Hoće li Hrvatska dobiti svoju prvu plutajuću elektranu? Treba se graditi na kontroverznoj lokaciji
Tvrtka Energovizija ishodila je energetsko odobrenje za prvu plutajuću elektranu u Hrvatskoj snage čak 400 megavata. Planiraju je postaviti ju na ribnjacima kod Daruvara. Iz udruge za očuvanje prirode Biom upozoravaju da je ribnjak je dio Ekološke mreže Natura 2000 te da će zbog toga biti nužna ozbiljna studija utjecaja na ptice.
Solarni paneli | Foto: Pexels.com
Jedan energetski projekt koji se trenutno priprema u Hrvatskoj, u blizini Daruvara i rijeke Ilove, našao se ovoga tjedna u fokusu javnosti. Riječ je o plutajućoj solarnoj elektrani koja bi s predviđenom snagom 400 megavata mogla postati uvjerljivo najveća solarna elektrana u zemlji. Zvuči odlično, ali ima jednu manu – nalazi se na području Ekološke mreže Natura 2000 i bit će prilično izazovno ishoditi dozvole za njenu gradnju.
Radi se o solarnoj elektrani koja se planira na ribnjacima Končanica, a u portfelju je tvrtke Energovizija koja je nedavno od Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja u kratkom roku ishodila prvi važan papir na putu do realizacije – energetsko odobrenje, piše forbes.n1info.hr. To je inače za većinu investitora u Hrvatskoj mučno dugotrajna procedura, a kao jedan od problema su ga nedavno istaknuli i u Hrvatskoj gospodarskoj komori.
Najveći pojedinačni vlasnik te ambiciozne zagrebačke tvrtke je Kamilo Vrana, a tehnički direktor i bivši suvlasnik Ivan Šimić kojeg se povezuje s državnim tajnikom Ministarstva gospodarstva Ivom Milatićem.
Solarni paneli su gdje ne bio trebali biti
Na pitanja Forbes Hrvatska o zanimljivom projektu plutajuće elektrane iz Energovizije nije bilo odgovora. No, zato su svoj komentar rado dali iz udruge Biom koja se bavi očuvanjem prirode i predstavnik je Hrvatske u BirdLife International, svjetskoj krovnoj organizaciji za zaštitu ptica.
– To je dosta kontroverzna priča. Naravno, trebaju nam obnovljivi izvori energije, ali prvenstveno bi trebalo solarne ploče postavljati na krovove građevina, da ne zauzimaju druge prostore. Sada se otišlo u krivom smjeru, solarni paneli postavljaju na travnjake, pa i one bitne za zaštitu prirode, a sad je tu i priča o ribnjacima, rekao je za Forbes Ivan Budinski iz udruge Biom koja se bavi očuvanjem prirode
Velika investicija
Treba spomenuti da iako je energetsko odobrenje tek prvi formalni korak te nema jamstva da će plutajuća elektrana biti i izgrađena, on nije jeftin pa se podrazumijeva da su vlasnici projekta ozbiljno ‘zagrizli’.
Naime, prema važećoj Vladinoj uredbi, za projekte za koje nije potrebno provođenje javnog natječaja, plaća se 8,327 eura po kilovatu. Što znači da se za plutajuću solarnu elektranu u konačnici taj iznos kreće oko tri milijuna eura.
Ipak, kao najveći sljedeći izazov izdvaja se izrada studije utjecaja na okoliš koju, nakon što bude održana i javna rasprava, u procesu procjene utjecaja zahvata na okoliš treba odobriti Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja.
Doznajte ovdje kako su građani u samo 10 dana osigurali 140.000 eura za zajedničku solarnu elektranu.
