Počinje sezona grijanja: Pametnim uštedama možete prepoloviti račune
Cijene energenata, posebice struje i plina, sigurno neće biti niže. Donosimo vam nekoliko desetaka odličnih načina za uštedu energije i smanjenje računa za struju i grijanje.
Provjerite radijatore prije početka sezone | Foto: Unsplash
Procjene za uštede su različite – neke su ozbiljne investicije, poput termoizolacijske fasade ili zamjene stolarije, ali neke ne koštaju baš ništa, a kumulativno mogu dovesti do značajne uštede energije.
Kao prvo, svake godine prije sezone grijanja pozovite servisera da provjeri bojlere, plinske instalacije i plamenik. Zaprljan plamenik uzrokuje nedovoljno izgaranje goriva, a u bojlerima kamenac smanjuje prolaz topline. Naslaga kamenca od jednog milimetra na izmjenjivaču topline ili bojleru može smanjiti efikasnost uređaja za 10 posto.
U radijatore centralnog grijanja preko ljeta može ući zrak koji smanjuje kapacitet rada (pola radijatora je toplo, a pola hladno). Stoga treba redovito ozračivati radijatore i cijelu instalaciju dok sav zrak ne izađe, odnosno dok ne počne kapati voda. Ako je temperatura zraka u prostorijama previsoka, smanjite grijanje radijatora ili ugradite termostatske ventile koji automatski reguliraju temperaturu.
Preko ljeta podesite klima-uređaj na 26 °C. Za svaki stupanj niže temperature u prostoru utroši se 3 do 5 posto više energije. Zbog zdravstvenih razloga, razlika između vanjske i unutarnje temperature ne smije biti viša od 7 °C. Ne otvarajte prozore ako je hlađenje uključeno. Ako morate provjetriti prostoriju, za to vrijeme ugasite klima-uređaj.
Prije sezone hlađenja ili grijanja treba pozvati ovlaštenu osobu da očisti vanjsku i unutarnju jedinicu klima-uređaja i tako spriječi preveliku potrošnju energije zbog zaprljanih površina izmjenjivača topline. Filtre možete čistiti sami, barem jednom mjesečno. Kupujte klima-uređaje energetskog razreda A (najviši), jer su energetski najefikasniji i postižu uštede od 20 do 40 posto (ovisno o proizvođaču) u odnosu na klasične uređaje i one s nižim energetskim razredom.
Onima koji se griju na drva (biomasa je obnovljiv izvor energije), preporučuje se da ne zatrpavaju ložište, jer će iskoristivost biti bolja ako se pune manjim količinama cjepanica, i to promjera većim od 15 centimetara. Ako zamijenite staru peć na drva efikasnijom novom peći, ili još bolje kotlom koji se spaja na radijatore, možete uštedjeti i do 50 posto ogrjevnih drva. Dizalica topline (iz prirodne topline zemlje u dubini, podzemnih voda ili iz vanjskog zraka), uz pomoć kompresora koji zagrijava vodu, za grijanje troši 2,5 do 4 puta manje struje nego električni radijatori ili peći.
Ugradite fotonaponske kolektore koji proizvode električnu energiju uz pomoć sunca. Kako je rasvjeta potrošač male snage fotonaponski kolektori su idealan izvor električne energije i to naročito u područjima koja nemaju osigurano napajanje iz elektrodistribucijske mreže. Rasvjeta u kućanstvima troši 10 do 15 posto električne energije. Zato maksimalno koristite dnevno svjetlo, redovito čistite prozore i ne postavljajte tamne zavjese ili previše biljaka ispred prozora.
Zamijenite žarulje
Zamijenite obične žarulje sa žarnom niti štednim žaruljama koje troše šest puta manje električne energije. Kod običnih žarulja u svjetlost se pretvara svega pet posto uložene energije, dok se ostatak pretvara u toplinu. Ugradnjom digitalne inteligentne rasvjete sa štednim žaruljama u obiteljskoj kući od 150 m2 moguće je uštedjeti oko 65 posto u odnosu na klasičnu rasvjetu. Utrošak energije će biti oko 4500 kWh, a rok za povrat investicije je 15,8 godina.
Bilo bi idealno da su svi kućanski uređaji energetskog razreda A jer troše i do 40 posto manje energije od istih uređaja energetskog razreda D. Postoji sedam razreda energetske efikasnosti označenih slovima od A do G. Kupite hladnjak koji odgovara potrebama vaše obitelji.
Hladnjak srednjeg kapaciteta troši 300 kWh godišnje, bez obzira je li pun ili prazan, a mjesečna potrošnja raste do 20 kWh za svakih 100 litara dodatnog kapaciteta. Postavite hladnjake i ledenice na što hladnijem mjestu u kući (nikako u blizini štednjaka, radijatora ili bojlera) i ne izlažite ih sunčevu zračenju – svaki stupanj manje smanjuje potrošnju struje i do 6 posto. Iz HEP-a savjetuju i da se redoviti čisti prašina s rešetke iza hladnjaka.
Provjerite prianja li dobro brtva na vratima hladnjaka tako da umetnete komad papira – ako ne padne, brtve na vratima hladnjaka su u dobrom stanju. Pravovremeno odleđujte hladnjake i ledenice jer tako štedite energiju i produljujete radni vijek uređaja. Odleđivanje je potrebno kad debljina leda dosegne 3 do 5 milimetara. Standardna temperatura čuvanja zamrznute hrane je minus 18°C, a samo 1°C niže povećava potrošnju energije i do 5 posto. Hranu do mjesec dana čuvajte na temperaturi od minus 12°C, a do jedne godine na minus 18°C.
Pranjem posuđa u perilici trošimo do 60 posto manje električne energije i do 85 posto manje vode nego kod ručnog pranja – kupite perilicu posuđa! Perilicu koristite samo kad je potpuno napunjena posuđem, redovito provjeravajte filtere i omekšivače vode koji sprečavaju nakupljanje kamenca.
Umjetnost pranja rublja
Za jedno pranje rublja u perilici samo na zagrijavanje vode se potroši 90 posto električne energije. Smanjite potrošnju struje za 40 posto pri odabiru programa s 40°C na 30°C, uz iste učinke pranja. Bubanj uvijek napunite do kraja. Napola pun stroj ne isplati se uključivati da ne biste za istu količinu rublja dva puta pokretali čitav proces, a pretrpana perilica troši više struje uz lošije rezultate.
Danas postoje perilice za 3 do 7 kilograma rublja. Rublje sušite na zraku. Najveća ušteda pri sušenju rublja u perilici postiže se centrifugiranjem od najmanje 1000 okretaja u minuti. Namještanjem na 1600 okretaja uštedi se i do 30 posto struje.
Uvijek koristite veličinom optimalno grijaće kolo štednjaka za odabranu posudu, prilagodite veličinu posude količini hrane koju kuhate i poklopite je jer se time uštedi i do 20 posto energije. Staklokeramičke grijaće ploče vrlo precizno usmjeravaju toplinsku energiju na samo dno posude, pa su stoga učinkovitije nego klasične grijaće ploče.
Pri kupnji štednjaka izaberite onaj koji ima mogućnost kuhanja i na plin, bez obzira imate li gradski plin ili kupujete plinske boce. Plin je ekološki prihvatljiviji energent od električne energije, a hrana se na plamenu brže skuha. Pećnice s ventilatorom mogu uštedjeti od 10 do 15 posto energije, a zaprljane pećnice troše više energije nego one koje se redovito čiste.
Ništa na stand by
Izbjegavajte rad električnih uređaja u stand by načinu rada kad god je to moguće, jer se tako troši i do 6 posto električne energije u kućanstvu. Mikrovalna pećnica je energetski učinkovitija od obične pećnice zbog kraćeg vremena pripreme hrane. Uštede mogu ići i do 50 posto, i to za pripremu malih količina hrane, a naročito prilikom podgrijavanja.
Koristite električne grijače za vodu, jer je zagrijavanje vode brže i učinkovitije od zagrijavanja vode u posudi na štednjaku, bilo da se grije na električnom kolu ili na plamenu. Računalo uvijek gasite kad ga ne koristite, a ako ipak morate ostaviti uključeno računalo dok ne radite na njemu, ugasite monitor jer on troši više od 50 posto energije cijelog sustava. Monitor uključen tijekom cijele noći potrošit će energiju za zagrijavanje šest večera u mikrovalnoj pećnici. TV u stand by načinu rada troši i do 24 posto energije u odnosu na potrošnju energije kad je uključen, pa svakako isključite TV ili DVD prilikom dužih izbivanja iz kuće.
Neki punjači za mobitele, prijenosna računala i digitalne kamere troše energiju i kad su uređaji napunjeni i kad su odvojeni od uređaja, pa zato ne ostavljate punjač u utičnici. Napunite sudoper ili neku posudu u kojoj ćete posuđe oprati i natopite prljavo posuđe prije pranja. Ne puštajte da voda teče dok perete posuđe, zube, ruke… Pri pranju zubi se time uštedi u prosjeku pet litara, a pri pranju ruku i do deset litara vode.
Štedite i vodu
Stavite par puta godišnje vodotopivu boju u svoj vodokotlić. Ako primijetite tragove boje u WC školjci, znači da vodokotlić curi i gubi se velika količina vode. Zamijenite brtve na slavinama iz kojih kaplje. Pri kapanju od jedne kapi u sekundi, dnevni gubici su 16,5 litara, a godišnji oko 6.000 litara vode. Cijena gumice za brtvljenje je oko pet kuna. Ugradnjom individualnih vodomjera i razdiobom utroška vode prema stvarnoj potrošnji postižu se značajne uštede (i do 40 posto), jer svatko plaća svoj račun te vodi brigu o stanju slavina, vodokotlića i mijenja svoje navike.
Instalirajte štedljive vodokotliće koji mogu zalijevati WC školjku s 5 litara umjesto 9 ili 10 litara koliko ih ispušta većina, posebice starijih. To svakako učinite ako je vodokotlić stariji od 1993. godine. Gasite svjetla! Ova sitnica može uštedjeti dosta novaca, samo kada jednom pređe u naviku. Neki ne gase svjetla samo zato što zaborave na to.
Isključite aparate
Ovo je još jedan lagan način na koji se može uštedjeti novac. U toku jednog istraživanja saznalo se da kućni aparati troše čak i šest posto energije kada su nisu u upotrebi, pa ih je ipak najbolje isključiti skroz iz struje.
Kada se kupuje nova tehnika za stan, savjetuje se da se bira ona koja štedi energiju. Iako su ti aparati skuplji, oni se isplate.
Strojevi za pranje veša, strojevi za pranje suđa, hladnjaci i slični aparati koriste najviše energije, nabavkom onih kojih štede električnu energiju kroz svoj rad će smanjiti račun skoro za 50 posto.
Ako nemate novca za nove prozore, polijepite izolacijske brtvene trake oko prozora i vrata. Cijena ove trake je oko 12 kuna po metru. Za trošak trake od 30 kuna, primjerice, uštedjet ćete oko 1000 kuna godišnje. I najvažnije je da se sjetite kako štedljivost i škrtost nisu ista stvar. Novce koje uštedite možete potrošiti na nešto što vas više veseli od računa za struju ili plin.
