Život izvan mreže na hrvatski način: Nije problem ni novac, ni wc i tuš, već strpljenje
Pod težinom stresa i mentalnog izgaranja kao posljedica sve bržeg načina života sve je više priča o ljudima koji ostavljaju sve da bi živjeli u prirodi i u skladu s prirodom. Iako se prosječnom Hrvatu takav pothvat najčešće čini kao ludost ili utopija, on nije ni jedno ni drugo, već stvarna mogućnost za one koji su spremni za život izvan mreže. No, što je potrebno za ovaj korak? Istražili smo što bi jednoj obitelji u Hrvatskoj trebalo da ostavi sve i odluči se za život izvan urbanog područja, u šumskom predjelu. Uz pretpostavku da su kupili komad zemlje u šumi ili napuštenom ruralnom kraju, te da žele tu sagraditi jednostavan, ali funkcionalan, samoodrživ dom i njemu živjeti.
život u prirodi | foto: Freepik
Bračni par iz Nizozemske, Maaike Geurts i Tibor Strausz, kupio je oronulo selo Bárcena de Bureba s velikim planom da ga postupno pretvore u samoodrživu eko-zajednicu. U selu se nalaze 62 objekta, a sve skupa ova ih je priča koštala tek nevjerojatnih 349.000 eura. Sada ovdje žive s djecom izvan mreže, te planiraju živjeti u skladu s prirodom, daleko od stresa današnjice i u skladu s prirodom.
Ovo je područje napušteno početkom 1970-ih, te u njemu nema života zadnjih 50 godina. U prvim godinama nakon što je iselio zadnji stanovnik svi su objekti opljačkani do posljednje sitnice. Iz kuća su čak uklonjeni prozorski okviri i dovratnici, a lokacija je i bez osnovne, uobičajene infrastrukture koja osigurava pitku vodu i električnu energiju.
Priča zvučni poznato? Ako živite na istoku Hrvatske, u Baniji ili dalmatinskom zaleđu sigurno je odgovor – Da. Riječ je o područjima u kojima dan danas, 35 godina nakon početka Domovinskog rata, i dalje postoji niz napuštenih i zapuštenih, nekada seoskih zajednica s tek nekoliko ili niti jednim stanovnikom.
Cijene nekretnina su, malo je reći, smiješne, bilo da su u državnom ili privatnom vlasništvu, a potencijal za one koji žele život kao Nizozemci s početka priče ogroman. Za ulog od 5 do 10 tisuća eura u spomenutim predjelima mogu se kupiti čitava imanja s pripadajućom zemljom, šumskim parcelama. Svakako mali ulog za sve umorne od života u užurbanim urbanim sredinama koje vuče život izvan mreže.
No, što je potrebno za ovaj korak? Istražili smo što bi jednoj obitelji u Hrvatskoj trebalo da ostavi sve i odluči se za život izvan urbanog područja, u šumskom predjelu. Uz pretpostavku da su kupili komad zemlje u šumi ili napuštenom ruralnom kraju, te da žele tu sagraditi jednostavan, ali funkcionalan, samoodrživ dom i njemu živjeti.
Osnovni elementi za život izvan mreže
Za početak treba reći da ovdje govorimo ne o životu okorjelog šumskog nomada, već o samoodrživoj varijanti obiteljskog života koji podrazumijeva osiguranje osnovnih životnih elementa – hrane, vode, energenata i izvora prihoda. Na prvi pogled ne čini se kao lak zadatak, ali, kažu iz Zelene mreže aktivističkih grupa (ZMAG), benefiti su nemjerljivi.
– Život izvan mreže podrzumjeva autonomiju od sustava i ekonomsku slobodu. To znači da nemate režije, da imate svoju energiju od sunca, vjetra, biomase, dizalice topline. Hranu, vodu iz bunara i izvora kišnica, te zero waste gospodarenje otpadom. Najčešće off greed projekti imaju jedino račun za internet, kaže, Matko Šišak iz ZMAG-a, te dodaje kako ljudi koji odaberu ovakav životni stil često su željni što veće razine autonomije i proizvodnja hrane zauzima visoko mjesto na ljestvici njihovih prioriteta.
kišnica | foto: Freepik
Otporni, mali ekosustavi
Ljudi koji žive izvan mreže stoga najprije sade vrtove i njive. I to po načelima agoekologije, permakulturnog dizajna ili biodinamičke poljoprivrede.
– Sade šumske vrtove koji su dinamične zajednice voćnjaka, začinske vrtove, poštuju plodored i sade po načelima mjesečevog sjetvenog kalendara. Stvaraju se mali, ali otporni ekosustavi koji se projektiraju da tijekom cijele godine nešto raste ili dozrijeva i može se koristiti za jelo. Ako se u pravoj prirodi skupljati ćete jestivo samoniklo bilje, gljive i sve sezonske plodove koja priroda nudi. Ne treba zaboravi na segment razmjene dobara koje još uvijek u većoj ili manjoj mjeri funkcionira u manjim sredinama, objašnjava Šišak.
boksovi za povrtnjake | foto: Freepik
Dom i energenti
Tip objekta koji ‘naša’ obitelj treba izgraditi, da poštuje okruženje, ali da istovremeno ima osnovne izvore energenata za svoje potrebe, prema smjernicama stručnjaka mora se oslanjati na prirodne materijale. Također, trebao bi biti promišljeno pozicioniran, te imati manje, pomoćne objekte za različite namjene.
– Ljudi koji se maknu iz urbanih sredina na selo ili u divljinu najčešće grade lokalnim, proirodnim materijalima energetski učinkovite građevine. Svako područje ima određene resurse i to se oslikava u tradicijskoj arhitekturi. Najčešće su to kuće od bala slame, drvene kuće, kuće od konoplje, zemljane kuće, kamene građevine, a često se renovira i konvencionalna gradnja uporabom zelenih rješenja u vidu zemljanih žbuka, drvenih fasada i biotekture – ozelenjenih krovova, kaže Šišak.
U takvim objektima za život koriste se često kompostni toaleti i solarni tuševi, te generalno pasivna solarna arhitektura.
– Ugrađuje se termalna masa koja čuva toplinsku energiju, grijanje na drva raketnim ili masivnim finskim pećima, grijanje na kompost biomeiler sistemom. Proizvodi se bio plin i biodizelska goriva te cijeli niz drugih inovativnih ekoloških rješenja i tehnologija. Građevine se pozicioniraju po permakulturnom dizajnu tako da su najduže ostakljene plohe okrenute prema jugu i da su zaštićene od vjetrova.
Ilustracija, foto: Unsplash; Vitor Paladini
Egzistencija
Iznos početne investicije za kupnju zemljišta i podizanje na noge svega nabrojanog, za nekoga tko je, primjerice, prodao manji stan u bilo kojem hrvatskom gradu sasvim je prihvatljiv. No, postavlja se pitanje, kako dugoročno živjeti izvan mreže bez stalnog izvora prihoda.
– Na ovakve životne stilove najčešće pristaju ljudi freelance zanimanja koji mogu raditi od kuće. Dosta ljudi nastoji postići balans da na mjestu stanovanja imaju odmah i posao ili nešto što dononosi prihod i tu vidimo razne inovativne turističke ponude, OPG-ove koji nude svoje proizvode ili specijalizirane poduzetnike i zanatlije koji rade iz svojih radiona/kuća i prodaju svoje proizvode preko interneta diljem svijeta. No ne treba zaboravi da ovakvim životnim stilom drastično smanjujete potrebu na novcem.
rad od kuće | foto: Freepik
Najveći izazovi
Kada se novac stavi sa strane, odnosno ako obitelj ima plan i/ili vještinu kojima će si dugoročno osigurati stvari koje se ipak s vremena na vrijeme moraju nabavljati, kao najveći izazov nameće se, ni manje ni više nego – strpljenje. Naime, ljudi koji sanjaju o životu izvan mreže najčešće imaju idiličnu predodžbu u kojoj svoj san mogu ostvariti relativno brzo. No, to nije tako.
– Ništa se ne dešava brzo i preko noći. Za život izvan mreže treba biti veliki radnik, ustrajan i strpljiv. U prosjeku ljudima treba 5 do 10 godina do postave i dostignu razinu funkcionalnog sustava. Tu novac čak nije presudan, već praktična znanja, vještine, snalažljivost, fleksibilnost i razumijevanje prirode, objašnjava Šišak, te dodaje kako su najveći plus za osobu koja se želi okušati u životu izvan mreže vještine ‘života na selu’.
Ili, rekli bi mi u zaključku, barem velika volja i želja za usvajanjem tih vještina. Kao i spremnost na život daleko od dragih ljudi.
