Pretraga

Vox: Zagrepčani se sjetili vremena kada je kvadrat stana bio maksimum 2.500 kuna

A- A+

U šetnji Zagrebom otkrili smo mnogo zanimljivih priča o tome kako su ljudi došli do svojih prvih nekretnina te koliko su ih platili. Cijene stanova u glavnom gradu dramatično su se promijenile tijekom posljednjih desetljeća. Danas su one nezamislivo visoke, naročito u prestižnim gradskim četvrtima poput Tuškanca i Šestina, gdje iznose preko 700 tisuća eura. Suvremeno tržište mladima zadaje velike probleme jer ne mogu doći do vlastitih nekretnina bez dizanja kredita. Za to se vrijeme starija generacija prisjeća doba kada su stanovi bili dostupniji.

VOX - Koliko ste platili svoju nekretninu

VOX: Koliko ste platili svoju nekretninu? | Foto: Bauštela.hr

Osigurati život u vlastitoj nekretnini danas je teže no ikad jer su cijene stanova ‘paprene’. Građani Zagreba podijelili su iskustva o kupnji svojih prvih nekretnina i potvrdili teško stanje na tržištu. Kupovna moć puno je manja nego početkom 1990-ih. Onda je jedna sugovornica stan platila 80 tisuća eura, što je bilo relativno skupo, ali i dalje dostupno s obzirom na njezina tadašnja primanja.

Vrijednost stanova otišla je u nebo, čemu je posvjedočila prolaznica koja živi u Sveticama. Rekla je da se tamo cijene kvadrata kreću između dvije i pol i tri tisuće eura. Idealan stan za njezinu obitelj imao bi 50 kvadrata, a po takvom će mu cijena biti veća od 150 tisuća eura.

Nadalje, ljudi su do stanova dolazili na najrazličitije načine. Jedan je čovjek s investitorom uspio ispregovarati da naprave zgradu s 22 stana te je on u njoj zauzvrat dobio cijeli treći kat, otprilike 300 kvadrata. Tako je stambeno pitanje riješio šogorici, djedu, baki, supruzi i sebi.

Izdvojeni članak

Najskuplji kvadrati na svijetu: U ovim gradovima rijetko tko si može priuštiti nekretninu

Ipak, nisu svi morali kupovati svoje nekretnine. Sugovornik na kojeg smo naletjeli, svoj je stan ‘zaradio’ provevši određeni broj godina kao djelatna vojna osoba u tadašnjoj JNA. Stan se dobivao na temelju broja godina u službi, bračnog stanja i broja djece. Čovjek je stvarno imao sreće jer je uz državni stan, zajedno s bratom, naslijedio i kuću od majke.

– Danas rijetko možete naći da će mladi ostati i da će naći nekakvu nekretninu u koju će se useliti. Ako su im još roditelji živi, moraju s njima živjeti, a to je opet problem, izjavio je ovaj prolaznik.

Mladi kao rješenje za dolazak do svojeg prvog stana vide u dizanju kredita, ali preduvjet je dovoljno velika plaća da ga mogu otplaćivati. Pripadnici starije generacije, od kojih neki smatraju da je uzimanje nekretnine u najam bacanje novaca, do svojih su stanova došli prije 30-ak i više godina. Većina ih nije morala dizati kredite.

Testirajte svoje građevinarsko znanje u našem popularnom vox serijalu i provjerite znate li prepoznati ovaj alat koji posjeduje svaki majstor zanata.

Copy link
Powered by Social Snap