Prvi čovjek zagrebačkog prometa o novom okretištu na Sarajevskoj, HŽ-u i regulaciji voznog reda

Ako je nešto sigurno, to je da u Zagrebu promet ne prestaje. Može samo biti privremeno obustavljen i preusmjeren na druge pravce. Iako gužve ovdje nisu ubitačne u usporedbi s nekim drugim gradovima, da bi se izbjegli veći kolapsi u budućnosti ipak treba poduzeti određene korake – a najmanje djelotvorna bit će gradnja novih trakova. Kako se regulira vozni red, kakva je suradnja s HŽ-om, koja je iduća tramvajska pruga i koji most, ali i što se novog sprema za bicikliste u Bauštela.hr podcastu nam je otkrio pročelnik Gradskog ureda za mjesnu samoupravu, promet, civilnu zaštitu i sigurnost, Andro Pavuna.

Ako stanujete, boravite u Zagrebu ili kroz grad prolazite poslom i drugim obvezama, znate da od prometa ne možete pobjeći. Bilo da ste pješak, korisnik javnog prometa ili vozač, na ovaj ili onaj način u neko doba dana naći ćete se u gužvi na Vukovarskoj, Slavonskoj, Branimirovoj, ili na nekoj drugoj većoj ili manjoj gradskoj prometnici.

Grad radi sve da smanji i regulira gužve, rekao nam je u podcastu pročelnik Gradskog ureda za mjesnu samoupravu, promet, civilnu zaštitu i sigurnost Grada Zagreba, Andro Pavuna. Ispričao nam je što se već radi i kakvi su planovi.

‘Grad može bez automobila’

Razgovor je morao krenuti od događaja koji se, iako nema veze s prometom, na par dana itekako odrazio na stanje na cestama u Zagrebu. Naravno, u pitanju je nastup izvođača Marka Perkovića Thompsona za koji je prodano preko pola milijuna karata.

Dok se uoči ovog događaja kao i na dan koncerta očekivalo da će gradske prometnice grcati od automobila, sve koji su imalo strahovali 5. srpnja dočekala je iznenađujuće mirna atmosfera. Pavuna kaže, iz te situacije svi možemo izvući važnu pouku o prometu.

– Brojke su pokazivale da neće dobro proći. Propusna moć autocesta je 3.000 vozila na sat. Dakle, ako 20-30.000 vozila želi doći iz tog smjera, treba im 10 sati. Ne 10 sati vožnje, već da prođu neku određenu dionicu. A dvije stvari doprinijele su tome da je sve tako dobro prošlo. Prva je da smo davali upozoravajuće upute, a druga da su ljudi slušali. Pokazali smo da grad može bez automobila. Stvari mogu funkcionirati – imamo znanja i treba nam samo malo volje. Svaki petak i subota mogu biti takvi, ali ne gradnjom novih cesta, već tako da se odmaknemo od automobila, poručio je pročelnik na samom početku podcasta.

Problemi sa Sarajevskom

Imajući na umu misao da ‘grad može bez auti’, s koncertom koji je iza nas, ipak smo se morali dotaknuti rekonstrukcije Sarajevske ceste. Fokus okrećemo jednom od najvećih projekata trenutne gradske vlasti koji će biti novi južni ulaz u grad, ali i dovesti tramvajsku zonu više od 30 tisuća stanovnika krajnjeg istoka Novog Zagreba.

Ovo prvo proširenje tramvajske mreže u Zagrebu nakon 20 godina dobro napreduje te su cesta i tramvajska pruga trebale biti puštene u promet do proljeća dogodine. No, javili su se neki problemi u vidu kašnjenja koji bi mogli rezultirati ‘prisilnom’ izmjenom planova za završetak okretišta. Evo o čemu je riječ.

– Od početka je dogovoreno da ide zajedno HAC-ov projekt i naša cesta i pruga. Ne znam detalje o HAC-ovoj nabavi, ali mi je žao da ne ide očekivanim tempom zato što je naš projekt vezan uz njihov. Nama je problem da, ako oni ne naprave ništa, tramvaj ne može biti pušten kroz Sarajevsku, jer se može okrenuti samo na okretištu koje se bez s njihove strane odrađenog posla ne može napraviti, objasnio je pročelnik.

Dodao je da bi rješenje moglo biti izmjena projekta, odnosno planiranje privremenog terminala. Dok takav potez ne bi bio skup, mora se priznati da djeluje prilično bizaran. Sve se, nadovezao se sugovornik, ipak treba proanalizirati prije nego se krenu praviti izmjene. Svemu bi moglo presuditi vrijeme čekanja.

Pouzdaniji vozni red

Kad se već pričalo o tramvajima, nismo mogli ne dotaknuti se javnog prijevoza općenito. Koliko god grad bio premrežen autobusnim i tramvajskim linijama, poznato je da vozni red nije uvijek ‘štimao’, no pročelnik tvrdi – stvari se polako, ali sigurno stavljaju pod kontrolu. Neki bi se možda češće odlučili na vožnju tramvajem ili autobusom kad bi vozni red bio baš pouzdan, a Pavuna nam je opisao kako se u Gradu Zagrebu pristupa ovom problemu.

– Tri su ključne odrednice voznog reda. Da bi se ispoštovao vozni red trebate imati dovoljno vozila i dovoljno vozača. U nekom trenutku smo imali dovoljno vozača, ali su vozila bila potpuno zapuštena – u raspadu. To je bila katastrofa, jer ne možete doći i kupiti tramvaje u dućanu nego to stvarno traje. Sad dolaze novi i naručeno ih je još. Tramvaja će biti, a i vozače za tramvaje je lakše naći jer su jednostavniji uvjeti. Za vozače autobusa je bio izazov, no i tome se na neki način doskočilo. Međutim, autobusi su bili u lošem stanju, komentirao je.

Istaknuo je da je velik problem naručuje li se nova vozila odjednom, jer će onda istovremeno ‘ostarjeti’. To je onda udar odjednom jer nitko ne može isporučiti tu količinu vozila istovremeno. Kako bilo, zaključio je da je vozni red trenutno donekle sređen, iako sada vrijedi ljetni reducirani raspored. Očekuje se da će se na jesen vidjeti prava promjena.

Još jedan prometni koridor

Bilo novim, bilo starim vozilima, javni promet predviđen je za novi Jarunski most – jedan od dva, jer će drugi biti samo za pješake i bicikliste. Dok su oba mosta željno iščekivana na zapadnoj strani vrijedi se osvrnuti na ovaj drugi, ‘neprometni’ koji je vrlo zanimljiv jer je planiran kao posljednji dio novog prometnog koridora. Evo što treba znati o ovom velikom projektu koji je u fazi planiranja.

– U pripremi je sasvim novi prometni koridor. Trenutno se projektira prva i najvažnija faza, od njih nekoliko. Prva faza je Fallerovo šetalište – koje će biti isključivo pješačko-biciklističko i u zelenilu, druga faza je od Remize, odnosno Ljubljanice do Zagrebačke avenije – gdje će se uključiti motorni promet, tramvaj i pješaci, te biciklisti. Onda ide zanimljiva faza uz Braće Domany koja će biti bez motornog prometa – samo tramvaj i pješaci. I onda od Horvaćanske dalje prema mostu opet samo za pješake, opisao je Pavuna plan o kojemu se dosad nije pričalo.

Prelazak na vlakove

Na koncu nije moglo proći ni bez pitanja o suradnji s Hrvatskim željeznicama, odnosno HŽ Infrastrukturi. Poznato je da Zagreb teži i razvitku integriranog prometa, koji podrazumijeva da bi se grad i okolica morali moći osloniti i na vlak. Vlak je vrlo ugodan za putovanja te bi nesumnjivo bilo komforniji za kratko putovanje do željene gradske ili prigradske destinacije (pogotovo da je dobro povezan stajalištima ostalih vozila javnog prijevoza), ali manjka pruga i stajališta što treba riješiti dogovor s HŽ-om.

Najiščekivaniji projekti su razvoj Zagrebačkog čvora i tri nove stanice za vlak u okviru rekonstrukcije pruge na trasi Hrvatski Leskovac-Karlovac. Doznali smo i što je s time, iako tu definitivno nema konkretnih datuma.

– Dijalog postoji i drago mi je da smo počeli zajedno ‘sjediti za stolom’ i prioritizirati neke zajedničke projekte. Međutim, više puta rekao sam da je to presporo. Od ideje da se nešto napravi u željezničkom sustavu do izvedbe prođu godine, a da se k tome niti ne radi otkup zemljišta, odnosno ne rješavaju imovinsko-pravni. O tri stanice – Vukovarska, Savski most i Trokut, priča se već tri godine, a neće biti realizirane još sigurno pet godina. Tu (za prugu Hrvatski Leskovac-Karlovac) jesmo u završnoj fazi dijela u koji smo uključeni, već smo se više puta očitovali i prihvaćena je većina komentara, ali to je više vezano uz neke željezničko-cestovne prijelaze. U svakom slučaju smo zajedno došli do boljih rješenja, zaključio je pročelnik.

Ako ništa, projekti podvožnjaka Medpotoki i Mandlova trebali bi ići dalje bez problema jer se radi ispod pruge. Razgovarali smo o još koječemu, a druge teme kojih smo se dotakli možete pratiti u cijeloj epizodi na našem YouTube kanalu.

Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.