Novo istraživanje o štetnosti plinskih platformi: Satelitskim promatranjima zabilježeno istjecanje metana
Nedavno je u Hrvatskoj održan miran prosvjed aktivista na jednoj od plinskih platforma zbog štetnog utjecaja na okoliš, a sada je i zahvaljujući satelitskim promatranjima, potvrđeno koliko su iste štetne za okoliš. Po prvi put je detektirano istjecanje velike količine metana.
Ilustracija, foto: Unsplash; Ben Wicks
Nedavno provedeno istraživanje je pokazalo da je došlo do istjecanja velike količine metana, štetnog stakleničkog plina, s jedne plinske platforme na moru. Ovo otkriće je napredak u tehnološkom arsenalu koji omogućuje da se iz svemira identificira sam izvor istjecanja metana, plina karakterističnog za industriju fosilnih goriva, piše N1.
U 2020. godini, sektor fosilnih goriva ispustio je gotovo 120 milijuna tona metana, što je gotovo trećina emisija povezanih s ljudskim aktivnostima, podaci su Međunarodne agencije za energiju (IEA). IEA smatra da bi se istjecanje metana moglo izbjeći na jednostavan način.
Ovo istraživanje je objavljeno u časopisu Environmental Science and Technology Letters i uspjelo je prvi put identificirati oblak iznad platforme za proizvodnju plina i nafte u Meksičkom zaljevu s koje je u prosincu u 17 dana iscurilo oko 40.000 tona metana. U pitanju je platforma u blizini Campechea u južnome Meksiku, koja je jedna od najvećih u zemlji.
– Rezultati naših istraživanja ukazuju na to da se satelitima uspješno mogu otkriti tragovi metana koji cure s platformi. Ovo bi saznanje moglo otvoriti put sustavnom praćenju emisija plina štetnog za klimu upravo s morskih platformi, rekao je jedan od autora studije, Luis Guanter, znanstvenik s Politehničkog sveučilišta u Valenciji.
Nove metode detekcije
Posljednjih godina uspješno su razvijene metode detekcije istjecanja metana iz postrojenja na kopnu zahvaljujući satelitskom praćenju. No dosad dostupne tehnike nisu bile u stanju prepoznati istjecanje metana s platformi na morima i oceanima, a poznato je da je riječ o približno 30 posto svjetske proizvodnje.
Oceani apsorbiraju kratkovalne infracrvene zrake i stoga ograničavaju količinu reflektirane svjetlosti koju sateliti mogu otkriti. Da bi riješili ovaj problem, znanstvenici su uspjeli razviti novu metodu mjerenja sunčeva zračenja koje se reflektira na morskoj površini. Metan je odgovoran za oko 30 posto globalnog zatopljenja.
Premda se u atmosferi zadržava puno kraće od ugljikova dioksida, u dvadesetgodišnjem razdoblju moć utjecaja metana na globalno zatopljenje je 80 puta veća. Stoga je smanjenje emisije metana ključno za postizanje ciljeva Pariškog sporazuma o ograničenju globalnog zatopljenja na manje od +2°C u odnosu na predindustrijsko razdoblje, po mogućnosti ispod +1,5°C.
Na klimatskoj konferenciji UN-a COP26 održanoj u studenome u Glasgowu više od 100 država obećalo je da će se angažirati na smanjenju emisije metana za 30 posto do 2030. godine. No, nekoliko velikih emitera metana, poput Kine, Rusije, Irana i Indije, sporazum nije potpisalo.
