Građevinski fakultet napravio MUZA-u s kojom ćete se zaljubiti u zgrade gotovo nulte energije
MUZA, izraz u grčkoj mitologiji koji označava nadahnuće i inspiraciju, a u ovom slučaju ime NZEB mobilne kuće, kuće gotovo nulte energije. Kuću su u sklopu EU Horizon 2020. projekta ‘The NZEB Roadshow’ napravili djelatnici Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Obzirom da na razini Europske unije postoji zakonska obveza o projektiranju i gradnji zgrada gotovo nulte energije, cilj ovog projekta jest podići svijest i educirati opću i stručnu javnost o ovoj vrsti zgrada.
MUZA | foto: bauštela.hr
Mnogi danas još uvijek nemaju dovoljno saznanja o NZEB zgradama, a upravo im se kroz ovaj projekt nastoje približiti glavne karakteristike zgrada gotovo nulte energije te objasniti zašto se danas zgrade moraju projektirati i graditi na upravo ovaj način.
Voditelj projekta na Građevinskom fakultetu jest doc. dr. sc. Bojan Milovanović, a ostatak time čine Marina Bagarić, Mergim Gaši, Nikolina Vezilić Strmo i Marinko Sladoljev.
Kako ljudi doživljavaju NZEB zgrade?
Kako nam objašnjava Marina Bagarić, ljudi još uvijek imaju mnogo nejasnoća i nedoumica, pa često postavljaju pitanja poput ovih: ‘Zašto ja moram graditi takvu kuću?’, ‘Mora li baš biti toliko zabrtvljena i imati tako ogromnu toplinsku izolaciju?’, ‘Zašto moram imati trostruko staklo?’, ‘Kako izgleda dizalica topline i buči li?’ i još mnoštvo drugih. Tako se kod nekih ljudi se javlja otpor pa čak i stigmatizacija NZEB zgrada.
Koristeći MUZA-u kao jedan informativni i pokazni centar, tim s Građevinskog fakulteta želi ljudima na konkretnom primjeru objasniti mogućnosti, benefite, specifičnosti, ali isto tako i potencijalne nedostatke ove vrste zgrada. A posjet MUZA-i omogućava ljudima da dožive i iz prve ruke ‘osjete’ kako je boraviti u NZEB zgradi.
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
Takve zgrade moraju imati prikladnu tehničku sobu gdje će biti smještene komponente tehničkog sustava ovisno o tome kakav je sustav grijanja, hlađenja i ventilacije odabran. Na prvu, svi se toga pomalo pribojavaju obzirom da to treba održavati. Međutim, Marina Bagarić naglašava da na kraju krajeva, sve što imamo, moramo i održavati kako bi bilo funkcionalno. Kako primjerice auto zahtijeva održavanje, tako i kuću treba održavati.
Zgrade koje koriste obnovljive izvore energije
NZEB zgrade dijelom (minimalno 30 posto godišnje isporučene energije) moraju koristiti energiju iz obnovljivih izvora pa tako dio potrebne električne energije se proizvodi na krovu MUZA-e na koji je ugrađen fotonaponski sustav snage 1.2 kW. Sustav grijanja i hlađenja je isključivo na dizalicu topline zrak – voda koja se također smatra obnovljivim izvorom energije.
Unutarnja komponenta dizalice za toplinu | foto: bauštela.hr
– Dizalica topline zrak – voda radi na istom principu kao i hladnjak, samo je proces obrnuti. Vanjski zrak je izvor energije, te se njegova toplina koristi za obrađivanje radnog medija (u ovom konkrentom tipu dizalice
topline je to voda) koji se koristi za grijanje i hlađenje unutarnjeg prostora. Distribucija dogrijanog ili ohlađenog zraka se u samu kućicu distribuira preko ventilokonvektora, objašnjava nam Bagarić.
Na MUZA-i se nalaze i fotonaponske ploče | foto: bauštela.hr
Kod gradnje NZEB zgrada je važno u obzir uzeti segmente kao što su toplinska izolacija, zrakonepropusnost (zabrtvljenost) vanjske ovojnice, ali vrlo je važna i kvaliteta unutarnjeg zraka. Na kraju krajeva, ljudi borave u tim zgradama i zato je važno da taj boravak bude ugodan. A u ovakvim zgradama, jedini način da se to postigne jest mehanička ventilacija, poželjno s rekuperacijom topline.
Unutarnja kapa sustava mehaničke ventilacije | foto: bauštela.hr
Decentralizirani sustav mehaničke ventilacije s povratom topline osigurava unos svježeg zraka u MUZA-u bez dodatnih gubitaka topline te doprinosi regulaciji relativne vlažnosti zraka. Kako to funkcionira, objašnjava nam Bagarić.
– Pojednostavljeno rečeno, kroz cijeli presjek zida je postavljena cijev u kojoj se nalazi ventilator s filterima. Taj ventilator zapravo prisilno izmjenjuje unutarnji i vanjski zrak. Unutarnji zrak, koji je loše kvalitete izbacuje van, a vanjski koji je dobre kvalitete ubacuje unutra. A zimi pak ima mogućnost prethodnog dogrijavanja svježeg vanjskog zraka i to se zove rekuperacija (povrat) topline. Vanjski zrak, koji je ujedno i hladan, prilikom izmjene preuzima toplinu unutarnjeg zraka preko izmjenjivača, ali se pri tome međusobno ne miješaju vanjski i unutarnji zrak tako da ne dolazi do zagađenja, kaže nam Marina Bagarić.
Pametna kuća koja može, ali i ne mora imati brojne mogućnosti
A osim što je MUZA kuća gotovo nulte energije, ona je ujedno i pametna kuća obzirom da su tehnički sustavi grijanja, hlađenja i ventilacije, kao i sustavi rasvjete povezani na sustav automatizacije i upravljanja te je omogućeno upravljanje navedenim sustavima korištenjem centralnog sučelja. Monitoring kojim se prati stanje, između ostalog, uključuje i kvalitetu unutarnjeg zraka u vidu koncentacije CO2, unutarnje temperature, unutarnje relativne vlažnosti i potrošnje energije, ali i proizvodnju električne energije na fotonaponskom
sustavu. Sukladno tome, može se po potrebi intervenirati na sustav hlađenja i grijanja.
MUZA ima brojne mogućnosti, pa se ljudi ponekad na prvu i preplaše da su NZEB zgrade tehnološki prenapredne i teške za korištenje, ali kako Bagarić kaže, onda im bude objašnjeno da oni ne moraju sve to imati na svojim zgradama i da je nužno educirati se o ugrađenim sustavima i kako se oni koriste.
Dobar automatičar će, ovisno o korisnikovim željama, povezati sustav i to približiti korisniku preko prilagođene upravljačke jedinice. To mogu biti i aplikacije na mobitelima, tako da korisnik može upravljati i preko mobitela. Ta složenost sustava u konačnici ovisi o korisnikovim željama i što se konkretno hoće postići.
Što se tiče vanjskog izgleda, MUZA ima oblik pravilnog kvadra: dugačka je devet metara, široka tri te se prostire na visinu od tri metra. Međutim, ovaj tip modularne gradnje se generalno može iskoristiti i na većim objektima.
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
MUZA-om dominiraju dvije velike staklene stijene (od trostrukog stakla) na fasadi na kojoj se ponavlja motiv trokuta. Sama fasada je ventilirana što podrazumijeva da ima zračni sloj, a to znači da tu zrak slobodno ventilira. Ta je fasada skuplja u odnosu na klasične fasadne sustave,, ali ima svoje prednosti. Kod izgradnje MUZA-e je korištena zbog čestih selidbi i premještanja tijekom kojih nastaju vibracije, a ventilna fasada je robusna i nema pomicanja.
S prednje strane kuće se nalaze tri trokutaste tende projektirane po uzoru na tehnologije korištene u jedrenju, a imaju funkciju zaštite od sunca. Obzirom da smo i sami posjetili kućicu, možemo iz prve ruke potvrditi da tende stvaraju debeli hlad.
Izgradnja zahtijeva usku suradnju i komunikaciju između mnogobrojnih struka
Ove zgrade su zahtjevnije u odnosu na konvencionalne ‘današnje’ zgrade i izgradnja predstavlja složeniji proces. Zahtijevaju vrlo usku suradnju i integraciju svih struka od arhitekata i građevinara, strojara, elektrotehničara do instalatera u svim fazama projektiranja i izgradnje. Ugrađeni sustavi i tehnologije su sada napredniji i potrebna je međusobna komunikacija uključenih sudionika jer uvijek ono što radi jedna struka, utječe na posao onih iz druge struke.
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
Bagarić ističe i da NZEB zgrade i mogu, ali i ne moraju biti ‘nakrcane’ svakakvim tehničkim sustavima te se to uvelike može optimizirati s arhitektonsko građevinskog aspekta. Naglasak je na pronalasku optimalnog rješenja ovisno o specifičnostima projekta, mikro lokaciji, klimi, željama i potrebama korisnika, itd.
Iako se u ovu vrstu zgrada mora početno uložiti nešto više novaca, dugoročno je isplativija jer troši puno manje energije, neovisnija je o fosilnim energentima, njihovoj (ne)dostupnosti i često promijenjivoj cijeni (a nažalost tome svjedočimo ovih dana), te pruža vrlo visoku razinu unutarnje ugodnosti korisnicima.
Kako nam Marina objašnjava, iako je ovo europski projekt, u njega je bilo uključeno preko 30 firmi iz Hrvatske. Suradnja s industrijom je bila jako bitna jer su firme ušle sa svojim materijalima, proizvodima i tehnologijama koje su prikladne za takve zgrade i ti sustavi su implementirani u MUZA-i.
– Došlo je do suradnje, i nama iz područja znanosti i njima iz industrije je u interesu unaprijediti cijelo ovo područje. Ti sustavi nisu proizvedeni u Hrvatskoj, jer nemamo proizvodnju toga kod nas, ali ipak su hrvatski projektanti ti koji su projektirali, gradili su hrvatski radnici te sustave ugrađivali hrvatski instalateri. Na koncu, MUZA je produkt hrvatskog znanja i iskustva, ponosno ističe Bagarić.
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
Osim u Zagrebu, MUZA je predstavljena i u drugim hrvatskim gradovima: u Splitu, Vodicama, Varaždinu, Koprivnici i Osijeku. Organiziraju se eventi na kojima se edukacije nastoje prilagoditi različitim ciljanim skupinama od djece pa sve do inženjera i radnika. Trenutno se nalazi u dvorištu Tehničkog muzeja Nikole Tesle u Zagrebu, a već idući tjedan MUZA ‘seli’ u Koprivnicu.
– Pokazalo se da stvarno postoji interes, ljudi su željni znanja, imaju pitanja i zainteresirani su, naglašava Bagarić.
MUZA | foto: bauštela.hr
I za kraj, jedna zanimljiva činjenica, naime svako slovo u imenu predstavlja jednu od karakteristika ove mobilne kuće: Mobilna, Učinkovita i Zdrava Arhitektura.
Za sva pitanja vezana uz EU projekt „The NZEB Roadshow“ i samu mobilnu NZEB kuću MUZA
slobodno se obratite voditelju projekta doc.dr.sc. Bojanu Milovanoviću ([email protected]) ili Marini Bagarić ([email protected]). Više informacija dostupno je na MUZA-NZEB i NZEB ROADSHOW.
