Kraj nesrećama i odronima: Kreće sanacija najpoznatijeg brda-vidikovca, na teren će morati i helikopter

Zbog učestalih odrona i nekoliko teških nesreća, među kojima i smrtnim ishodom, uskoro počinje sanacija kritičnog dijela padine brda Srđ iznad Dubrovnika, za što je napokon raspisan i javni natječaj. Projektom dugim 150 metara predviđeno je postavljanje fleksibilnih barijera i zaštitnih sustava za potencijalno nestabilne stijenske blokove, a radovi će se dijelom izvoditi helikopterima zbog nepristupačnog terena. Investicija vrijedi 1,45 milijuna eura, a sigurnosna mjera trebala bi trajno zaštititi cestovni promet i lokalno stanovništvo.

Nakon višegodišnjeg odgađanja, konačno započinje realizacija projekta sanacije kritičnog dijela padine brda Srđ iznad Dubrovnika. Ova dionica, duga oko 150 metara, proteže se uz državnu cestu DC8, na području između skretanja za Bosanku i ulaza u Grad. Zbog učestalih odrona i nekoliko teških nesreća, među kojima i onih sa smrtnim ishodom, gradske vlasti i Hrvatske ceste odlučile su hitno reagirati. Prema objavi u sustavu javne nabave, sada je raspisan i javni natječaj za sanaciju kritičnog dijela padine brda Srđ, u iznosu od 1.450.000 eura.

Kronologija projektiranja i odrona

U studenom 2015. godine izrađena je opsežna projektna dokumentacija, podijeljena u tri međusobno usklađene cjeline, od kojih je svaka obradila specifičan segment geološko-geotehničke problematike vezane uz sanaciju odrona na području Srđa. Dokumenti su obuhvatili rješenja za osiguranje padine, pojedinačnu stabilizaciju stijenskih blokova te zaštitu od odrona, uz detaljne analize terena, kartiranja i preporuke za primjenu različitih zaštitnih sustava.

Budući da projekt iz 2015. godine nije realiziran, Naručitelj je u ožujku 2025. godine pokrenuo izradu novelacije projektne dokumentacije. Ova dopuna odnosila se na sanaciju kritičnog dijela padine brda Srđ, dužine oko 150 metara, s ciljem trajnog rješavanja sigurnosnog rizika za cestovni promet i lokalno stanovništvo.

Unatoč ranije postavljenim zaštitnim mrežama na najugroženijim dijelovima padine, odroni stijena i dalje su bili česti, osobito nakon obilnih kiša ili izvođenja građevinskih radova. U posljednjim desetljećima zabilježeno je više takvih incidenata na dionici državne ceste od skretanja za Bosanku do ulaza u Dubrovnik, u dužini od oko jednog kilometra. Ti su odroni često prouzročili materijalnu štetu, prekide prometa, a ponekad i teške ozljede te smrtne ishode. Prvi evidentirani incident dogodio se još 2008. godine, dok je posljednji, nažalost sa smrtnim posljedicama, zabilježen u veljači ove godine.

Inženjerskogeološko kartiranje i analiza blokova

U okviru inženjerskogeološkog kartiranja provedenog za potrebe izrade projektne dokumentacije prikupljeni su detaljni podaci o značajkama stijenske mase. Izdvojene su dvije inženjerskogeološke sredine te identificirani pojedinačni diskontinuiteti u različitim zonama. Na ukupno 633 mjerna mjesta određena je orijentacija diskontinuiteta, uz detaljan opis i fotografsku dokumentaciju, dok je provedeno precizno pozicioniranje padinskih i cestovnih blokova te potencijalno nestabilnih blokova s utvrđivanjem njihovih geometrijskih karakteristika.

Osnovu terena čini karbonatna stijena građena od izmjene vapnenca i dolomita, prekrivena deluvijskim sedimentima kvartarne starosti (Qdl). Deluvij, predstavljen nevezanim do slabo vezanim materijalom sastavljenim od crvenosmeđe gline, karbonatnog kršja i većih komada stijena, ima debljinu od jednog do nekoliko metara. Vapnenci i dolomiti gornje krede čine čvrstu osnovu padine, pri čemu vapnenci formiraju istaknute grebene, dok dolomiti češće ostaju prekriveni padinskim naslagama.

Kartiranjem su identificirane najmanje četiri glavne familije pukotina, od kojih prva, slojevitost, pokazuje diskontinuitete nagnute prema sjeveroistoku pod kutom od 20° do 55° (prosječno 36/54). Pukotine imaju perzistenciju od 20 do 140 centimetara, rijetko i do 300 centimetara, umjerenu trošnost i površinski zijev od 1 do više od pet milimetara, često s prevlakama kalcita ili kalcitne gline.

Hrvatski geološki institut 2016. godine proveo je dodatna inženjerskogeološka istraživanja s ciljem definiranja smjernica za sanaciju kritičnih zona. Evidentirano je više od 700 blokova, koji su klasificirani u padinske, cestovne, potencijalno nestabilne i slobodne blokove. Za potrebe pojedinačne zaštite razmatrano je 36 blokova unutar konusne zone od 150 do 200 metara.

Hidrogeološke značajke, seizmička refrakcija i tehničko rješenje

Hidrogeološke analize pokazale su srednju do dobru propusnost deluvija, dok su vapnenci i dolomiti vrlo propusni s izraženom sekundarnom pukotinskom poroznošću. Tijekom terenskih istraživanja nije zabilježena prisutnost stalne podzemne vode, iako se na padini povremeno javljaju bujični tokovi koji intenziviraju erozijske procese.

Seizmička refrakcija identificirala je tri sloja: površinski pojas trošenja s brzinama <1.200 m/s, gornji pojas trošenja (1.200-2.000 m/s) te osnovnu stijenu (>2.000 m/s). Na profilima RF-1 i RF-2 površinski sloj imao je debljinu od dva do tri metra, dok je gornji pojas dosezao do šest metara, a najdublji sloj interpretiran je kao homogena stijena vapnenca i dolomita.

Projektni kriterij odabran je prema distribucijskoj krivulji volumena blokova (RBSD), pri čemu fleksibilne čelične barijere pokrivaju 90-95 posto volumena, približno dva kubna metra. Veći blokovi planiraju se usitniti ili sidriti kombinacijom pasivnih sidara i zaštitnih mreža, dok se za kritične blokove (>5-10 m³) primjenjuje sustavna zaštita na izvorištu.

Helikopterski rad i ugradnja fleksibilnih barijera

Zbog nedostupnosti cestovnim vozilima, predviđena je uporaba helikoptera za transport teške opreme i komponenti zaštitnih sustava. Radovi se izvode uz stalno praćenje meteoroloških uvjeta, s posebnom pažnjom na sigurnost tereta i koordinaciju pilota i terenskog osoblja.

Gornji red barijera (kapacitet 3.000 kJ, visina šest metara) smješten je na nadmorskim visinama od 196 do 206 metara, dok donji red (kapacitet 2.000 kJ, visina pet metara) pokriva visine 142-150 metara. Stupovi postavljeni s nagibom od približno 20° u odnosu na vertikalu, a razmak stupova iznosi 10 metara. Paneli duljine 80-100 metara postavljeni su u dva reda, prema principu postupnog presretanja odrona.

Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.