Plinski bojleri uskoro odlaze u prošlost: Neke države ih ukidaju, iduća na redu Hrvatska?
Plinski bojleri postaju prošlost? U sedam država članice Europske unije odlučeno je: do 2035. više se neće koristiti ni ugrađivati prilikom zamjene. Ujedinjeno Kraljevstvo više nije EU država, ali je ozbiljno najavljivala napraviti isti korak, no izgleda da su se ipak predomislili. Što je s Hrvatskom – mislimo li se ukrcati na ‘vlak’ trenda održivog grijanja ili nam je još malčice prerano?
Kondenzacijski bojler | foto: Freepik
Ujedinjeno Kraljevstvo žustro je najavljivalo potpuno ukidanje plinskih bojlera do 2035. godine. Toliko su ozbiljno naumili riješiti se grijanja na plin da su se spremali prodaju takvih bojlera u dućanima zabraniti od navedene godine.
Iako više nisu članica EU, ova odluka i nije bila neočekivana, budući da je s ciljem zelene tranzicije ukidanje plinskih bojlera već potpuno zabranilo sedam europskih država. Izgleda da u budućnosti na kraju ipak neće biti baš toliko strogi, ali će se pridržavati određenih mjera. Hoćemo li u Hrvatskoj kroz koju godinu svi morati mijenjati stari plinski bojler?
Isplativost pada
Investirati u plinske bojlere, čini se, sve je manje isplativo. Zbog značajnog zagađenja koje uzrokuju emisijom ugljičnog dioksida vlada Ujedinjenog Kraljevstva dugo je najavljivala potpunu obustavu korištenja i prodaje te vrste bojlera.
Bio bi to drastičan potez na polju energetike, jer su se spremali do 2025. godine potpuno napustiti plinske bojlere kao opciju za grijanje. Do te godine htjeli su se riješiti plinskih bojlera iz što više kućanstava te bi se prilikom zamjene bojlera nakon usvajanja takvog modela morala odabrati održivija alternativa, piše theguardian.com.
Odabrali su progurati tu inicijativu jer je utvrđeno koliko zagađenje stvaraju plinski grijači. Pokazalo se da korištenje plina za grijanje doma drastično doprinosi ukupnoj povećanju zagađenja zraka na razini države.
Udio tog plina koji nastaje zbog upotrebe plinskih bojlera čini čak 18 posto ukupnih emisija stakleničkih plinova na razini Ujedinjenog Kraljevstva. Za snažnu sliku, utvrđeno je da običan plinski bojler godišnje proizvede više ugljičnih emisija nego nastane za vrijeme sedam transatlantskih letova. Međutim, uspjeh ove inicijative više-manje je ‘srušen’.
Bojler | Foto: Pixabay
Pad entuzijazma
Nakon što su znanstvenici i eksperti kritizirali prethodnog premijera Rishija Sunaka kad je objavio da odustaje od provedbe većine mjera za zaštitu okoliša, javljaju se nove naznake popuštanja ‘zelenih’ iskoraka. Posebno je istaknuta priča s ukidanjem plinskih bojlera do 2035.
Prvo je Sunak najavio kako će se umjesto postupnog ukidanja plinskih bojlera u cijelosti, ukinuti samo 80 posto. Potom se nedavno ispostavilo kako je ovaj plan valjda u potpunosti ‘pao u vodu’.
Na kraju se neće obustavljati prodaja, ni zamjena bojlera alternativnom opcijom pogodnijom za okoliš. Isto tako su potvrdili da neće biti ni obustave prodaje plinskih bojlera u trgovinama.
Ipak će zadržati neke mjere. Kod novoizgrađenih stanova ostaju minimalni standardi za energetsku efikasnost što izostavlja izgradnju plinskih bojlera. K tome, vlada će nastaviti s dodjelom od 7,500 funti odnosno 8.985,19 eura za zamjenu starog bojlera dizalicom topline. Kakve nas mjere čekaju u Hrvatskoj i spremaju li se uopće ikakve promjene?
Što nas čeka?
Još u veljači 2024. pisali smo o tome da je plin kao energent za grijanje sve manje popularan u kućanstvima. Naveli smo da je u nizu europskih država već ukinut kao opcija za grijanje doma, dok se druge spremaju za taj scenarij.
Ipak, Hrvatska je još u srpnju 2021. godine sufinancirala nabave i ugradnje kondenzacijskih bojlera te kondenzacijskih kotlova u višestambenim i stambeno-poslovnim zgradama. Budući da je riječ o plinskim bojlerima, vjerojatno ih se neće tako skoro napustiti, iako na tu mjeru upozoravaju društva i organizacije za zaštitu okoliša.
Da bi se prilagodila zahtjevima EU za značajnim smanjenjem stakleničkih plinova kako bi do 2050. zgrade postale klimatski neutralne, Hrvatska se tek bori s drugom vrstom energetskih vampira – kotlova na fosilna goriva, koji su uglavnom u starim zgradama. No, očekuje se da će s vremenom sve države članice Europske unije poduzimati daljnje korake za što manje zagađivanje okoliša pa tako i ukinuti korištenje plinskih bojlera.
Ovdje pročitajte više o Direktivi EU koja postavlja ozbiljne zahtjeve sektoru zgradarstva.
