Liu Thai Ker: Otac singapurske arhitekture koji je nebodere sanjao spavajući na daskama
Nakon što je 24 godine radio za singapursku vladu i imao ključnu ulogu u području stambenog razvoja i urbanog planiranja, dr. Liu Thai Ker često se naziva ocem urbanog planiranja Singapura. Naime, od 1969. do 1989. bio je glavni arhitekt i izvršni direktor Housing Development Boarda (HDB) koji je zaslužan za planiranje i projektiranje 23 satelitska grada s preko 200.000 stanovnika. Zaslužan je za nebodere s panoramskim pogledom u kojima su si stanove mogli priuštiti ‘obični ljudi’.
Kroz 20 godina, koliko je dr. Liu Thai Ker proveo na čelu Odbora za stambeni razvoj Singapura izgrađeno je oko 500.000 kuća i pratećih objekata. No, to nije sve. Dr. Liu je potom prešao u Upravu za urbanu obnovu (URA) kao izvršni direktor i glavni planer. Na ovoj je poziciji od 1989. do 1992. nadgledao veliko ažuriranje Urbanističkog konceptualnog plana Singapura.
Sve ovo stoji iza neslužbene titule ‘oca’ urbane singapurske arhitekture koju sigurno zaslužuje. Za svoj rad zaslužio je brojne nagrade, između ostaloga: Public Administration zlatnu medalju, Meritorious Service medalju, zlatnu medalju Singapore Instituta Arhitekture, medalju Grada Pariza, Asean Achievement nagradu za značajan doprinos arhitekturi, kao i počasni doktorat Sveučilišta New South Wales.
Osim stambenih zgrada u Singapuru dr. Liu ‘krivac’ je i za neke kultne projekte. Poput Marina Bay Cruise Centra i Kineskog kulturnog centar u Queen Streetu. Također, sudjelovao je u urbanom planiranju više od 50 gradova diljem svijeta.
Priuštivo stanovanje
Liu Thai Ker poznat je po podizanju prestiža arhitektonske profesije, predanosti arhitektonskom obrazovanju i uzor mlađim arhitektima. Napravio je prilagodbe konceptualnih planova urbane obnove Singapura koje su uključivale formuliranje metodologije za pripremu detaljnih propisa Planova razvojnih vodiča, ubrzavanje procesa odobravanja i konsolidiranje smjernica za očuvanje i popisa zgrada objavljenih u novinama.
Kreativac s vizijom učinio je singapursko javno stanovanje primjerom za mnoge druge zajednice zahvaljujući pristupačnosti, praktičnosti i funkcionalnosti, uz puno svjetla i prostora. Ukratko domovima dostojnima suvremenog čovjeka 21. stoljeća.
Stanovi koje je projektirao u neboderima, od kojih neki imaju panoramske poglede na prekrasan krajolik Singapura, prozračni su, ispunjeni svjetlom i dovoljno prostrani za lijep obiteljski život, piše nytimes.com. Osim toga, ove stambene jedinice desetljećima su bile izrazito pristupačne, zbog čega je Singapur imao zavidan postotak nekretnina u vlasništvu.
Protiv getoizacije
Liu je više puta isticao kako je htio izbjeći koncept javnog stanovanja kakvu je vidio na zapadu, gdje su stanovi okrenuti jedan prema drugom sa središnjim hodnikom i s vrlo malo svjetla. Na taj način rekao je, stvarala su se geta siromaštva u kojima su ljudi bili nesretni i osjećali su se isključeno.
On je želio potaknuti osjećaj zajedništva među stanovnicima. Da bi shvatio kako to učiniti, zamolio je sociologe da procijene koliko bi obitelji trebalo živjeti u blizini da bi se maksimizirala društvena interakcija. Šest do osam bio je odgovor, tako da bi svaki hodnik imao šest do osam stambenih jedinica kako bi susjedi mogli komunicirati.
Skromni podrijetlo, veliki snovi
No, unatoč svim ovim postignućima, malo tko zna da dr. Liu skromnog podrijetla, te da je sanjao nove zgrade i način života za svoje sunarodnjake spavajući na običnim daskama. Naime, S obzirom na to da mu roditelji nisu mogli priuštiti madrace, njegov se ‘krevet’ sastojao od drvenih podova – pukotina i svega – koje su zajedno držale klimave pocinčane željezne trake i čavli, piše mothership.sg.
Kao učenik srednje škole Chung Cheng, Liu je svakodnevno hodao do škole i natrag više od 3 kilometra, kasnije, kada je prešao u školski kampus za starije srednjoškolce dnevno je biciklirao gotovo 20 kilometara kako bi pohađao nastavu.
Uz pomoć donacije Zaklade Lee, 1962. upisao je Sveučilište New South Wales, gdje je diplomirao arhitekturu s odličnim uspjehom, a nagrađen je i medaljom za najboljeg studenta. Usavršio je studij na Sveučilištu Yale 1965. s magisterijem urbanog planiranja, gdje je ponovno nagrađen medaljom kao najbolji student na fakultetu.
Zaključen natječaj za Osaka EXPO 2025, pogledajte ovdje kako će izgledati hrvatski paviljon.