Velika novost za građane ovog europskog grada: Gradsko središte ostaje bez auto prometa?
U svijetu u kojem se polako, ali sigurno, počinje sve više pažnje pridavati ekološkim problemima, kojih iz dana u dan ima sve više, stvara se novi trend – gradska središta u kojima nije dozvoljen promet autima. Upravo to bi moglo postati novo normalno u Berlinu.
Ilustracija, foto: Unsplash; Gilly
Berlinsko središte moglo bi postati najveće urbano područje na svijetu bez automobila nakon kampanje koju je podržalo 50.000 građana, piše Dezeen. Kampanja Berlin Autofrei predložila je zakon kojim bi se ograničila upotreba osobnih automobila unutar željezničke linije Ringbahn u njemačkoj prijestolnici, na površini od 34 četvorne milje. Gradsko poglavarstvo sada će formalno razmotriti peticiju, a odluka bi trebala biti objavljena u veljači.
Ako bude uspješan, zakon bi ograničio korištenje vozila na one s posebnim izuzecima, kao što su dostavna vozila, hitne službe ili osobe s invaliditetom. Stanovnicima bi bilo dopušteno koristiti automobil ili kombi do dvanaest puta godišnje, u posebnim okolnostima kao što je preseljenje.
Proširile bi se mreže javnog prijevoza, a prometnice bi bile redizajnirane kako bi se povećao prostor za pješake i bicikliste. Predloženi zakon ima za cilj smanjenje ugljičnog otiska, a ambicija je i smanjiti broj prometnih nesreća te poboljšati kvalitetu zraka.
– Naš zakon poboljšava kvalitetu života za sve Berlinčane. Želimo da ljudi mogu spavati s otvorenim prozorima i da se djeca opet mogu igrati na ulici. Djeca i stariji građani su posebno ugroženi automobilima. Također, bake i djedovi bi trebali moći sigurno voziti bicikle i imati dovoljno klupa za odmor, rekla je Nina Noblé, jedna od organizatorica kampanje, u izjavi objavljenoj 2021.
Duplo više potpisa
Nacrt zakona je podnošen još prije godinu dana, u veljači 2021. godine, a od tada je kampanja dobila zamah. Bilo je potrebno skupiti dvadeset tisuća potpisa za službeni početak pravnog postupka, ali uspjeli su skupiti puno više – čak 50.333 potpisa.
Ipak, ako grad odbije prijedlog, morat će skupiti 175 tisuća potpisa kako bi kampanja nastavila. Ako grad i tada odbije prijedlog, on će ići na javno glasovanje. Slična kampanja bila je uspješna u Berlinu 2018. godine, kada je nakon referenduma građana, grad donio zakon o mobilnosti kojim se nalaže uvođenje biciklističke mreže u cijelom gradu.
Organizatori Berlin Autofreija smatraju da je potrebno učiniti više kako bi se poboljšala kvaliteta života stanovnika grada. Njihov prijedlog zakona uključuje vozila na električni pogon, kao i na benzin, uz obrazloženje da još uvijek stvaraju zagađenje i uzrokuju nesreće. Iako grad nije objavio broj troškova za planove, aktivisti procjenjuju da će gradu uštedjeti 420 milijuna eura godišnje.
Trend u cijeloj Europi
– Senat nema smislen plan transformacije prema održivom i pravednom prometu. Previše je automobila na cesti u Berlinu koji zagađuju zrak zbog trošenja guma, zauzimaju previše zajedničkog prostora i nepotrebno ugrožavaju ljudske živote, bilo električne ili dizelske, rekao je Manuel Wiemann, još jedan od organizatora.
Berlin nije jedini grad koji istražuje mogućnost ulica bez automobila. Oslo od 2017. polako uklanja automobile iz središta grada, Barcelona pješači svaku treću ulicu u svojoj četvrti Eixample, a Pariz je domaćin redovitih dana bez automobila. Pandemija je navela još više gradova, uključujući London, New York i Milano, da testiraju učinak pretvaranja cesta u pješačke zone.
Prijedlozi Berlin Autofreija slijede izvješće iz 2014. koje je naručio grad, u kojem je utvrđeno da u čak 58 posto berlinskih ulica je prisutan promet, iako automobili čine samo jedno od tri putovanja.
