Ovo su 24 odgovora na najčešća pitanja o obnovi nakon potresa
Državni tajnik Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Željko Uhlir i privremeni ravnatelj Fonda za obnovu Damir Vanđelić još jednom su odgovarali na brojna pitanja građana o procesu obnove nakon potresa. Koja je uloga upravitelja, može li se odustati od obnove i koju ulogu u obnovi imaju konzervatori samo su neka od odgovorenih pitanja.
Provođene obnove privatne zgrade | foto: Fond za obnovu
Na webinaru ‘Poboljšanja u procesu obnove grada Zagreba‘, u organizaciji Brickinthewall Arena, osim stručnjaka sudjelovali su i predstavnici građana.
U skoro sat i pol vremena državni tajnik Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Željko Uhlir, privremeni ravnatelj Fonda za obnovu Damir Vanđelić, direktor Monel-a Dražen Pomper i član udruge ”SOS Zagreb” Tomo Ricov predstavljali su najveće probleme u procesu obnove grada Zagreba. I, kako navodi državni tajnik Uhlir, do sada je većina pitanja bila vezana uz dimnjake i zabatne zidove, dok se sada pitanja usmjeravaju prema naljepnicama koje su dodijeljene zgradama i aktivnosti aktera u procesu obnove.
Početkom veljače na snagu su stupile izmjene i dopune Zakona o obnovi, a kojima se njegove odredbe šire i na područje Sisačko-moslavačke županije. Prihvaćen je i jedan amandman o 100 postotnom sufinanciranju obnove na području Sisačko-moslavačke, dijela Krapinsko-zagorske i Zagrebačke županije, na kojima je proglašena katastrofa, od strane Republike Hrvatske. Također, dodaje Uhlir, uvedena je mogućnost za zgrade koje su opasne za prolaznike, ali i druge zgrade u neposrednoj blizini, da se uklanjanju u skraćenom postupku.
Novi komplet mjera
Odlukom Vlade donesena su pravila pomoći malim gospodarstvima koja su oštećena u potresu. Uveden je i Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje kao drugo operativno tijelo koje će se baviti obnovom obiteljskih kuća na području Sisačko-moslavačke županije.
Važno je naglasiti da se stari prvi program mjera u potpunosti povlači, a na snagu stupa novi komplet mjera koji će Vlada ovaj tjedan izglasati. Do takve odluke došlo se zbog mnogo uvedenih izmjena u prvi komplet mjera, a kako bi se omogućilo lakše snalaženje među njima.
– U novom programu mjera pojednostavljuju se koraci prijave, to jest podnošenja zahtjeva, neke stvari se dodatno pojašnjavaju, ali ne možemo odustati od vlasništva i legalnosti zgrada, dodaje državni tajnik Uhlir te dodaje kako ni jedan zakon ne traži predavanje osamdesetak dokumenata.
Zakonski okvir i ciljevi obnove | foto: Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine
Odgovori na najvažnija pitanja o obnovi
Što znači predaja Obrasca 2, koji tip obnove se njime odabire?
– Temeljni zahtjev, zahtjev broj 2 (Obrazac 2), s kojim se stječe pravo na obnovu treba označavati želite li obnoviti zgradu putem samoobnove, što znači sve sam biram i sve plaćam, a na kraju procesa dolazim u Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine sa zahtjevom za refundaciju opravdanih troškova, odgovara Uhlir. Organizirana obnova znači da se cijeli proces obnove predaje Fondu za obnovu.
Koje će troškove Ministarstvo PUGDI odobriti, hoće li se dobiti 100 posto onoga što je Zakonom o obnovi predviđeno ili manje?
– Konkretno za Zagreb to ovisi o onome što će Fond za obnovu izlicitirati, koliko će koštati takav tip radova. Ako će za neke radove biti izlicitirano 100 jedinica, a radovi su plaćeni 120 jedinica, onda onih 20 neće biti plaćeno. Druga stvar su radovi koji su u pitanju. Netko može poželjeti oblaganje stubišta mramorom, to država neće financirati jer to nije opravdani trošak, objašnjava Uhlir.
Što podrazumijeva konstrukcijska obnova?
– Konstrukcijska obnova podrazumijeva da se obnavljaju svi konstrukcijski elementi zgrade, dakle ne oni koji nisu konstrukcijski poput pregradnih zidova, oni se ne obnavljaju po trošku države. Ne može se tražiti naknada troškova za ono što nisu konstrukcijski radovi, na primjer bojanje, objašnjava Uhlir te dodaje kako su konstrukcijsku obnovu svi dužni provesti.
Što podrazumijeva cjelovita obnova?
Cjelovita obnova podrazumijeva konstrukcijsku obnovu i završne obrtničke radove u zajedničkim dijelovima zgrade, obnova ne ulazi u posebne dijelove zgrade, navodi Uhlir.
Razine obnove | foto: Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine
Što označavaju razine obnove?
– Je li obnova konstrukcijska ili cjelovita nema nikakve veze s razinom obnove, odnosno pojačanjem konstrukcije. Pojačanje se provodi od prve do četvrte razine prema Tehničkom propisu za građevinske konstrukcije gdje je cijeli proces detaljno propisan i opisan. Ako je riječ o cjelovitoj obnovi to ne znači da ide na razinu četiri, zgrade se obnavljaju između druge i treće razine, a o tome odluku donosi projektant statičar nakon detaljnog pregleda zgrade. Četvrta razina je samo za zgrade koje su bitne za širu zajednicu, a prva razina popravak bez ojačanja, uglavnom za pomoćne objekte, objašnjava Uhlir.
Što kada zgrada ima više oštećenja, a u pregledu je dobila zelenu naljepnicu?
– Zakon prepoznaje samo zgrade koje su teže oštećene, koje su crvene i žute, iako u Zakonu ne pišu boje već su objašnjena oštećenja. One koje su manje oštećene Zakonom nisu pokrivene. Ako je zgrada više oštećena, a u preliminarnom pregledu to nije viđeno, suvlasnici mogu o svom trošku pozvati inženjera građevinarstva da napravi očevid i nalaz u kojem će reći treba li tu zgradu prekategorizirati u veći stupanj oštećenja. Ovlaštena osoba svojim potpisom i pečatom garantira da su oštećenja nastala u potresu, dodaje Uhlir.
Obnovu kojih zgrada provodi Fond?
– Kod provođenja obnove javnih i privatnih zgrada Fond za obnovu, prema članku 38, radi obnovu samo privatnih zgrada. Za javne zgrade zadužen je ili vlasnik ili osnivač, objašnjava Damir Vanđelić, privremeni ravnatelj Fonda za obnovu.
Koji su glavni koraci obnove?
Vlasnici, suvlasnici ili upravitelj podnose zahtjev Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine. Ministarstvo potom donosi odluku i šalje ju osobi koja je podnijela zahtjev i Fondu za obnovu koji ju potom provodi koristeći ovlaštene osobe. To znači da Fond za obnovu ili provodi obnovu ili daje isplate, objašnjava Vanđelić.
Dojam javnosti je da se nije mnogo toga napravilo od zagrebačkog potresa. Koliko je do sada prijava za konstrukcijsku obnovu predano?
– Na datum 17. veljače 2021. godine podneseno je 529 zahtjeva temeljem Zakona. Za uklanjanje je predano 66 zahtjeva, a 41 zahtjev predan je za izgradnju zamjenske obiteljske kuće, odgovara Vanđelić.
Koliko se zahtjeva očekuje?
– Moglo bi biti 10-ak tisuća zahtjeva, što znači da smo sada na pet posto, dodaje Vanđelić.
Upravitelji se proziva kao nekog tko nije napravio svoj dio posla. Jesu li upravitelji doista inertni?
– Treba motivirati i suvlasnike i upravitelje da se više aktiviraju, građani su svjesni da je na njima svaki početak obnove, kaže Vanđelić.
Kakva je uloga GSKG-a?
– GSKG upravlja sa 170 tisuća stanova, a svaki referent drži 100 zgrada, tu je ključni problem. GSKG se nije uspio pojačati s novim ljudima, a jedan referent ne može sa 100 zgrada, dodaje Uhlir te dodaje kako upravitelji imaju ključnu ulogu. Sustav postoji i ne možemo graditi novi, ako policija ne radi nećemo raditi novu. Ako najveći upravitelj nije ekipiran, nema kapacitet da sav taj silan posao odrade, onda je to problem s Gradom. Grad ne vodi brigu o svojim građevinama. Pod hitno moramo provesti natječaj za sustav operatora koji bi mogli raditi bypass s upraviteljem, objašnjava Uhlir.
– U Zagrebu je slabo razvijeno tržište upravljanja. Jedan čovjek može držati maksimalno 700 stanova. U Zagrebu je takvih firmi koje se bave upravljanjem 20, fali barem 200 do 300 upraviteljskih tvrtki da bi ovaj grad mogao normalno funkcionirati s obzirom na redovan obujam posla, dodaje Dražen Pomper, direktor Monel-a.
Kako riješiti slučaj kada netko je, a netko nije, za obnovu?
– A netko ne želi, B netko neće ili ne može, Zakon to rješava. Ako je netko ispod socijalnog cenzusa ne mora platiti ništa, a ako netko ne želi suvlasnici će ga preglasati i zgrada ide u obnovu. Ako su osobe koje su protiv u većini obnove nema i tada je jedina preostala opcija tužba, objašnjava Vanđelić.
Koja je uloga konzervatora u obnovi?
– Što se tiče konzervatora prvo treba naglasiti to da je Zavod za zaštitu spomenika kulture grada Zagreba odgovoran gradonačelniku, a ne ministarstvu. Gradonačelnik im izdaje direktne zadatke. Da, oni rade po zakonu, ali direktna provedba, način i koliko ih je direktno je pod gradonačenikom, objašnjava Uhlir. S konzervatorima je o materijalima bilo dosta razgovora, jer ako govorimo o spašavanju ljudi i života onda ne možemo govoriti o spašavanju konstrukcija iz 19 stoljeća. Razgovori se trebaju nastaviti dalje, treba prestrojiti i presložiti konzervatorsku službu prema uzoru na članice Europske unije. Prema Parizu, Londonu, Beču… Imamo primjere i kako treba raditi, međutim kod nas je bio konzervativan pristup. Može nam se dogoditi znatno jači potres, i bilo ih je, mogu biti dvadesetak puta jači.
U takvoj situaciji ustrajati na ovakvom načinu obnavljanja zgrada tradicionalnim metodama je potpuno iluzorna. Ako će se inzistirati na vraćanju svega u 19. stoljeće, i ignorirati da može biti jači potres, je direktna šteta. Konzervativne zahtjeve sada ograničava mala rečenica u programu mjera, a to je da je sve ono što su u smjernicama konzervatori naveli podložno kritici ako je opravdano sa statičkog aspekta. Statičari su se morali povinovati povjesničarima umjetnosti, a sada se nadam da ćemo zgrade pripremiti i za buduće potrese koji mogu biti i o 20 puta jači, dodaje Uhlir.
Što mogu očekivati ljudi iz zaštićenih zgrada?
– U programu mjera nalazi se i poglavlje o konzervatorskim smjernicama. Na kraju svakog poglavlja je upisana rečenica koja izlaže kritici i racionalnom prosuđivanju odluke konzervatora. Nadam se da smo uspjeli uvjeriti kolege da se moramo pripremiti za puno jače potrese. Kolege moraju razumjeti problematiku, stvarnost u kojoj se nalazimo, navodi Uhlir.
Zašto je osnovana udruga ‘SOS Zagreb’?
– Udruga je osnovana iz frustracije građana Zagreba sa situacijom nakon potresa u našem gradu. Drugi potres nas je osvijestio koliko je sve sporo išlo i da bi mogli dočekati još veću katastrofu potpuno nepripremljeni, objašnjava Tomo Ricov član udruge ‘SOS’ Zagreb, te dodaje kako se Zakon predugo čekao. Mi smo savjest građana grada Zagreba koji bi trebali ne samo sjediti nego probati i sudjelovati u tom procesu. Građani Zagreba nisu bili uključeni u njegovu izradu (Zakona) i mi sad želimo da se obnova dogodi i da se dogodi u što bržem vremenu i da bude što kvalitetnija. Imamo i sekundarni cilj, da se vrati život u centar grada. Imat ćemo mrtav grad ako se nešto ne napravi, dodaje Ricov.
Koliko je ljudi iselilo iz centra Zagreba?
– Iz grada se, prema procjenama medija, iselilo 20 tisuća ljudi, što mislimo da je realna brojka. Naš je strah da će se još više ljudi iseliti ako se stvari ne krenu micati s mrtve točke, dodaje Ricov te objašnjava kako su ljudi s Banovine navodili da ne žele biti kao Zagreb koji je loš primjer obnove nakon potresa.
Što žele ljudi iz centra grada?
– Svi su se uzmuvali sigurno zbog lokalnih izbora, a ljudima je prekipjelo. Želimo rokove, ne želimo samo prazna obećanja, da se i zelene naljepnice mogu protupotresno osigurati, da se vrati i energetska obnova, da nam se prokrči put da što lakše dođemo do konačnog cilja da se Zagreb obnovi, dodaje Ricov.
Koliki je vremenski razmak od zahtjeva do isplate novca za obnovu?
– Kod provođenja obnove suvlasnici, vlasnici i upravitelj predaju zahtjev, Ministarstvo donosi odluku, a Fond ju provodi. Dakle, veliki dio zahtjeva stoji u Ministarstvu. Kada privremena odluka ili odluka dođe u Fond Fond ju provodi, objašnjava Vanđelić. Na stranicama Fonda se vidi adresa i naknada koja je isplaćena, dodaje. Isplate se vrše u roku od pet dana. Prije 30 dana u Fondu nas je bilo dvoje pa su isplate bile 14 dana. Sad nas je sedam osam, a isplate idu u roku od tri do pet dana. Također, trenutno radimo s Infobipom kako bi osigurali da osoba, koja je u zahtjevu navedena kao kontakt, dobila poruku o statusu u Fondu. Novčane naknade trenutno idu za pet dana, a obnova za oko 9 do 11 mjeseci, objašnjava Vanđelić.
– Nisam zadovoljan brzinom rješavanja zahtjeva u Ministarstvu, predugo traje rješavanje svakog pojedinog zahtjeva. Radi se paralelno jako puno toga i uvijek su isti ljudi uključeni u te procese. Objektivni problemi postoje, kapaciteti su limitirani. Imamo limite u zapošljavanju, dva za jedan, dvoje mora otići da bi se jedan zaposlio. Radi se na velikom informacijskom sustavu koji je svojedobno bio korištenu obnovi Gunje. Takav sustav se radi za Zagreb, a proširuje se i na obradu zahtjeva, da se povezuju državne baze koje do sada nikada nisu bile povezane i to traži vremena. Nema dovoljno ljudi koji znaju taj posao kvalitetno odraditi, a tome pridonosi to ako su zahtjevni neuredno predani, bez sve dokumentacije. Onda se traži dopuna pa kad dođe, zahtjev se opet obrađuje. U ovom slučaju javna uprava mora zapošljavati. Građansko pravo je specifično, a primjer toga je termin postojeća zgrada, zgrada koja ima legalnost postojanja, objašnjava Uhlir te dodaje kako se radi maksimalno, van svih mogućih ljudskih napora.
Kakvu pričuvu mogu očekivati suvlasnici nakon obnove?
Pričuve se računaju u kunama po kvadratu, a najviše ljudi spremno je na iznos od 10 do 15 kuna.
– 1997. su uvedeni upravitelji, pričuva.. Tada je bilo 1,53 kuna minimalna pričuva i nekim zgradama je ostala takva. Ona se mora vezati na vrijednost nekretnine, kaže zakonodavac. Danas bi sve zgrade u centru pričuvu trebale plaćati sedam do devet kuna. Da smo se držali tog slova danas bi bila mnogo bolja situacija. Propustili smo 21 godinu da ulažemo u svoju imovinu. Vlasništvo je obaveza, a ne samo kukanje da nam neko mora pomoć. Bojim se da ni 15 kuna neće biti dovoljno. U energetskoj obnovi je bilo bar pet kuna po kvadratu na postojeću pričuvu, a subvencija Europske Unije bila je 60 posto. Konstruktivna obnova će biti skuplja od energetske pretpostavljam, realno između 15 i 20 kuna, odgovara Pomper.
Što ako stanari odluče da im je obnova preskupa, koje su onda opcije i u kojem trenutku se može saznati trošak obnove?
– Ne ići u konstrukcijsku obnovu smatram da nije razumno, jer država to financira. Koja je alternativa, ostati u zgradi koja nije obnovljena i koja je nesigurna? Ostati u crvenoj zgradi? Po meni to nije opcija. Shvaćam da razmatraju odustati. No, jednom kad se upravni postupak pokrene nema odustajanja, objašnjava Vanđelić.
– Svaki izuzetak iz sustava je problem, užasni poremećaj se radi odustajanjem. Javni interes je u pitanju, zgrade ne mogu ostati u ovakvom stanju. Može se slati građevinska inspekcija da se pod silom to riješi, jer radi se o javnom interesu. Ne može netko reći ja ne želim obnavljati, ti ugrožavaš prolaznike, dodaje Uhlir.
Postoji li ikakav plan za ‘zelene zgrade’ koje otpadaju iz Zakona?
– Najjednostavnije da odgovorim zašto neke da, a neke ne. Mi širimo temu obnove zgrada ne po Zagrebu nego na cijelu Hrvatsku. Imamo stotine tisuće zgrada koje taj tren podnose zahtjev za obnovu konstrukcije. Ako kažemo može moramo postaviti prioritet koji grad ide prvi. Kako zadovoljiti potrebe kojih uvijek ima više od resursa? Sada smo na 42 milijarde bez Sisačko-moslavačke županije. Naprosto je nemoguće, neki prioriteti moraju biti. Ovaj Zakon je prioritetni, on se bavi onim što je sada prioritetno. Mi radimo na dugoročnim planovima do 2050. godine. One zgrade koje su sigurne, koje su izdržale ovaj potres, ne mogu biti isti prioritet kao one koje nisu, objašnjava Uhlir.
Može li se uvesti obavezno osiguranje u slučaju potresa?
– Moje mišljenje je da bi država trebala osigurati osiguranja od elementarnih nepogoda i svake godine staviti u proračun fiksni dio sredstava. Jedna takva fiksna uplata pomogla bi državi da nema ovakve udare. Ponekad je poplava, ponekad potres, ponekad u poljoprivredi… Takvo jedno zajedničko osiguranje na temelju države bi pomoglo da država nema udare, navodi Vanđelić.
Tko se može javiti na natječaje za obnovu?
– Svi natječaji koje radi Fond su međunarodni, objavljeni u Europskoj uniji. Obavezni smo biti otvoreni tržištu Europske unije, odgovara Vanđelić.
Građevinska šuta u Ulici Frane Petrića; David Mandić | baustela.hr
