Do 2030. u Splitu revitalizacija čak 12 napuštenih industrijskih područja, širenje plinske i cestovne mreže
Grad Split usvojio je Strategiju razvoja do 2030. godine na kojoj je radilo 80 stručnjaka sa svih sastavnica Sveučilišta u Splitu te prometni stručnjaci Fakulteta prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. Kada je pitanju infrastrukturni razvoj grada ističe se potreba za izradom Katastra zelenih površina, realizacijom već postojećeg Plana gospodarenja otpadom koji kasni, revitalizacijom čak 12 browfield područja, te širenjem distribucijske plinske mreže i cestovnih pravaca unutar grada.
Split | foto: Pexels
Usvojen je plan razvoja grada Splita pod nazivom ‘Strategija razvoja grada Splita do 2030. godine’ koji predstavlja uokvireno strateško planiranje smjera razvoja grada Splita u trećem desetljeću 21. stoljeća. Riječ je o razvojnom dokumentu kojim su se na participativan način definirali ciljevi i mjere koje Grad Split želi postići do 2030. godine.
Na izradi Strategije radilo je više od 80 stručnjaka sa svih sastavnica Sveučilišta u Splitu te prometni stručnjaci Fakulteta prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. Također, svoj doprinos strateškom dokumentu dali su i brojni predstavnici civilnog, javnog i privatnog sektora. Lokalni koordinator izrade i praćenja provedbe strateškog dokumenta je Razvojna agencija Split – RaST.
Kada u pitanju infrastrukturni razvoj Splita do 2030. godine ističe se potreba za: izradom Katastra zelenih površina, realizacijom postojećeg Plana gospodarenja otpadom koji kasni, revitalizacija browfield područja; širenjem distribucijske plinske mreže i razvojem cestovne mreže unutar grada.
Razvoj zelenih površina i gospodarenje otpadom
Kao jedan od preduvjeta za uspješno upravljanje, održavanje i planiranje zelenih površina u Splitu u Strategiji se navodi izrada Katastra zelenih površina. Njime se stvaraju i preduvjeti za cjelovitu edukaciju stanovnika o važnosti zelenog fonda i njegove ravnopravne i u suvremenom kontekstu klimatskih promjena izrazito važne uloge u izgradnji grada.
U Strategiji se navodi kako se Grad Split nalazi u vrlo nezavidnoj situaciji kada je u pitanju postupanja s komunalnim otpadom. Glavni problem proizlazi iz činjenice da još nije izgrađen planirani županijski centar za gospodarenje otpadom – ŽCGO Lećevica. Naime, bez centra za gospodarenje u Splitu će se održati problem niske razine primarnog razdvajanja i odvojenog prikupljanja otpada predstavlja jedan od ključnih problema održivog gospodarenja otpadom.
Revitalizacija 12 brownfield područja
Kao problem koji se do 2030. u Splitu mora rješavati navodi se i velik broja napuštenih ili nekorištene nekretnine koje su slobodne za prenamjenu i ponovnu upotrebu, a uključuju zatečene građevinske objekte, zemljište i infrastrukturu. Identificirano je 12 takvih područja: TTTS – Trgovačko transportni terminal Split, klif Orišac, kamenolom Perun, Sjeverna luka, Kopilica i Adriacolor Kopilica, zgrada Dalmacijavina, žnjanski plato, hotel Zagreb, vojno područje Dračevac, Dom mladih, stari Hajdukov plac – Plinara) te Karepovac. Navodi se kako ovi vrijedni prostorni resursi zauzimaju značajne površine koje su u velikoj mjeri i dobro infrastrukturno opremljene.
Važnost revitalizacije brownfield područja u Splitu potiče geografski položaj grada koji ograničava njegovo teritorijalno širenje čime su prostorne rezerve koje postoje u brownfield područjima izuzetno važne. Ističe kako uz stručno provedene prenamjene i rekonstrukcije, spomenuta područja mogu kao nova vrijednost biti integrirana u gradski prostor i njegov kulturni identitet.
Žnjan | foto: Grad Split
Razvoj mreže plinske distribucije i prometa
Daljnja izgradnja distribucijske plinske mreže na području grada Splita, kao i priključenje većih i manjih kupaca na plinsku mrežu smatra se neophodnim obzir na velik problem koji građanima predstavljaju individualni sustavi grijanja. No, ističe se u Strategiji, dinamiku izgradnje plinske mreže primarno ograničavaju prostorno-planski uvjeti, rješavanje imovinsko-pravnih odnosa i administrativne procedure ishođenja dozvola za građenje.
Do 2030. godine razviti bi se trebala i cestovna mreža unutar grada. Naime, trajektna luka privlači veliki broj motornih vozila za što postojeća cestovna mreža grada Splita ne pruža dovoljan kapacitet. Isto tako kao glavni prometni problem cestovne mreže grada Splita ističe se ograničen broj mogućnosti ulaska i izlaska iz grada.
Problema koji bi se trebali riješiti do 2030. godine ima i u području javnog gradskog prijevoza putnika. Naime, zbog zagušenja cestovnog prometa koje uzrokuje nepravilnosti u prometnim tokovima smanjuje se prijevozna brzina javnog prijevoza što remeti planirani vozni red. To posljedično generira nove nepravilnosti u javnom prijevozu kao što je istovremeni dolazak više zglobnih autobusa na stajališta zbog čega je prijevozni kapacitet te kvaliteta i efikasnost sustava značajno smanjena.
Na Žnjanu se već radi, sustav odvodnje gotov je do kraja listopada, pogledjate ovdje sve o ovome projektu.
