Što je sve potrebno za opremanje jednog hotela? Puno više od namještaja
Hotel prije prvih gostiju treba stotine proizvoda, a odluke o njima nisu jednostavne. Zato se u Rovinju održava sajam koji može pomoći.
09:34 2 d 19.10.2026

centar za energetsko siromastvo
Udruga DOOR je u petak, na adresi Slavka Batušića 7, u zagrebačkom naselju Špansko, otvorila Centar za borbu protiv energetskog siromaštva. Radno vrijeme Centra je utorkom od 10 do 14 i četvrtkom od 14 do 18 h, a neke aktivnosti će se održavati i drugim terminima o čemu će obavještavati građane putem društvenih mreža udruge DOOR. Jedna energetska savjetnica je Anamari Majdandžić koja je zaposlena je u DOOR-u kao starija stručna suradnica. Diplomirala je na biološkom odsjeku PMF-a, smjer Znanosti o okolišu, a druga savjetnica je Silvija Vočanec, zaposlena u DOOR-u na mjestu mlađe stručne suradnice. Diplomirala je naftno rudarstvo na RGN-u, smjer energetika piše h-alter.org.
– Već duže vrijeme planiramo otvoriti ovakav centar. Raspravljalo se o tome da se otvaraju ovakvi centri po cijeloj Hrvatskoj pa smo mi odlučili pokrenuti pilot projekt kako bi se naša iskustva kasnije mogla aplicirati na nacionalnoj razini. Realizacija ovog projekta došla je u pravo vrijeme kada cijene energenata nezaustavljivo rastu, kaže jedna od savjetnica u Centru Anamari Majdandžić.
Centar je namijenjen za sve koji već spadaju među energetski siromašne građane, ali i svima onima koji žele optimizirati svoju energetsku učinkovitost, na taj način uštedjeti nešto novca i tako si na kraju olakšati život.
– Cilj je da se korisnicima pojasni i približi što mogu učiniti da im dom bude ugodniji i da sačuvamo nešto prihoda kućanstva kako bismo ih mogli koristiti za druge stvari koje isto znače kvalitetu života, možda kvalitetniju hranu ili koji dan godišnjeg više. Kroz poboljšanje energetske učinkovitosti svakako možemo postići to da imamo manje račune za bilo koji od energenata, ističe Majdandžić za h-alter.org.
Savjetnice pojašnjavaju i što građani mogu očekivati od savjetovanja ove vrste te ukazuju kakvo će energetsko savjetovanje ljudi dobiti.
– Skupite račune za vodu, struju i grijanje i dođite do nas. Na temelju njih razgovarat ćemo što se može postići promjenom ponašanja ili ulaganjima, na koje se pozive za sufinanciranje možete javiti, koja vam je dokumentacija potrebna, koje vam se ulaganje najviše financijski isplati, kaže Majdandžić.
I sami građani, na neki način, mogu utjecati iznose računa koje dobivaju. Račune za energente moguće je svesti na minimalno ulaganjima u termo fasade, postavljanjem fotonaponskih sustava za električnu energiju i dizalica toplina za grijanje i hlađenje. Na taj način kućanstva postaju i sami proizvođači energije, iskorištava se potencijal lokacije, i tako su manje ovisni o globalnim kretanjima cijena energenata. No, neka od tih ulaganja su nekim građanima vrlo teško dostupna.
Također, rizik od siromaštva ne prijeti svim građanima jednako. Ljudi na kontinentu su u težem položaju i prijeti im veća opasnost od siromaštva nego ljudima s Jadrana, a najosjetljivije i najrizičnije kategorije su nezaposleni i osobe starije od 65 godina. U takvoj situaciji je teško očekivati da će neki veći broj građana moći ulagati u energetsku učinkovitost. Ipak, može se toga dosta napraviti i bez nekih većih ulaganja. U Centru će građanima također nastojati skrenuti pažnju na upravo takve neke mogućnosti.
– Sigurno ćemo građanima napomenuti da ne ostavljaju uređaje upaljene na ‘stand by’, da gase svjetla kada nisu u prostoriju, ako imaju obiteljsku kuću da stave tepihe na pod. Svi promijene televizore, a zaborave promijeniti hladnjak star trideset godina koji vuče polovinu energije potrošene u kući. Lijepo je imati novi televizor, ali hladnjak iako još uvijek dobro hladi, može biti veliki potrošač energije i potrebno ga je zamijeniti. Potrebno je i staviti štedne žarulje, mogu se staviti brtve oko prozora ako se stolariju ne može zamijeniti. Tu su i reflektirajuće folije za radijatore koje vraćaju toplinu natrag u prostoriju i mogu smanjiti potrošnju energije za grijanje posebno tamo gdje nema fasade. To su neke male promjene koje se više baziraju na promjeni ponašanja i koje gotovo svi možemo učiniti, savjetuje Majdandžić, a prenosi h-alter.org.
Iako se u Hrvatskoj često izjednačavaju socijalno ugroženi s energetskim siromaštvom, to ne mora biti nužno isto. Netko može raditi za minimalnu plaću, ali ta osoba nije socijalno ugrožena. Ipak, nije ni u mogućnosti uložiti u fasadu i tako adekvatno ugrijati dom. A i nepobitna je činjenica da ljudi zapravo nekako zaziru od riječi siromaštvo i mogućnosti da ih se smjesti u tu socijalno ugroženu kategoriju. Ipak, iz udruge ističu da su savjetovanja namijenjena svima te da će građani doći i dobiti neke korisne savjete.
– Bez obzira na ekonomski status mislim da nitko ne želi plaćati velike račune za energente, kaže savjetnica u Centru za borbu protiv energetskog siromaštva Silvija Vočanec.
A da bi se znalo tko su najugroženije skupine, treba pričekati i statističke podatke.
– Prihodi, rashodi i energetsko stanje zgrade su tri bitna faktora. Nama nedostaju ti podaci. Kada se objave natječaji za financiranje postavlja se pitanje, tko su uopće ti energetski siromašni građani i zato nam je bitno i prikupljanje podataka, kaže Majdandžić.
Osim samih konzulacija, Centar će organizirati i razne radionice i edukaciju koje će biti namijenjene svim građanima koji žele naučiti više o energetskoj učinkovitosti te će kroz druge projekte pokušati naći i sredstva za podjelu osnovnih energetskih paketa najugroženijima, štednih žarulja, folija za radijatore, brtvi za prozore, kako bi im se i konkretno pomoglo.
Zagrebački Centar financiran je kroz dva projekta koja trenutno provodi udruga DOOR, PowerPoor i „Održivim poslovanjem do bolje klime“. Drugi ovakav Centar otvorit će se uskoro u Križevcima, a kroz PowerPoor projekt obavit će se i energetski pregled po 220 kućanstava u Zagrebu i Križevcima.
Što je sve potrebno za opremanje jednog hotela? Puno više od namještaja
Hotel prije prvih gostiju treba stotine proizvoda, a odluke o njima nisu jednostavne. Zato se u Rovinju održava sajam koji može pomoći.
09:34 2 d 19.10.2026
Naša pretplata je jedan od najboljih digitalnih projekata u Hrvatskoj
Projekt pretplate na portalima Pametne kuće ušao je u uži izbor natjecanja SoMo Borac, regionalnog natjecanja najboljih digitalnih projekata.
13:58 6 d 15.10.2026
Što je projektantima važno pri odabiru proizvoda? Cijena više nije jedini kriterij
Trajnost, održavanje, potrošnja energije i dostupnost dokumentacije sve su važniji pri odabiru proizvoda za hotele i poslovne objekte.
10:07 9 d 12.10.2026
Pretplata za cijeli tim: Do 30% popusta za više korisnika
Pretplatite kolege u uredu ili svoje zaposlenike i uštedite. Što je više korisnika, popust je veći i doseže do 30% popusta.
15:09 20 d 01.10.2026
U građevini je Alessandro Longo spojio drvenu konstrukciju, futurističku kupolu i geometriju inspiriranu prirodom.
16:11 2 d 19.10.2026
Projekt spaja tropsku vegetaciju, prirodno hlađenje i javne prostore na više etaža, nudeći drukčiji pristup suvremenoj urbanoj gradnji.
08:12 4 d 17.10.2026
Kuća usred šume koja ima sve za bijeg: Komofor, suživot s prirodom i visoka estetika - moguće je!
Usred 80 jutara šume smjestila se neobična rezidencija čiji je zakrivljeni krov inspiriran lišćem hrasta.
16:39 13 d 07.10.2026
Ukupni investicijski i financijski troškovi procjenjuju se na 11,819 milijardi eura u stalnim cijenama, odnosno 14,838 milijardi eura u tekućim.
10:55 26 d 25.09.2026
Izazovi samostalnog studentskog života - prva prehlada
Maštaš o bajkovitom, studentskom životu, a zatim se po prvi put razboliš. Nepoznat grad, doktor i pojmovi koje ne razumiješ.
16:19 1.8333333333333 min 21.10.2026
Povećane novčane kazne za fakultete i dekane: Idu do 40.000 eura
Izmjene Zakona o visokom obrazovanju donose veće novčane kazne za fakultete i dekane. One mogu doseći 40.000 eura za fakultete i 4.000 eura za dekane.
14:48 1 h 21.10.2026
Udio mirovine u plaći: Skoro trećina umirovljenika ne dobiva ni trećinu primanja radnika
Prosječna mirovina za rujan porasla je više nego prosječna plaća za kolovoz. Razlika je zanemariva, ali bitna za održavanje udjela mirovine u plaći.
16:19 1.8333333333333 min 21.10.2026
Obrtnica želi nastaviti raditi i u mirovini: 'Trebam li plaćati doprinose?'
Vlasnica obrta i u mirovini želi raditi. Može se i dalje baviti svojim obrtom, kažu iz SUH-a, uz plaćanje poreza i doprinosa.
16:18 2.8333333333333 min 21.10.2026