Objavljen Zbornik o obnovi Zagreba: Akademici i znanstvenici kritizirali sporost obnove
Predstavljen je zbornik ‘Obnova povijesnog središta Zagreba nakon potresa’, nastao od priloga znanstveno-stručne konferencije održane u HAZU. Akademici i znanstvenici kritizirali su sporost i podjelu obnove. Istaknuli su što bi trebao biti prioritet u strategiji i organizaciji obnove, ali i važnost privatnog kapitala.
Zbornik o obnovi Zagreba | foto: Ministarstvo graditeljstva
Zbornik je tiskan u nakladi Razreda za likovne umjetnosti i Znanstvenog vijeće za arhitekturu, urbanizam i uređenje prostora, Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Sadrži 22 članka i mišljenja ukupno 50 autora iz različitih znanstvenih disciplina. U njemu je naglašena važnost cjelovitog pristupa obnovi.
Predsjednik HAZU, akademik Velimir Neidhardt, kritizirao je sporost obnove i neosjetljivost vlasti na probleme ljudi čiji su domovi stradali u potresu. Ocijenio je da je podjela na konstruktivnu i cjelovitu obnovu promašaj. Kazao je da su oni koji trebaju obnavljati ‘drugu fazu’, koja će ih vratiti u objekte, prepušteni sami sebi. Dodao je kako je to izvanredna situacija, a njih nije moguće rješavati mirnodopskim mjerama.
Urednik zbornika akademik Branko Kincl izrazio je nadu da će ono što se u medijima naziva trećom obnovom početi rješavati probleme koji su stvoreni potresom. Upozorio je na važnost interdisciplinarnog pristupa, koji je ‘nakaradno zamijenjen brzinom’, očekujući da tehničko-tehnološka struka može učiniti sve.
Kincl je kazao kako treba stvari podići na razinu interdisciplinarnog pristupa, a prije toga donijeti strategiju iz koje će se formulirati koncepcija rada. Podsjetio je da Zbornik nije mogao dotaknuti sva važna pitanja poput imovinsko-pravnih problema, a što je jedan do temeljnih zadataka obnove.
Prigodom predstavljanja je pročitano obraćanje profesora Ivana Rogića koji smatra da sve leži na vlastitim sposobnostima, za koje je višestruko dokazano u povijesti da postoje u hrvatskom društvu, premda se u javnosti stvara suprotan dojam. Rogić ističe da je potrebno naći konsenzus između dionika, što uključuje i oslonac na građansku participativnost. Zbornik je stoga preporučio političarima, kazavši kako ‘nikad nije kasno’.
Profesor Damir Novotny naglasio je to da je Zagreb prošao tranziciju koja je sama po sebi i bez potresa zahtijevala revitalizaciju, a ne puku obnovu grada. Smatra promašajem što to nije učinjeno i navodi veliku grešku što nije angažiran privatni kapital koji svugdje u takvim prilikama ima velikog udjela.
Urednik, profesor Zlatko Karač, predstavio je zaključke skupa koji se osvrću na seizmičke rizike, organizaciju i provedbu obnove, holistički pristup obnovi, kontinuitet planiranja, prometno unaprjeđenje, prostorne potencijale, probleme legislative i drugo.
Podsjećamo, nakon sastanka ministra Branka Bačića i zagrebačkog gradonačelnika Tomislava Tomaševića dogovoreno je da prioritet bude rušenje privatnih kuća u podsljemenskoj zoni, a isplaćeni predujmovi u 100-postotnom iznosu bi vlasnike trebali motivirati na bržu obnovu. Grad Zagreb je u proračunu osigurao 160 milijuna kuna za obnovu 20 posto privatnih zgrada. Više o tome pročitajte ovdje.
Gradonačelnik Zagreba Tomašević je nakon sastanka s ministrom Bačićem potvrdio i kako se ne odustaje od Bloka 19, što je jedna od ideja Plana cjelovite obnove povijesne jezgre. Tomašević je pritom kazao kako su napravljene različite studije za obnovu Donjeg grada, no nisu bile napravljene studije za obnovu Kaptola i Gornjeg grada. Te studije su sada završene i uskoro će Plan cjelovite obnove povijesne jezgre biti usvojen. Kako izgleda taj plan možete vidjeti ovdje.
