Na pomorskom dobru u okolici Zadra izgradio prizemnicu i bazen, ‘zaradio’ kaznenu prijavu
Kuće s bazenima duž Jadrana posljednjih godina niču kako gljive poslije kiše, što malo kome smeta ako su dobro uklopljene u okoliš i ne predstavljaju devastaciju obale. No, upravo suprotno dogodilo se u okolici Zadra gdje je muškaraca sagradio prizemnicu s bazenom na pomorskom dobru. Na djelu ga je uhvatio zadarski Odjel za gospodarski kriminal, pa mu sada slijedi kaznena prijava.
bazen | foto: freepik
Policijski službenici Službe kriminalističke policije, Odjela gospodarskog kriminaliteta i korupcije su proveli kriminalističko istraživanje nad 66-godišnjim hrvatskim državljaninom zbog sumnje u protupravnu gradnju, izvještava PU Zadarska.
Kaznena prijava
Naime, sumnja se kako je od siječnja do lipnja 2023. godine na širem području Zadra, na dijelu čestice zemlje u vlasništvu Grada Zadra upisanoj u zemljišnim knjigama kao pomorsko dobro i koja kao takva pripada području od posebnog interesa za državu izgradio prizemnu građevinu, nadstrešnicu, vanjski bazen te potporni zid sa stepenicama.
Zbog sumnje u počinjenje kaznenog djela protupravne gradnje protiv osumnjičenog 66-godišnjaka se podnosi kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu u Zadru.
Ovdje treba reći i kako pod pojom ‘pomorsko dobro’, u hrvatskom pravu podrazumijevaju unutarnje morske vode, teritorijalno more i dio kopna namijenjen općoj uporabi, kao i sve što je s tim dijelom kopna trajno spojeno na površini ili ispod nje. U tom smislu, pomorskim dobrom smatraju se morska obala, luke, plaže, nasipi, sprudovi, hridi, grebeni, ušća rijeka koje se ulijevaju u more, kanali spojeni s morem, živa i neživa prirodna bogatstva mora i podzemlja.
devastirana obala Umag | foto: Grad Umag
Na što još treba paziti
Morska se obala proteže od crte srednjih viših visokih morskih voda i obuhvaća pojas kopna do crte do koje dopiru najveći valovi za nevremena kao i dio kopna koji po svojoj naravi ili namjeni služi za pomorski promet i morski ribolov, te za druge svrhe koje su u svezi s korištenjem mora, a koji je širok najmanje šest metara od crte koja je vodoravno udaljena od srednje crte viših visokih voda.
Građevine i drugi objekti trajno povezani s pomorskim dobrom dio su pomorskog dobra. Na pomorsko dobru ne mogu se stjecati stvarna prava. Koncesijom se dio pomorskog dobra djelomično ili potpuno može isključiti iz opće uporabe i dati na posebnu uporabu ili gosp. korištenje pravnim osobama ili fizičkim osobama registriranima za obavljanje obrta, sukladno prostornim planovima.
Odluka davatelja o izboru ovlaštenika koncesije upravni je akt; na temelju te odluke davatelj i ovlaštenik koncesije sklapaju ugovor. Ovlaštenik koncesije plaća koncesijsku naknadu, a koncesija se upisuje u javnu knjigu – upisnik koncesija, objašnjava enciklopedija.hr.
Doznajte ovdje sve o valu rušenja bespravne gradnje na Jadranu.
