Bauštelska reportaža: Novi izgled bolnice na vrhu Zagreba, ima kupaonicu u svakoj sobi
Bolnice su mjesta koja nitko ne voli, ali bez njih se ne može, te se uvijek teži tomu da njihova opremljenost bude na najvišem nivou. Visokim standardom opremljenosti i ugodom prostorija sada se definitivno može pohvaliti prva u cijelosti obnovljena zagrebačka bolnica, KB Merkur. Desetljećima nakon što je bila elitna zdravstvena institucija na vrhu grada povratila je status vrhunske kliničke bolnice koja može stati uz bok europskim zdravstvenim institucijama. U obnovu je utrošeno čak 63 milijuna eura.
KB Merkur nakon obnove | foto: Bauštela.hr
Klinička bolnica Merkur prva je zagrebačka bolnica cjelovito obnovljena nakon potresa. Obnova u koju je utrošeno više od 63 milijuna eura podarila je starom objektu novo ruho te ga u svakom smislu podigla na bolju razinu.
Nastala na temeljima ‘Merkurovog sanatorija’ prije gotovo 100 godina, bolnica na top lokaciji s koje se i danas vidi cijeli grad nakon obnove vrhunski je klinički centar uz bok europskim zdravstvenim ustanovama. Merkurom se liječnici i pacijenti danas kreću novim liftovima, dok prolaze kroz mehanički ojačan objekt s novom stolarijom fasadom, podovima, namještajem i gledaju još kojekakve promjene. Iz kliničke bolnice nam kažu kako su pacijenti vidno zadovoljni i da to nerijetko komentiraju.
Nekad za elitu
Merkur u Zajčevoj ulici jedna je od glavnih zagrebačkih bolnica, koja se iz sanatorija pretvara u opću bolnicu polovicom 20. stoljeća, a zatim 1974. u kliničku bolnicu. No, upravo je davni datum nastanka zgrade u kojoj je izvorno djelovala elitna bolnica poznata po komfornom smještaju i eminentnim liječnicima bila razlog zbog kojega je objekt u potresu doživio oštećenja. Sreća u nesreći jest da je radovima ustanova vratila komfor i ugodu boravka za sve one koji su prisiljeni proći nikome dragim bolničkim hodnicima.
S tim da obnova koja je zgradu dovela do stanja tehnološke opremljenosti, s nekoliko predavaonica i više bolničkih odjela u kojima se mogu uočiti netom sređeni, oličeni i opremljeni prostori nije bila jednostavna. Sve je krenulo kada su odmah nakon potresa volonteri iz ‘Hrvatskog centra za potresno inženjerstvo’ pregledali su građevinu i utvrdili da je privremeno neuporabljiva.
KB Merkur pod skelama | Foto: Google Maps screenshot
Najveća oštećenja
Očekivano, najviše oštećeni bili su najstariji dijelovi, dakle istočno krilo starog dijela, zajedno s glavnom fasadom na istoku, izgrađeno 1937. te zapadno krilo sagrađeno 1948. godine. Stručnjaci su vrlo brzo utvrdili kako zgrada ne može ispuniti osnovne zahtjeve mehaničke otpornosti i stabilnosti bez invazivnih zahvata.
Tako su se najoštećeniji dijelovi odmah krenuli obnavljati, a radovi su zahvatili i zgradu Sveučilišne klinike Vuk Vrhovac koja je prije završetka obnove i spojena s glavnom zgradom Merkura. Preliminarnom procjenom oštećenja otkrivena je šteta na glavnom ulazu, dimnjacima, krovovima, dilatacijama i u potkrovlju zgrade koje je bilo potrebno hitno sanirati. Tada je zgrada puštena u uporabu, a nastavili su se drugi, manje hitni radovi.
KB Merkur nakon obnove | foto: Bauštela.hr
Hitne mjere
Neki dijelovi morali su biti privremeno zatvoreni jer je boravak u njima bio opasan, a neko vrijeme se nije radilo ni u prostorijama u kojima su se uklanjali ugroženi dijelovi. Brza sanacija oštećenja, kažu nam iz KB-a, dopustila je daljnje neometano funkcioniranje bolničke djelatnosti.
No, po pitanju cjelovite i konstrukcijske obnove, bilo je tu puno posla. Nosivu konstrukciju valjalo je ojačati, a potom provesti mjere energetske obnove. Uz to, prostor se adaptirao kao i instalacije zapadnog i središnjeg krila Merkura, te zgrade Sveučilišne klinike Vuk Vrhovac.
KB Merkur nakon obnove | foto: Bauštela.hr
– Tijekom obnove su modernizirani svi sustavi u bolnici, od instalaterskih poput elektroinstalacija, instalacija vodovoda i odvodnje, sustava grijanja i hlađenja te ventilacije, do komunikacijskih i sigurnosnih sustava. Time su ostvarena značajna energetska poboljšanja zgrade, ali je i unaprijeđena ukupna funkcionalnost i tehnološka razina objekta, te su ispunjeni zahtjevi suvremene kliničke bolnice, uz poštivanje povijesne vrijednosti zgrade, uputio nas je rukovoditelj Službe tehničkih i uslužnih poslova Kliničke bolnice, Josip Huzanić.
Bez zatvaranja
Dodao je kako je još prije potresa klinička bolnica razmatrala mogućnost energetske obnove, no šteta koju su pretrpjeli najstariji dijelovi zgrade dovela je u pitanje stabilnost građevine. Stoga nije bilo druge no krenuti s invazivnijim postupcima. Obnova od 63 milijuna eura financirana dijelom iz Fonda solidarnosti, a dijelom iz NPOO-a neminovno se uplela u funkcioniranje zdravstvene ustanove.
KB Merkur nakon obnove | foto: Bauštela.hr
Iako je odabran model design&build, brza metoda koja omogućuje paralelno projektiranje i izvođenje radova, neizbježna su bila preseljenja unutar zgrade što je dodatno odužilo radove. Ako to već nismo spomenuli, bolnica se za vrijeme obnove nije zatvarala.
– Radovi su se odvijali u dvije etape kako bi bolnica mogla kontinuirano obavljati svoju zdravstvenu djelatnost. Prvo su obnovljene zgrada Sveučilišne klinike Vuk Vrhovac te središnje i zapadno krilo glavne zgrade, dok je u drugoj fazi izvedena obnova istočnog krila. Unatoč izazovima povezanim s izvođenjem konstruktivnih radova i organizacijom bolničkog funkcioniranja, svi su radovi završeni u planiranim rokovima, kazali su iz KB Merkur, a zanimalo nas je kako je izgledalo liječenje u obnovi.
KB Merkur nakon obnove | foto: Bauštela.hr
Dobra vijest za sve
Iz Merkura su objasnili kako je zbog gubitka približno 700 kvadrata prostora uslijed konstruktivne obnove bilo nužno prilagoditi razmještaj pojedinih odjela. Djelomične reorganizacije omogućile su objedinjavanje funkcionalno srodnih ustrojbenih jedinica radi učinkovitijeg rada i dostupnosti stručnog kadra. A obnova je donijela jednu veliku promjenu od koje su profitirali svi.
– Značajno je povećan broj kupaonica – ranije zajedničke, sada su dostupne iz svake sobe, čime je podignut standard smještaja. Obnova je uključila i zamjenu ili nadopunu dijela medicinske i tehničke opreme koja se zbog starosti tehnologije i općeg stanja nije mogla ponovno ugraditi i/ili koristiti, rekao je Huzanić.
KB Merkur nakon obnove | foto: Bauštela.hr
Promišljanje obnove
Već smo utvrdili, bolnica danas izgleda – top. Budući da je evidentno kako se osim samog ojačanja zgrade kako o vanjštini tako i o unutrašnjosti objekta ozbiljno promišljalo, nije nas začudilo što je na uređenje pomno pripremao tim stručnjaka. S tim da je u sređivanju unutrašnjosti svoje prste uvelike imao ravnatelj bolnice.
– Arhitektonsko projektiranje predvodio je Ante Štampalija sa suradnicima – Martinom Jukić Stanić, Karmen Prlić, Draženom Arbutinom, i Lukom Giljanovićem. Ključnu ulogu u konačnom izgledu interijera, osobito u odabiru boja i materijala, imao je ravnatelj bolnice Mario Starešinić. Vizualna komunikacija i signalizacija unutar objekta povjerena je tvrtki Michel, kažu iz Merkura.
KB Merkur nakon obnove | foto: Bauštela.hr
Izazovi u obnovi
Čini nam se važnim dodati kako je iako je danas u zgradi sve skladno za vrijeme obnove bilo manjih zastoja koji su očekivani kada se radi o uređenju starih zgrada. Naime, iako u projektu nije bilo većih izmjena nakon prvih zahvata, ovaj kao više-manje svaki projekt adaptacije postojećih objekata, a naročito starih i kroz povijest višestruko adaptiranih i nadograđivanih zgrada poput KB Merkur, sa sobom nosi dozu neusklađenosti između stvarnog stanja na objektu i stanja u dokumentaciji.
U tom smislu, kako se radilo, tako su se otkrivale te neusklađenosti koje su, premda očekivane, svejedno izazvale određene poteškoće u izvedbi radova. Zbog njih se, kako se obnavljalo, moralo prilagođavati dokumentaciju, ali i tu se prepreku, kažu nam, uspješno obišlo.
KB Merkur nakon obnove | foto: Bauštela.hr
Pacijenti zadovoljni
Doznajemo da pacijenti danas vrlo dobro reagiraju na novo ruho bolnice. Dok nikome, naravno, nije ugodno u bolničkim hodnicima, ipak je lakše bolovati u novoopremljenom prostoru po visokim standardima, bilo da je u pitanju mehanička otpornost zgrade, nov namještaj, oličeni zidovi ili pak opremljenost najnovijom tehnologijom.
– Povratne informacije su izrazito pozitivne – kako od strane pacijenata, tako i djelatnika. Prostori su ocijenjeni kao ugodni, funkcionalni i estetski usklađeni s potrebama suvremenog liječenja. Iako dio prostora još nije u potpunosti useljen zbog čekanja na isporuku preostalog namještaja, većina ustrojbenih jedinica radi punim kapacitetom. Obnovljeni prostori i ugrađena oprema svrstavaju KB Merkur među moderne europske kliničke centre, zaključili su iz KB Merkura.
Ovdje pročitajte što je u planu za KBC Zagreb.
Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.
