'Projekt stoljeća' na Tibetu mogao bi raseliti stanovništvo i razoriti prirodna blaga, Kinezi ne mare

Stanovništvo Tibeta i susjednih država, ali ekološki aktivisti zabrinuti su zbog novog kineskog megapothvata u toj regiji. Radi se o gradnji nove brane s pet kaskadnih stanica na toku rijeke Yarlung Zangboo koju su vlasti krenule planirati u 2020., a netom se krenula graditi. Golemi projekt cjenovno bi mogao četverostruko premašiti dotad najskuplja ‘Tri diva’, a osim raskopavanja okoliša, brigu izaziva preusmjeravanje riječnog toka od susjeda, te raseljavanje lokalnog stanovništva. Kinezi odbacuju svaku sumnju i čvrsto se drže nauma.

Kineske tvrtke na globalnoj se razini nameću u najvećim infrastrukturnim projektima, a i naveliko grade i na svom teritoriju. No, najnoviji pothvat – brana koja će se graditi na rijeci Yarlung Zangboo u regiji Tibet, a bit će i do četiri puta skuplja od poznata ‘Tri diva’ zadaje glavobolje susjedima.

Kopanje još nije ni krenulo, a bune se Bangladeš i Indija koji strahuju da bi zbog mega projekta mogli ostati bez riječnog toka na domaćem terenu. Na opsnost upozoravaju i aktivisti za okoliš, a postoji i briga oko raseljavanja stanovništva.

‘Projekt stoljeća’

Svjetski mediji posljednjih dana mahom su izvještavali o tome kako kineske vlasti napreduju s gradnjom nove mega hidroelektrane na rijeci u Tibetu. Mega pothvat nedavno je započet na rijeci Yarlung Zangboo, a trebali bi završiti u 2030.. Netom otvoreno gradilište sada je posjetio i kineski premijer Li Quiang. Komentirao je da se radi o ‘projektu stoljeća’.

Po prvi puta, gradnja goleme brane spomenuta je u 2020. kao dio kineskog 14-godišnjeg plana, kada je otkriveno da je infrastrukturna gradnja hidrotehničke građevine ogromnih razmjera predviđena u nižim razinama riječnog toka, navodi kineska novinska agencija, Xinhua. Također ističu da bi se projektom realiziralo pet kaskadnih stanica, što će prema procjeni omogućiti proizvodnju oko 300 milijuna megavata-sati struje godišnje.

Realizacija bi, procjenjeno je 2020., mogla dostići iznos od oko 142,6 milijarde eura, što je četiri puta skuplje od dosad najvećeg pothvata brane – ‘Tri diva’. No, susjedstvo je zbog projekta više zabrinuto nego što je njime fascinirano, prenosi theguardian.com.

Susjedstvo u brizi

Indija i Bangladeš izrazile su zabrinutost po pitanju realizacije projekta, zbog toga što smatraju da bi mogao prouzročiti manjak vode ili pak skretanje toka koji se nastavlja u tim državama. Naime, Yarlung Zangpoo kako prelazi u Indiju postaje rijeka Brahmaputra, a zatim u Bangladešu Jamuna. Iz dviju zemalja stižu upozorenja da bi im gradnja brane mogla ozbiljno naštetiti.

– Kina je oduvijek ovu vodu okretala u svoju korist u smislu blokade toka ili skretanja riječnog korita, poručio je savjetnik za Južnu Aziju Neeraj Singh Mahnas u siječnju.

Indijska vlada pak je službeno izrazila zabrinutost Pekingu u prosincu, a potom i za vrijeme bilateralnih pregovora između dviju država u siječnju. Iz Kine su na sve poručili da ne traže ‘prednosti za sebe nauštrp susjednih država’.

– Kina će nastaviti održavati aktualnu razmjenu riječnih tokova s državama niže na toku rijeka te raditi na unaprjeđenju suradnje da bi se izbjegla katastrofa ili smanjenje vode u koritu, poručio je kineski glasnogovornik ministarstva vanjskih poslova pred kraj prošle godine.

Priroda će biti raskopana, što sa stanovništvom?

Još jedan problem je što su uz riječni tok tibetanska posvećena mjesta na koja bi nova mega građevina mogla utjecati, a nije sigurno ni na koji će se način projekt odraziti na iseljavanje s Tibeta. Dosad je gradnja manjih hidrotehničkih građevina izazivala proteste, a zna se da je ogromna brana The Three Dames (Tri Diva) izazvala raseljavanje oko 1,5 milijuna ljudi s izgrađenog područja.

Zabrinutost u vezi gradnje izrazili su i aktivisti za zaštitu okoliša, jer ih brine što će biti sa zaštićenim vrstama ovog dijela prirode. Očekuju i da bi novi mega projekt mogao izazvati tektonska micanja, velika klizišta i druge ekstremne pojave u reljefu. Kineska vlast u međuvremenu odbacuje sve pritužbe i zabrinutost, ističući da će otvaranje brane povećati zaposlenost i otvoriti vrata sektoru održivosti, dok završetak brane očekuju u 2030. godini. Ovdje pogledajte kako se demolirala betonska brana kod ‘našeg’ parka prirode.

Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.