Pretraga

Obnova Zagreba nakon potresa trebala je uključiti i modernizaciju, a ne samo ulaganje u statiku

A- A+

Svjedoci smo da je obnova od potresa u Zagrebu 2020. godine krenula iznimno sporo. Akademik Mladen Obad-Šćitaroci smatra da je to zato što su se stručnjaci zaduženi za sanaciju nastale štete u početku previše koncentrirali samo na statičku obnovu objekata. Pomaci će biti izgledniji tek nakon što se riješe svi vlasnički sporovi na oštećenim zgradama te se u društvu stvori konsenzus da su promjene nužne što prije. Detaljnije je to izložio u osmoj epizodi podcasta Bauštela.

Mladen Obad-Šćitaroci u Bauštela.hr podcastu1

Mladen Obad-Šćitaroci u Bauštela.hr podcastu

Potres u Zagrebu dogodio se prije više od četiri godine. Prvi dani na terenu, za procjenitelje štete i stručnjake zadužene za obnovu, bile su itekako naporne. Sve ekipe fokus su stavile isključivo na statičku obnovu. Problem je što statičko ojačavanje nije dovoljno da objekt ostane stabilan. Kuću je potrebno ili vratiti u prijašnje stanje ili ju prilagoditi i preurediti prema suvremenijim standardima.

Za akademika Mladena Obada-Šćitarocija, početak sanacije od potresa previše je bio usmjeren samo na statiku, a premalo na samu obnovu objekata. Također, prilikom obnove, trebalo se više voditi računa o tehnološkom osuvremenjivanju razrušenih kuća i zgrada. Naravno, problem nije bio samo na terenu, nego i u papirima.

– Pa ne možemo samo raditi točkastu obnovu, nego moramo iskoristiti cijeli grad. Onda se uspostavi da imate veliki vlasnički problem, da nemate zakon koji vam omogućava da to rješavate i da zapravo ne možete puno napraviti dok se ne stvore mehanizmi da možete napraviti te nove ugradnje ili barem neka poboljšanja unutar blokova, primijetio je akademik Obad-Šćitaroci.

Izdvojeni članak

Akademik Obad-Šćitaroci: Hrvatska baštini 25 stoljeća urbane kulture, no trenutno smo na dnu sinusoide

Akademik misli da se za kvalitetnije rješavanja pitanja obnove od zagrebačkog potresa mora posložiti više čimbenika. U političkom, ali više u općedruštvenom pogledu, potrebno je stvoriti konsenzus, zajedničko mišljenje da su promjene neophodne. Nadalje, moraju se poklopiti svi interesi investitora i stručnjaka s područja očuvanja kulturne baštine.

Zapratite nas na FacebookuInstagramuYouTubeu i Tik Toku te uskoro očekujte još ovakvih edukativnih podcasta i zanimljivog sadržaja s vašeg digitalnog glasa gradilišta. Cijelu epizodu Bauštela.hr podcasta u kojoj je gostovao akademik Mladen Obad-Šćitaroci pogledajte ovdje.

Copy link
Powered by Social Snap