Novosti u Zakonu o gradnji, stiže eGrađevinski dnevnik, a lakše će se i do građevinske dozvole
Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona u gradnji koji je netom upućen u javno savjetovanje namjerava se digitalizirati graditeljski sektor. Osim uvođenja eGrađevinskog dnevnika čime bi se digitalizirala gradilišta, sprema se povezivanje stranaka na uvid u spis predmeta. Prijedlogom Zakona nastoji se smanjiti administrativno opterećenje investitora, kao i pojednostaviti postupak izdavanja građevinske i uporabne dozvole.
digitalizacija | foto: Freepik
Uz novi Zakon o upravljanju i održavanju zgrada koji je upućen na prvo čitanje Saboru, te prilikom iščekivanja predstavljanja cjelovite porezne reforme, Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine provodi savjetovanje s javnošću za Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o gradnji. Uz prethodnu registraciju, zainteresirana javnost može se uključiti do 27. rujna 2024. godine.
Digitalizacija gradilišta
Između ostalog, predloženo je uvođenje eGrađevinskog dnevnika, čime bi se gradilišta digitalizirala. Točnije, svim sudionicima u gradnji omogućilo bi se digitalno vođenje postupka gradnje. Očekivano je kako će se uslugom eGrađevinski dnevnik i postići kvaliteta građenja povećanjem dostupnosti svih potrebnih informacija na jednom mjestu.
Nadalje, jedan od temeljnih ciljeva Prijedloga zakona usklađenje je s elektroničkim sustavom u vezi načina povezivanja stranaka na uvid u spis predmeta. Pritom se uzima u obzir broj stranki koje sudjeluju u postupku izdavanja građevinske dozvole, za razliku od dosadašnjeg načina koji se temeljio na broju nekretnina s kojima nekretnina za koju se dozvola izdaje neposredno graniči.
Brže do građevinskih dozvola
Prijedlogom ovog Zakona nastoji se postići učinkovitost i otkloniti izazove u primjeni Zakona na način da se točno propiše tko može rješavati akte, odnosno koje uvjete treba ispuniti službena osoba nadležna za upravne poslove graditeljstva. Tako bi se, navode iz Ministarstva, značajno smanjilo administrativno opterećenje investitora te bi se ubrzao postupak ishođenja građevinskih dozvola.
Prijedlog ovog Zakona također propisuje i koje građevine u smislu Zakona nisu zgrade, koja se dopuštanja odstupanja u građenju odnose na zgrade, te se u prijedlogu jasno određuju odgovornosti glavnog projektanta za usklađenost cijelog glavnog odnosno izvedbenog projekta. Isto tako utvrđuje način čuvanja glavnih projekata i projekata uklanjanja građevine radi usklađenja s elektroničkim sustavom tijela graditeljstva te se teži usklađivanju s elektroničkim sustavom u postupcima izdavanja uporabne dozvole.
Donošenjem predloženog Zakona teži se realizaciji jednostavnijeg i bržeg postupka ishođenja građevinskih i uporabnih dozvola, ali i samog građenja. Odnosno, maksimalnoj optimizaciji učinkovitosti provedbe Zakona o gradnji, što bi zauzvrat moglo utjecati na povećanje isplativosti investiranja u građenje građevina različite namjene, a time i na povećanje investicija i zaposlenih u građevinarstvu. Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o gradnji pronađite ovdje.
Jedan hrvatski grad na proljeće se spremao na projekt opsežne digitalizacije prostornih planova – koji, pročitajte ovdje.
