Šest godina ‘pod ključem’: Ovako je kroz stoljeće dograđivano najstarije kino u Zagrebu
Priča današnjeg kina Europa koje je zatvoreno točno šest godina kreće baš davno. Prije više od stoljeća, točnije pred kraj 19. stoljeća u Zagrebu se javljaju prva kina, a ‘Europa’, nekad ‘Balkan’ bilo je peto u gradu. Danas je ostalo najstarije koje je s vremenom sačuvalo svoju namjenu, no zgradu treba obnoviti da bi nastavila primati gledatelje. U Konzervatorskom elaboratu istražili smo kako se mijenjala od prvih obličja u 1919..
Kino Europa čeka početak obnove | foto: YouTube screenshot, Bauštela.hr, Konzervatorski elaborat (screenshot)
U novom gradonačelničkom mandatu, Tomislav Tomašević namjerava realizirati razne projekte uz potporu europskih fondova, čiji će se ugovori o sufinanciranju naći na dnevnom redu sjednice Gradske skupštine 15. srpnja ove godine. Tako je najavio ovaj tjedan u pratnji zamjenika Danijele Dolenec i Luke Korlaeta. Ukupno je tu 11 projekata koji zajedno dostižu vrijednost od skoro 55 milijuna eura, od čega oko 31 milijun stiže iz EU, dok Grad ‘uskače’ s preostala 24 milijuna.
Najskuplji projekt je izgradnja Osnovne škole Horvati vrijedan 13,7 milijuna eura, a odmah nakon toga slijedi obnova Kina Europa, ‘teška’ 11,6 milijuna eura. Podsjećamo, oba projekta koji će se naći na sljedećoj sjednici Gradske skupštine dugo su iščekivana u Gradu, a kino je za posjetitelje zatvoreno od lipnja 2019. godine – dakle, točno šest godina. Nova obnova trebala bi ojačati u više navrata dograđivanu i pregrađivanu zgradu koja je trenutno najstarije kino u Zagrebu koje je zadržalo izvornu namjenu.
Galerija 24 Fotografija
Otvori
Šest godina ‘pod ključem’
Kinom Europa koje je zatvoreno punih šest godina i koji dan prošetali smo u travnju ove godine te prošli sva legendarna mjesta koja će se u toj zgradi iz 1925. godine obnoviti kako bi iznova otvorila vrata posjetiteljima. Prošli smo tada hodnicima, i velikom dvoranom koji odišu daškom drugih vremena – i u redovima crvenih baršunastih stolaca osjetili dašak luksuza i bogate povijesti ove važne građevine
Kako smo pisali, ideju o obnovi najavljivao je još bivši gradonačelnik Zagreba, pokojni Milan Bandić. U to vrijeme planiralo se ‘obnovu fasade i krovišta’ te interijera po uzoru na stari izgled, kako je sam Bandić rekao u 2020.. Sanacija objekta zaštićenog kao kulturno dobro izvela bi se prema ideji profesora Alana Brauna s Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu, no nakon potresa plan se trebao doraditi zbog čega radovi navodno toliko dugo nisu krenuli.
Novo lice kina Europa | foto: Grad Zagreb
Kino Balkan | screenshot Konzervatorski elaborat (EOJN)
U iščekivanju odluke
Onda je 7. ožujka ove godine konačno objavljeno nadmetanje u sustavu javne nabave, za predmet izvođenja radova i opremanja zgrade Kina ‘Europa’ u vrijednosti od 8.950.000 eura bez uključenog PDV-a, a ponude dostavljene u drugoj polovici svibnja su otvorene, no u EOJN-u još nisu objavljeni Zapisnik o ocjeni te Odluka o odabiru ponude.
Odluka bi pak trebala ‘pasti’ svakog časa pa bi konačno mogli započeti radovi. U iščekivanju velike objave prošli smo Konzervatorski elaborat da bismo se detaljno uputili u povijest i značaj zgrade – evo što smo u njemu pronašli.
Kulturna institucija
U grubim crtama, zgrada kina Europa izgrađena na prijelazu 1924. u 1925. godinu prema projektu Srećka Florschütza za naručioce Alfreda i Lea Müller. Dvojac je pripadao uglednoj zagrebačkoj obitelji, a zanimljivo je da, dok su bogatsvo stekli poduzetništvom i industrijom, braća su kao i njihov otac bili – filmofili. Nisu tada mogli slutiti da će ulaganjem u nešto oko čega su strastveni u budućnosti u tolikoj mjeri utjecati na razvoj zagrebačke kulturne i društvene sredine.
Kino Balkan | screenshot Konzervatorski elaborat (EOJN)
Naime, do godine zatvaranja ovo staro gradsko kino je bilo posljednje djelatno kino prve generacije zagrebačkih kinematografa. K tome, uz ‘Tuškanac’ je bilo zadnje djelatno kino nekadašnjih ‘Kinematografa’, poduzeća za prikazivanje filmova, može se pročitati na samom početku Elaborata. Među Zagrepčanima je kroz stoljetno postojanje steklo je status kulturne institucije ‘uz koje su se vezale brojne, često i osobne konotacije poput dobrog ugođaja, raskošnog interijera, uspomena na djetinjstvo, kulturne tradicije, gradotvornog karaktera i slično’.
Vjerojatno su ta nematerijalna svojstva najviše igrala ulogu u tome da kino bude upisano u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske. Rješenjem Ministarstva kulture od 28. ožujka 2013. godine, Zgrada kina Europa u Varšavskoj 3 ima taj status.
Dogradnja na ‘pretpovijest’
Ipak, puno je tu ‘materijalnog’ što vrijedi istaknuti kad se govori o ovoj građevini. Uzimajući u obzir njenu, kako ju Elaborat naziva – ‘pretpovijest’, zgrada ‘Europe’ djelomično je sagrađena na osnovi struktura ranijih građevina na toj lokaciji, ‘Novogradiške pivane’ i ‘Kinematografa Ćirilo-metidskih zidara’.
Katastarska izmjera polovica 19. stoljeća | screenshot Konzervatorski elaborat (EOJN)
– Tijekom 19. stoljeća, ovaj prostor između Ilice na sjeveru te Marovske ulice (ili Novomarofske, današnje Masarykove) na jugu, ima zanimljivu i stalno promjenjivu strukturu i oblik, gdje je početkom i sredinom stoljeća odnos izgrađenog i kultiviranog krajolika karakterističan za predgrađe, a približavanjem kraja stoljeća poprima sve urbaniji karakter, stoji u Elaboratu o široj lokaciji kina.
Prva stalna kina
Inače, izgradnja kina stiže 29 godina nakon što je u dvorani ‘Kola’ održana prva domaća projekcija, u počecima zasnivanja kinematografa iako je prvi stalni kinematograd u Zagrebu osnovan u studenom 1906. godine, a ‘Balkan je bilo jedno od prvihsedam.
‘Klub Ćirilo-Metodskih zidara’ bilo je drugo zagrebačko stalno kino, dok je početak Prvog svjetskog rata grad dočekao s četiri stalna kinematografa. Do pojave zvučnog filma dolaze još tri – ‘Olimp’ (1921.) i ‘Music Hall’ (1921.) pa ‘Balkan-Palace’ braće Muller (danas kino ‘Europa).
‘Nulta’ verzija
Kako je već navedeno, zgrada je specifična po preinakama kroz povijest pa je tako sve krenulo 1919. godine. Ovaj prvi nacrt sadržavao je plan adaptacije dvorišne građevine iz 1919. godine, ali se ne radi o Florschützovoj ideji. Prva verzija, ‘Balkan’, je bio adaptacija dotadašnjeg ‘Kinematograda Ćirilo-Metodskih zidara’, a zadatak su braća Müller povjerila ovlaštenom graditelju Ferdi Šegi. O izvedbi se pobrinulo poduzeće ‘Pluhovsky i drug’.
Nacrti za izmjene 1919. | screenshot Konzervatorski elaborat (EOJN)
Tim projektom uvećana je postojeća kino-dvorana te je uređen reprezentativniji ulaz u prostor. Dvorana je pritom proširena na prostor nekadašnje čekaonice, a na južnom zidu su smješteni platno za projiciranje te prostor za orkestar. Radikalni zahvat bilo je pripajanje zgrade ledvenice za potrebe novog reprezentativnog predvorja.
– Njezini su 135 cm debeli obodni zidovi (izuzev sjevernog) srušeni do razine tla i nadomješteni fasadnim zidovima debljine jednake zidovima kino dvorane, u razini tla je izveden novi „pruski” svod za pod predvorja, a u unutrašnjosti 4 zidana stupa za podupiranje grednika balkona kino dvorane i mezanina predvorja na kojem je izvedena soba za projiciranje, stoji u opisima ove rekonstrukcije’.
Ovo bismo prepoznali
Zatim je projektirano kino ‘Balkan-Palace’, ideja koju bismo i danas svi koliko-toliko mogli prepoznati. Sklop se razrađuje projektom iz 1924. godine. Po uzdužnoj osi građevine nizale su se funkcije – od prizemnog vjetrobrana, preko ulaznog slavoluka, stubišta prema predvorju na katu, prizemno predvorje, tribina i parter.
Svodni prolaz i ulazni predprostor | screenshot Konzervatorski elaborat (EOJN)
Na kraju je bila pozornica s platnom i deniveliranim prostorom za orkestar. Neke stvari u izvedbi su izmijenjene, a za konačna verzija predana je na ishođenje građevinske dozvole koja je izdana 5. srpnja 1924. za sve građevine sklopa, kakva je građevina, s par izmjena, ostala nakon izgradnje u 1925. sve do 1950-ih godina.
Sve dogradnje, do danas
U stvari, kako otkriva suma graditeljskih etapa u Elaboratu, 1930. su nadograđivane komore za megafone, a 1947. godine izgrađena je nova komora za projiciranje u potkrovlju građevine. Zatim su u 1951. napravljene neke promjene od rušenja komore za projiciranje da bi se proširilo gledalište, cementnom žbukom je obnovljeno pročelje, te je uređen prostor između sjevernog pročelja kina i Varšavske ulice.
U konačnoj izmjeni, prije ugradnje novih stolaca u gledalištu 1963. pa ponovne ugradnje novih sjedala u 1970-ima, od 1958. do 1960. godine zgrada kina ipak je doživjela najveću transformaciju izgradnjom nove poslovne zgrade na njenom pročelju. Kako navodi Konzervatorski elaborat, gradnja poslovne zgrade ‘Poljoinvesta’ (B. Tušek) zatvorila je i izmijenila ulaz u kino.
Pročelje poslovnog objekta ‘Poljoinvest’ (B. Tušek) | screenshot Konzervatorski elaborat (EOJN)
Kino Europa šest godina čeka obnovu | foto: Bauštela.hr (Nina Šantek)
Uslijed gradnje koja je izvedena u pročelnom dijelu zgrade, rušene su sve etaže ulaznog predprostora kina te je formiran novi – ostakljeni ulazni prostor, a i zazidana je sjeverna arkatura predvorja na katu. U toj je fazi i obnovljena kotlovnica u podrumu kina, unutar prostora nekadašnje ledvenice. Više o značaju Kina Europa za Zagreb pročitajte u našoj bauštelskoj reportaži.
Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.
