestu D2, poznatu i kao ‘cesta smrti’. Smatra se da bi smanjila stradavanja u prometu i pružila bolju vezu krajnjem istoku države koji je, kako navodi Studija utjecaja na okoliš za jednu od dionica, prometno izoliran. Upravo su u povojima radovi na dionici dugoj 22 kilometra između Pitomače i Virovitice, koji su se spremali i prije dvije godine.
Podravska brza cesta | foto: Hrvatske ceste
Skoro 30 godina nakon što se krenulo šuškati o važnom prometnom rješenju između dviju granica kontinentalne Hrvatske, čini se da su u povojima radovi na jednoj dionici na istoku Hrvatske. Koliko god ih se napravilo, dionice duž dugo iščekivane nove ‘Podravske magistrale’, trebale bi biti pomak spram povezanosti Slavonije, a na koncu čitave sjeverne Hrvatske.
Konkretno, trenutno se sprema pokretanje gradnje prometne poveznice Pitomače i Virovitice koju se na sva zvona najavljivalo još 2023. godine. Pokazuje to činjenica da je nadležno Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije netom pokrenulo postupak procjene utjecaja na okoliš. Riječ je o 22 kilometra ceste koja je dio već spomenutog, obuhvatnijeg prometnog projekta.
Četvrt stoljeća stara ideja
Podravska brza cesta predviđena je Strategijom prometnog razvitka hrvatske iz 1999. godine, kao i Programom prostornog uređenja Republike Hrvatske. Studija utjecaja na okoliš objavljena u ožujku ove godine obrađuje zahvat izgradnje Podravske brze ceste, konkretno dionicu od Našica do čvora Čepin u duljini od okvirno 33,1 kilometara, no sve je bliže početak gradnje između Pitomače i Virovitice.
Obje dionice bile bi dio veće brze ceste duge 370 kilometara, koja bi povezala Ormož na granici s Republikom Slovenijom i Ilok, putem Varaždina, Virovitice, Osijeka, sve do konačne točke – Iloka. Konkretno, za istok Hrvatske u Studiji utjecaja na okoliš za prostor Osječko-baranjske, Virovitičko-podravske i Koprivničko-križevačke županije stoji da su među prometno najizoliranijim područjima u državi.
U tom smislu, izgradnja brze ceste kroz to područje, očekuje se da bi ublažila prometnu izoliranost, a u širem smislu povezala bi sjever. U Studiji utjecaja na okoliš još iz 2013. godine stoji da bi se brza cesta na području sjevera gradila usporedno s postojećom magistralom, a zbog značaja koji se smatra da bi imala, može se smatrati da će postati nova magistrala. Udaljenost dviju cesta prema staroj Studiji bila bi tri do pet kilometara.
Podravska brza cesta | foto: Studija utjecaja na okoliš iz 2013.
Alternativa ‘cesti smrti’
Podravska cesta, pojašnjeno je u istom dokumentu, za cilj ima preuzeti prometne tokove državne ceste D2, odnosno postojeće magistrale koja vodi od graničnog prijelaza Dubrava Križovljanska do graničnog pijelaza Ilok. Osim prometnog opterećenja koje trpi postojeća D2, ključni problem te prometnice, vrijedi podsjetiti, vrlo je niska razina sigurnosti s velikim brojem nesreća, zbog čega je ona neformalno nazivana i ‘cestom smrti’.
Lokacija zahvata nove ceste prolazila bi sjeverom Hrvatske, a dok se trenutno planira izgradnja od Pitomače do Virovitice na predmetnoj cesti, što se najavljivalo prije dvije godine, vrijedi napomenuti kako najnovija Studija utjecaja na okoliš podnesena nadležnom Ministarstvu ogledava drugu, istočniju dionicu između Našica i Čepina, nadomak Osijeku. Prva dionica duga je nešto manje od 22 kilometra, a druga spomenuta 33 kilometra.
Pokrenut postupak
Dakle, dvije godine nakon što je najavljen početak izgradnje prve dionice, bez naknadnog razvoja situacije, nadležno Ministarstvo sada je pokrenulo postupak utjecaja na okoliš. Nositelj radova između Pitomače i Virovitice, kao što će biti i za ostatak nove ‘magistrale’ na sjeveru su Hrvatske ceste (HC), javlja podravski.hr.
Nakon što projekt dobije zeleno svjetlo vezano uz procjenu utjecaja na okoliš, slijedi faza projektiranja i ishođenja dozvola. Za sada je izrađeno idejno rješenje i studija utjecaja na okoliš. Vrijedi još jednom napomenuti, dio je ovo buduće trase koja bi trebala povezati slovensku granicu s granicom Ilok na krajnjem istoku. Ovdje pročitajte detalje o radovima na ‘zagorskoj magistrali’.
Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.
