Gradi se Centar za istraživanje na Borongaju: Ishodovana je i građevinska dozvola
Zagreb bi u budućnosti trebao dobiti Centar za istraživanje u sklopu Sveučilišnog kampusa Borongaj. Centar bi trebao pospješiti proces transformacije zagrebačkoga Građevinskog fakulteta u međunarodno konkurentnu znanstvenu instituciju.
Projekt podrazumijeva ulaganje u istraživačku, razvojnu i inovacijsku infrastrukturu te provedbu organizacijske reforme Sveučilišta u Zagrebu i Građevinskoga fakulteta. Radi se o projektu ‘Centar za istraživanje i razvoj sigurnog i održivog izgrađenog okoliša‘, koji je sufinancirala Europska unija iz europskih strukturnih i investicijskih fondova.
Projekt je pokrenut kao brownfield, a tim se nazivom označuju napuštena, zapuštena, neiskorištena ili onečišćena zemljišta (brownfield lokacije), napušteni, zapušteni ili neiskorišteni industrijski i trgovački objekti ili infrastruktura, odnosno zemljišta, objekti, infrastruktura koji zahtijevaju intervenciju kako bi se ponovno vratili u uporabu, prenosi online časopis Građevinar.
Projekt je pokrenut još 2017. godine dok je realizacija započela krajem lipnja 2020. nakon što je potpisan ugovor s Ministarstvom znanosti i obrazovanja. Profesor Stjepan Lukšić na Završnoj konferenciji projekta u rujnu 2022. godine istakao je kako je projekt imao nekoliko kritičnih faza. Ipak, vjeruje u skoru izvedbu jer su ishodovali građevinsku dozvolu u 2021. godini.
Arhitektonsko je rješenje izradio Arhitektonski fakultet iz Zagreba. Projektirali su energetski učinkovitu zgradu poslovno-obrazovne namjene te usmjerili iskustvo i znanje za projektiranje laboratorija, centara izvrsnosti, vanjskih laboratorijskih dijelova i složene znanstveno-istraživačke opreme koja će biti ugrađena.
Izgradnja nove infrastrukture i dodatne investicije
Na samoj su lokaciji postojali brojni izazovi, od neodržavane zelene površine, koja je iz livade narasla u šumu, do neodgovarajuće hidrantske i električne mreže, vodovoda i odvodnje. Naime, infrastruktura na Borongaju nije mijenjana ni obnavljana od izlaska vojske devedesetih godina prošloga stoljeća.
U planu je izgradnja nove prometne infrastrukture i nove linije gradskog prijevoza koja će studentima i novim korisnicima olakšati dolazak na kampus. Krenula je i priprema za izradu projektno-tehničke dokumentacije za spoj Vukovarske ulice s Donjom Dubravom, što je nova investicija u projektu koji bi po završetku Zagrebu trebao dati najmoderniji centar južne Europe u području građevinarstva.
Sadržaji nove zgrade Centra Borongaj
Centar Borongaj sastojat će se od Centra za istraživanje tla i stijena koji će omogućiti integrirano istraživanje djelovanjem interdisciplinarnoga tima, a u Laboratoriju za istraživanje tla i stijena ispitivat će se fizikalno-mehaničke karakteristike tla i stijena, itd. Laboratorij za monitoring omogućit će razvoj nove opreme i unaprjeđenje postojeće opreme za geotehnički monitoring naprezanja, deformacija, pomaka, pornih tlakova i drugo, uključujući pilote i sidra dok će laboratorij za geofiziku implementirati nerazorne metode ispitivanja geotehničkih elemenata temeljene na njihovu odgovoru na dinamičku pobudu te metodologije kontinuiranoga daljinskoga i bežičnoga monitoringa u stvarnome vremenu.
Laboratorij za geofiziku implementirat će nerazorne geofizičke metode za ocjenu stanja željeznica, cesta i sustava za obranu od poplava. S druge strane, laboratorij za istraživanje i razvoj hidrotehničkih sustava na Borogaju imat će, na primjer, vanjski vodoopskrbni poligon, unutarnji tlačni sustav, kanal promjenjivoga nagiba i valni kanal s generatorom valova.
Osim navedenog, kampus će ‘udomiti’ i Istraživački centar za građevinsku fiziku, Istraživački centar za požarno inženjerstvo te Centar za organizaciju, tehnologiju i menadžment koji će se sastojati od čak dva laboratorija. Još neki laboratoriji su i Laboratorij za razvoj i primjenu održivih i sigurnih tehnologija građenja, za željezničku infrastrukturu i Laboratorij za buku. Istraživački centar za potresno inženjerstvo imat će tri ispitne zone.
Projektant Duje Dvornik rekao je kako je najveći izazov u projektnome zadatku bio obuhvatiti sve posebnosti pojedinih laboratorija jer su o tome ovisili oblikovanje i veličina prostora.
– U projektiranju zgrade sudjelovalo je 26 projektanata i suradnika na analizi postojećega stanja, idejnome konceptu, idejnome rješenju, idejnome projektu, glavnome i izvedbenome projektu. Građevina ima 14.640 m2, 14 laboratorija i udio obnovljivih izvora energije od 49,3 posto, a na dijelu krova je solarna elektrana, rekao je Dvornik.
Novi rektor Sveučilišta u Zagrebu Stjepan Lakušić, a bivši dekan Građevinskog fakulteta, nakon što je izabran na tu poziciju u listopadu 2022. godine najavio je kako je obnova Sveučilišta prioritet nove uprave. Ako želite znati više o ovoj temi, kliknite ovdje.