Pretraga

Obitelj zamijenila stan sa samoodrživom kućom na periferiji Zagreba: Režije su im upola manje

A- A+

Sve veći broj ljudi se odlučuje uložiti u samoodržive kuće, dijelom i zbog sve viših cijena energenata. Među njima je i obitelj Turčin, koja je odlučila sagraditi kuću na periferiji Zagreba, a pritom su koristili samo ekološke materijale.

solarni paneli

Solarni paneli, ilustracija | foto: Unsplash

Ivan Turčin i njegova peteročlana obitelj su odlučili zamijeniti stan s kućom na periferiji Zagreba, sve kako bi mogli energetski biti što neovisniji. Krenuli su graditi dok cijena materijala nije toliko divljala, a prilikom gradnje su koristili glinu za žbukanje. Što se tiče izolacije, odlučili su se za drvo – drvenu vunu, piše HRT.

Prirodni materijali jesu skuplja opcija, ali profesorica i arhitektica dr. Alenka Delić, je rekla kako se puno možete uštedjeti pametnim projektiranjem i planiranjem. Ona također živi u pasivnoj kući.

– Prirodni materijali imaju svoju cijenu, ali s druge strane svoju cijenu imaju i svi ostali materijali. Prema tome što više uložite u pametne materijale, u kvalitetnu izolaciju, omogućite prirodnu ventilaciju kuće, prirodno osunčanje, ističe dr. Delić.

Izdvojeni članak

Energetska obnova višestambenih zgrada: Potpisana 42 ugovora vrijedna više od 230 milijuna kuna

Novac koji su uložili u solarne panele, koji su im glavni izvor energije, obitelj Turčin će dobiti nazad u sedam godina. Kako su im akumulatori preskupi, višak energije vraćaju u javnu mrežu. Također skupljaju i kišnicu, koju koriste za tuširanje, pranje veša i suđa te ispiranje vodokotlića. Ugradili su i toplinske pumpe.

Upola manje režije

Zbog načina gradnje, sada u dvostruko većem stambenom prostoru imaju upola manje troškove režija. Kako je Turčin objasnio, račun za struju u zimskim mjesecima iznosi im niti 200 kn. Ipak, stručnjaci upozoravaju da se sustav mora ubrzati.

– Hrvatska je bogata s vjetrom i solarom, ima također dosta hidroenergije, geotermalne energije, bioenergije, biomase, tako da sa strane potencijala nije nikakav problem. Ono što je najbitnije je da se ubrzaju administrativne tranzicije jer to nas sad koči, objasnio je Neven Duić, profesor na FSB-u.

Copy link
Powered by Social Snap