Konferencija o arhitektonskim politikama: Važnost kulture građenja
O tome koliko je sustavna briga za prostor važna, pričali su sudionici Međunarodne konferencije o arhitektonskim politikama ‘Prostor i arhitektura: mjesta za ljude.’ Konferencija je održana u organizaciji Zavoda za prostorni razvoj Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine. U hibridnom se formatu na konferenciji okupilo preko 440 sudionika iz hrvatskog i europskog svijeta arhitekture, prostornog urbanizma, meteorologije i održive gradnje. U Ministarstvu su naglasili važnost sustavne brige za prostor uz najavu osnivanja radne skupine i početka rada na novom zakonu o prostornom uređenju, pozvavši predstavnike struke na konstruktivan doprinos.
Konferencija ‘Prostor i arhitektura: mjesta za ljude’ | Foto: Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine
Veliki broj hrvatskih i europskih stručnjaka u području izgradnje, arhitekture i urbanizma, okupio se kako bi raspravljali o važnosti brige za prostor u kojem živimo. Međunarodnu konferenciju ‘Prostor i arhitektura: mjesta za ljude’ organizirao je Zavod za prostorni razvoj Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine u Zagrebu. Okupilo se više od 440 sudionika iz Hrvatske i Europe, kako uživo, tako i putem interneta. Tijekom dva dana su na različitim panelima dijelili svoja mišljenja o legislativnim i ostalim izazovima koje donose načini poboljšanja kvalitete životnog prostora.
Između ostalog, predstavljeno je izvješće o stanju provedbe arhitektonskih politika u Europi. Europska komisija dala je pregled politika kojima Glavna uprava nadležna za kulturu i kreativne industrije potiče projekte i inicijative koje promiču djelovanje arhitekata i suradnju država članica o pitanjima arhitektonskih politika i vrsnoće gradnje. Razgovaralo se i o tzv. Davos procesu kojim se sustavno promiče ‘baukultur’ pristup (pristup kulture građenja) u odnosu prema izgrađenom prostoru. Osvrt je bio i na klimatske promjene koje se bilježe u Hrvatskoj te na obnovu kulturne baštine na principima održivosti i transparentnosti.
Sudjelovali su mnogi renomirani stručnjaci iz ovog područja poput portugalskog arhitekta Joaoa Bentoa, službenice Europske komisije Jutte Suzanne Kastner, dr. sc. Olivera Martina, ravnatelja Zavoda za prostorno uređenje Grada Zagreba Nikše Božića i dr. sc. Alena Žunića. Konferenciji je nazočila i Sarah Ivušić iz Državnog hidrometeorološkog zavoda te ravnatelj u Ministarstvu kulture i medija Tomislav Petrinec i brojni drugi kako navode iz resornog Ministarstva.
Prvi je panel vodio ravnatelj HKA Robert Jonathan Loher, a drugi o izazovima 21. stoljeća direktorica Urbanex.o.o. Ivana Katurić. Na posljednjem tematskom bloku raspravljalo se o arhitektonskim politikama u kontekstu urbanog razvoja, a moderatorica je bila urbanistica Jelena Borota.
Na kraju su predsjednica Hrvatske komore arhitekata Rajka Bunjavac i ravnatelj Linardić zajedno iznijeli zaključke skupa, naglasivši da je ova konferencija dio participativnog procesa izrade arhitektonskih politika nove generacije kojima se želi postaviti temelj za unapređenje stanja u prostoru, unapređenje zakonodavnog okvira i podizanje kvalitete života građana.
Pogledajte ovdje kako je prošla 15. Konferencija o održivom razvoju i dodjela nagrada HRIO održana prošlog mjeseca u organizaciji Hrvatskog poslovnog savjeta.
