Zagreb bi za oko dvije godine trebao imati novu sortirnicu. Gradit će se na Žitnjaku, godišnje će primiti 120.000 tona otpada razvrstanog po veličini, boji, magnetskim i balističkim svojstvima. Sortirnica vrijedna 391.920 milijuna kuna u izgradnju će koncem ove ili početkom iduće godine.
Iz Zagrebačkog centra za gospodarenje otpadom (ZCGO), koji su ujedno i nositelji projekta, najavljuju kako bi se sortirnica vrijedna skoro 392 milijuna kuna koncem ove ili početkom iduće godine mogla graditi na zemljištu propalog Diokija, koje broji 100 tisuća četvornih metara. Dokumentacija je finalizirana, lokacijska dozvola je tu, a na ljeto bi nakon građevinske dozvole, trebala krenuti javna nabava za izvođenje radova, piše Filip Pavić za Jutarnji list.
Rok predviđen za izgradnju je dvije godine, a dok se sortirnica ne izgradi Zagrepčani, od kojih samo 17% njih razvrstava otpad, imaju priliku razvijati tendencije odvajanja otpada u vlastitim domovima. Plastika u žute, biološki otpad u smeđe, a miješani u službene gradske vrećice, piše u nedjelju Jutarnji list.
– Možete li zamisliti što je to tona? Probajte zamisliti komad mesa od kile, i onda tako 1.000 puta da dobijete tonu pa onda još 120.000 tisuća puta, slikovito je objasnio direktor ZCGO-a Igor Zgomba za Jutarnji, referirajući se na činjenicu da će postrojenje primiti, zbrinuti i kasnije prodati 120 tisuća tona suhog reciklata.
Isplativost za 20 godina?
Preciznije, u sortirnicu bi trebalo stići oko 120 tisuća tona žutih vreća, što podrazumijeva: plastiku, papir, karton, metal i staklo. To će se zatim dodatno razdvojiti, te kao čisti reciklat u obliku kocki od nekoliko tona, slati na tržište. Od navedenih 120 tisuća tona, iz sortirnice će na tržište oko 80% toga. Osim mokrog papira i prljavštine, iz sortirnice će ka tržištu: papir, karton, papirna i kartonska pakiranja, tetrapak, LDPE folija, PET obojena ambalaža, PET prozirna ambalaža, PS, PVC, PE/PP, aluminij (obojeni metali) i željezo (magnetski metali), piše Filip Pavić.
Sortirnica bi vraćanjem oko 15 tisuća tona papira, 9, 5 tisuća tona plastike, 2,6 tisuća tona stakla i 400 tona metala prosječno mogla uprihoditi nešto više od 20 milijuna kuna, što podrazumijeva njenu isplativost za 20 godina, prenosi Jutarnji list.