Akademik Obad-Šćitaroci: Hrvatska baštini 25 stoljeća urbane kulture, no trenutno smo na dnu sinusoide

Jeste li ikada željeli naučiti nešto o urbanističkom i arhitektonskom planiranju? Pitate se koja su obilježja tradicijske arhitekture u Hrvatskoj te kako ju sačuvati ili vas zanima na kojem je području najvjerojatnije da ćete naići na temelje neke stare građevine i što u tom slučaju učiniti? Odgovore na ova i mnoga druga pitanja, znanjem i iskustvom koja je skupio u više od 40 godina profesionalnog rada u arhitekturi i urbanizmu, akademik Mladen Obad-Šćitaroci podijelio je u osmoj epizodi podcasta Bauštela.

Akademik Mladen Obad-Šćitaroci odlučio je svoju bogatu profesionalnu karijeru na polju arhirekture i urbanizma podijeliti s gledateljima Bauštela.hr podcasta. Kao gost osme epizode, raspravljao je o arhitektonskoj kulturnoj baštini kojom Hrvatska vrvi. Dotaknuo se i brojnih drugih zanimljivih tema vezanih uz dizajn gradova, graditeljstvo i urbano planiranje.

Veliki dio svojih znanstvenih istraživanja, akademik Šćitaroci posvetio je hrvatskoj tradicijskoj arhitekturi. Stoga je spomenuo zanimljiv scenarij s gradilišta. Objasnio je što treba učiniti ako prilikom izgradnje vlastite nekretnine naiđemo na nekakav oblik arheološke baštine. Izvođač radova ili investitor obvezni su pozvati konzervatora koji će onda napraviti izvid.

– Imali smo takvih slučajeva jako često pa i sada tijekom obnove zgrada u Zagrebu. Našli su se temelji neke dosta starije zgrade i onda su došli arheolozi i konzervatori. To su pogledali i ustanovili da se ne radi o nečem što je posebno vrijedno da se treba evidentirati i snimiti, ali katkada to mogu biti jako veliki nalazi, rekao je Obad-Šćitaroci. 

Najizglednija mjesta za pronalazak arheoloških ostataka na području Hrvatske su ona na kojima su u antičko doba bila naselja. Jedno od takvih područja je Sisak i njegova okolica te Jadranska obala i zaleđe Dalmacije. Urbani život je na tim područjima postojao još u doba Ilira. U panonskom dijelu Hrvatske ostalo je manje nalazišta jer se za gradnju kuća nije koristio kamen.

Inače, akademik Mladen Obad-Šćitaroci diplomirani je inženjer arhitekture, doktor tehničkih znanosti, profesor emeritus na zagrebačkom Arhitektonskom fakultetu, nositelj kolegija na Fakultetu šumarstva i drvne tehnologije te Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Autor je više od 200 znanstvenih i stručnih članaka.

Zapratite nas na Facebooku, Instagramu, YouTubeu i Tik Toku te uskoro očekujte još ovakvih edukativnih podcasta i zanimljivog sadržaja s vašeg digitalnog glasa gradilišta. Cijelu epizodu Bauštela.hr podcasta u kojoj je gostovao akademik Mladen Obad-Šćitaroci pogledajte ovdje.