Bauštelska reportaža: Nekada slavno gradsko kino danas je tek duh u Varšavskoj koji čeka buđenje

Kino Europa u Zagrebu najstarije je kino u gradu koje je sačuvalo svoju namjenu od izgradnje davne 1925. godine. No, već šest godina je zatvoreno. Prazni baršunasti stolci, urešeni svod i prepoznatljiv ostakljen ulaz mjesta su koja su nekada živjela i za koje mnogi vežu lijepe uspomene. Iako je obnova sada na vidiku, vrijedi se prisjetiti zašto se ovom mjestu mora vratiti život i zbog čega ni pod koju cijenu ne smije propasti.

Nekada najljepše i najbolje kino u Zagrebu – prve ljubavi, poprište razmjene iskustava i druženja. Danas praznina, mrak, zamućeni prozori i zaštitar koji danonoćno pazi da netko ne oskvrne ovaj niz desetljeća slavni, a danas usnuli filmski prostor. Svatko iole upućen u povijest Zagreba točno zna o kojem je mjestu riječ.

– Kino Europa bilo je ključno mjesto u kojem su se spajale različite publike svih generacija te na dnevnoj bazi prikazivali naslovi iz redovne kinodistribucije, s naglaskom na europsku kinematografiju, i dom više od 20 filmskih festivala. Njegovim zatvaranjem u lipnju 2019. temeljem političke odluke, uz ishitrena obrazloženja, učinjena je ogromna i nepovratna šteta za domaću filmsku zajednicu, ali i širu javnost.

Ovako nam je kultno, danas zatvoreno gradsko kino Europa opisala predsjednica Hrvatskog društva filmskih kritičara (HDFK), Dina Pokrajac, napominjući kako je upravo njegovim zatvaranjem Zagreb postao praktički jedini glavni grad u Europi bez adekvatne kinodvorane koja bi udomila brojne gradske filmske festivale, manifestacije, edukativne programe te premijere domaćih filmova koji u recentno vrijeme postižu dosad nezabilježene međunarodne uspjehe. Uoči obnove koja bi konačno trebala vratiti život mjestu bez kojega grad nije isti, mi Vam donosimo njegovu legendarnu priču.

Nekada ‘Balkan’

Ova pripovijest počinje davne 1925. godine jednim građevinskim pothvatom. Prema zamisli idejnog tvorca, Srećka Florschütza, a financirano od strane bogate zagrebačke obitelji Müller, te godine Zagreb dobiva ‘najljepše, najvažnije i najmodernije kino na ovim prostorima’. Takva je bila želja investitora, a može se reći da se ostvarila.

Kako se može pročitati na stranicama ‘Kina Europa’, velik dio povijesti, do negdje 1990-ih ono je nosilo naziv ‘Balkan-Palace’ i ‘Balkan’, a sagrađeno je principom tada aktualne montažne gradnje sa željeznim skeletom kao osnovnim konstruktivnim elementom.

Skelet je pak obložen postsecesijskim klasicističkim dekorativnim oplatama. Postsecesijski i klasicistički dekorativni detalji interijera ostaju u velikoj mjeri očuvani u originalnim oblicima, kao i interijer velike kinodvorane, s iznimkama sjedalica koje su naknadno zamijenjene novima, a do danas su jedan od najupečatljivijih detalja omiljenog kina u centru.

Tušekova dogradnja

Građevinska priča dobiva zaokret kada se dio identiteta ‘Europe’ mijenja dogradnjom s prednje strane, odnosno u južnom dijelu Varšavske ulice u 1960-ima. Realizacijom prvog dijela projekta dviju poslovnih zgrada ‘Poljoopskrbe’ i ‘Astra-Mašinoimpexa’ u Varšavskoj 5-9, 1960. i 1966. godine, djela nagrađivanog arhitekta Božidara Tušeka, ‘izvorni’ objekt dobiva novi, ostakljeni ulazni prostor u sklopu zgrade, a unatoč promjeni ne gubi sjaj.

Značaj zgrade i potrebu njenog očuvanja puno godina nakon ove promjene, u 2013., prepoznalo je Ministarstvo kulture donijevši Rješenje kojim je kino Europa u svom izmijenjenom ruhu proglašeno zaštićenim kulturnim dobrom i blagom Republike Hrvatske. U okviru te odluke, građevina iz 20-ih opisana je kao ‘jedinstveni i bitan tvorbeni čimbenik kultuno-povijesnog identiteta i urbanog tkiva središnjeg gradskog prostora, te (koja) ima presudan utjecaj na sliku grada u cijelosti’.

Gradsko vlasništvo

I doista, kako mlađim tako i starijima koji su imali priliku doživjeti kino Europa prije zatvaranja, ovaj objekt zasigurno će u sjećanju ostati poseban, od pregrađenog ulaza, do veličanstvene dvorane koja otkriva stariji datum nastanka. Ipak, moglo bi se reći da najveći značaj objekta nije njegov sjaj već sadržaj u kojem su mnogi uživali pod bogatim stropom, u baršunastim naslonima.

Puno je onih koji su u nekadašnjem ‘Balkanu’, današnjoj ‘Europi’ doživjeli prve projekcije u životu, stvorili poznanstva, a od početka 2000-ih godina pogledali izvrsne art-filmove. Treba istaknuti, u prvom desetljeću 21. stoljeća kino je doživjelo preokret.

Dok je ‘Europa’ najstarije gradsko kino s kontinuiranim namjenskim djelovanjem od svog otvaranja, taj kontinuitet vrlo kratko je narušen prije velike promjene. Naime, 2006. godine prijetilo mu je zatvaranje i prenamjena, sudbina koja je dočekala većinu kino dvorana.

No, akcijom ‘Daj mi kino’ u organizaciji Zagreb Film Festivala i Hrvatskog filmskog saveza ipak se uspjelo spasiti jer ga je 2008. otkupio Grad Zagreb. A promijenio se i sadržaj koji nudi.

Iz ‘običnog’ u art

Nakon drastičnog poteza ono je pripalo Umjetničkoj organizaciji Zagreb Film Festivala, što je utjecalo na ponudu filmova i djelatnost kina. Zgrada je postala centar suvremenog svjetskog i domaćeg nezavisnog i nekomercijalnog filma, u kojem se svake godine održavalo po 20 filmskih festivala i manifestacija, kao i brojnih drugih premijera i drugih filmskih događanja. Sjeća se to i konobar kultne ‘Kavanice’ koja je proživjela sve uspone i padove ‘Europe’.

– Sjećam se svega. Kino je nekad bilo ‘Balkan’, a onda je postalo art kino. Tad se promijenila i publika, pa su nam počeli dolaziti više ‘artsy’, alternativni gosti. Kako god okreneš, dok je kino radilo bilo je življe, ali nije samo do kina. U gradu se uvijek sve mijenja pa tako i ovdje. Otvorili su se novi kafići, restorani… komentira konobar dok se užurbano s galerije kafića spušta poslužiti nove goste, jer je Kavanica unatoč filmskim komešanjima i dalje omiljen kafić u Varšavskoj.

Prazni redovi baršuna

Ipak, kino je danas zatvoreno pa svi gosti kafića zasigurno nisu došli s projekcije kako je niz godina bio običaj. Prazni baršunasti crveni stolci koji su zaštitni znak bezbrojnih uspješnih projekcija, skupljaju prašinu već šest godina, od posljednje ‘predstave’ u 2019..

Otad su prostorije puste i mračne, barem dok zaštitar koji danonoćno pazi objekt ne upali neko od svjetala. U međuvremenu, filmski znalci vape za njegovim otvaranjem i podsjećaju nas na važnost ovog zagrebačkog filmskog središta.

– Njegova obnova presudna je za oporavak ukupne kino-mreže i urušenog filmskog repertoara u Hrvatskoj, ali i za opiranje ekonomizaciji kina te stavljanje u fokus raznovrsnosti filmskih rodova i vrsta, kao i šire uloge filma u suvremenoj kulturi i njegova revolucionarnog utjecaja na čovjekovu percepciju svijeta i djelovanje u zajednici. Nadamo se, jer nada umire posljednja, da ćemo u skoro vrijeme dočekati njegovu obnovu te da će se pod vodstvom KIC-a uspjeti pozicionirati kao suvremeno gradsko kino u kojem će se filmovi gledati ali i promišljati, prostor u kojem će se pozivati na raspravu i stvaranje novih kreativnih ideja, uz pomoć hrvatskih i svjetskih filmskih umjetnika, filmologa i kritičara, istaknula je za naš portal predsjednica HDFK.

Radovi odavno u niskom startu

Podsjetimo, obnovu kina najavio je u 2020. godini bivši gradonačelnik Zagreba Milan Bandić, predstavivši velike planove za zgradu. U njegovo se vrijeme, naravno, odigralo i zatvaranje kina Europa, a u to doba javljale su se i bizarne teorije da Bandić kino namjerava pretvoriti u narodnjački klub.

Unatoč tome što, poznavajući Bandića, takva groteskna prenamjena nekima i nije djelovala nemogućom, trač je ipak ljutito odbacio, iznoseći da takvo što nikad ne bi dopustio ‘zaštićenom kulturnom dobru’ i gradskoj zgradi. Znao je kakvi su planovi za njeno uređenje da bi joj se vratio stari sjaj.

– Prva faza odnose se na obnovu fasade i krovišta, druga na obnovu interijera na uređenje prostorija po uzoru na stari izgled. Ugovor s Arhitektonskim fakultetom je potpisan prošle godine u rujnu. S ovakvom obnovom ćemo  u Kinu Europa uživati idućih 200 godina jer sve što vrijedi traje, a sve što traje vrijedi, otkrio je prošli gradonačelnik na proljeće 2020. godine.

Prema ideji profesora Alana Brauna s Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu, planirala se sanacija koja bi maksimalno poštivala postojeće značajke zgrade, te očuvala sve njene vrijednosti iz vremena otvaranja. No, Braunov projekt ostao je ‘visjeti u zraku’, a u međuvremenu se i promijenila gradska vlast. Odmah su upozorili javnost da projekt valja prilagoditi prije nego krenu prvi radovi.

Nova nada

Pred kraj veljače 2025. godine, iz Grada je stigla odlična vijest – to je to, nema više čekanja, obnova ide! Nabava za obnovu od 11,6 milijuna eura je u prethodnom savjetovanju. Naime, iako je još u lipnju 2023. godine objavljen projektni tim za pripremu i provedbu projekta ‘Kino Europa’, prije pokretanja postupka nabave za izvođača radova još je trebalo utvrditi štetu nastalu nakon potresa.

– Podsjećamo, kino Europa je nakon gotovo 10 godina uspješnog djelovanja naprasno zatvorila prethodna gradska uprava 2019. godine. Počeli su raditi na uređenju kina, međutim nisu napravljeni adekvatni elaborati stanja konstrukcije nakon potresa, naveli su u veljači ove godine iz Grada.

Nakon što je gradska uprava naručila ispitivanje zgrade i izradu potrebnih stručnih elaborata, utvrđeno je da joj je potrebno ojačanje. Zatim je pokrenuta novelacija dokumentacije da bi se u radovima zadovoljili svi standardi sigurnosti. Zgrada bi u obnovu trebala ove godine, ali situacija će ipak biti čista tek po otvaranju gradilišta.

Ovdje pronađite ostale bauštelske reportaže.

Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.