Sindikat biciklista u otvorenom pismu gradonačelnicima predlaže povećanje biciklističkih traka kao energetsku mjeru
Sindikat biciklista u Hrvatskoj uputio je otvoreno pismo gradonačelnicima vezano uz hitne mjere za biciklistički promet u cilju smanjenja energetske ovisnosti. Povod svemu je situacija u Ukrajini, a ističu zemlje poput Nizozemske koje su u kriznim vremenima napravila biciklistički zaokret.
Bicikl | Foto: Unsplash
Ponukani trenutnim ratom koji se vodi u Ukrajini, Sindikat biciklista strahuje od toga da će građani osjetiti značajne ekonomske neprilike zbog poskupljenja energenata. Stoga su gradonačelnicima uputili otvoreno pismo u kojemu navode prijedloge kojima je to moguće ublažiti djelovanjem na lokalnoj razini.
Kao i ostatak Europske unije, Hrvatska je uvela široke ekonomske sankcije Rusiji, državi o čijim energentima nažalost uvelike ovisi. Iako uskoro troškovi za grijanje neće biti toliko opterećenje građanima s obzirom na to da se bliži toplije doba godine, prometni sektor se još uvijek uvelike oslanja na ruska fosilna goriva koja će biti skuplja i nedostupnija. Dok Vlada i Europska unija razvijaju hitne energetske strategije, gradonačelnici također imaju priliku mnogo toga učiniti s odmah vidljivim učincima. Najjednostavniji, najbrži i najefikasniji potez je odlučno smanjivanje rasipanja energijom, počevši od gradske mobilnosti gdje se danas većina putovanja još uvijek odvija privatnim automobilom i to posebice za kratka putovanja, većinom ispod pet kilometara. Osim što se trošenjem manje uvezenih energenata može smanjiti odljev novca Rusiji, nije zanemariva ni činjenica kako aktivna mobilnost ima veliku prednost za ljudsko zdravlje i okoliš.
U prošlosti su se razdoblja krize pokazala kao pokretači dugoodgađanih promjena. Tako je, primjerice, Nizozemska iskoristila naftnu krizu 1973. da radikalno promijeni model svakodnevne mobilnosti strukturalno se fokusirajući na bicikl. U međuvremenu se Nizozemskoj priklonio i velik dio svijeta oslanjajući se sve više na korištenje bicikla kao jednostavnog prijevoznog sredstva naspram privatnog automobila. Prometne gužve, nedostatak parkirnih mjesta, sjedilački način života, zagađenje okoliša, energetska nesamostalnost i globalni problem klimatske krize samo su neki od problema koje donosi podređenost automobilu.
Bicikl se pokazao kao prijevozno sredstvo koje odolijeva svim preprekama i u kriznim situacijama na području Hrvatske, poput ekonomske krize 2008., poplave 2014. kao i tijekom potresa i pandemije u zadnje dvije godine.
Suočeni s novom krizom, Sindikat biciklista je gradonačelnicima predložio iduće mjere u gradovima, po uzoru na rješenja u sličnim europskim gradovima:
- uspostava privremenih biciklističkih traka na kolnicima ulica s više traka (Pop Up Bike Lanes kakve su već uspostavljene tijekom pandemije širom Europe npr. u Budimpešti i Beču) koje omogućuju sigurnije kretanje i potiču nove bicikliste na pronalaženje sigurnih ruta kroz grad,
- smanjenje brzine u većini stambenih i netranzitnih ulica na 30 km/h i određivanje maksimalnih 50 km/h u ostatku grada (mjera koja je izrazito bitna za smanjenje potrošnje goriva),
- premještanje biciklističkog prometa na kolnik u ulicama preuskim za odijeljeni promet. Prisutnost većeg broja biciklista na kolniku nužno je naglasiti dodatnom signalizacijom i ograničenjem brzine,
- proširenje mreže stanica javnih gradskih bicikala.
- proširenje pločnika: ukoliko su pješačke staze preuske (i još dodatno sužene mnogobrojnim kantama za otpad i/ili terasama kafića), potrebno ih je proširiti na dio površine kolnika posebnim oznakama na prometnicama te ograničiti brzinu.
biciklistička staza | izvor: Unsplash
Sindikat biciklista je udruga koja unazad 10 godina djeluje na nacionalnoj i europskoj razini kao platforma koja okuplja stručnjake iz područja prometa, urbanizma, energetske efikasnosti, društvenih znanosti i ekologije te je kao takva prepoznata kao jedna od vodećih organizacija civilnog društva u regiji baveći se održivim prometom u gradskim sredinama.
