Na krov zgrade postavili 4 elektrane i za 20.000 eura postali energetski neovisni
Suvlasnici malene stambene zgrada od četiri stana u niskoj pod sljemenskoj zoni povrh Črnomerca, odlučili su se za pionirski pothvat, ugradnju solarne elektrane na krovu čija će proizvodnja energije pokrivati potrošnju svih uređaja i grijanja. U projekt su uložili 20.000 eura i puno strpljenja za birokraciju. Danas ih od visokog stupnja samoodrživosti u svakodnevnom životu dijeli još samo jedan papir.
stambena zgrada s 4 solarne elektrane | foto: Domagoj Mak
Zgrada ima bruto površinu od 390 kvadrata, a njena izgradnja je završena u 2022. godini. Kao sustav grijanja u zgradi su ugrađene dizalice topline, a u svim prostorijama svakog stana razvedeno je niskotemperaturno podno grijanje, ugrađena je visokokvalitetna troslojna stolarija, te je cijela zgrada izolirana sa minimalno 15 centimetara fasade.
Jedini energent koji se koristi za uređaje, kao i za pripremu tople vode i grijanje, je električna energija. Kao takva ova je zgrada u startu bila izuzetno energetski učinkovit objekt. No, onda su se suvlasnici odlučili otići korak dalje i na krovu postaviti solarnu elektranu, odnosno njih 4, po jednu za svaki stan. U projekt su uložili približno 20.000 eura, odnosno 5.000 eura po stanu, i puno vremena.
Složena procedura
Procedura od ideje do aktivnih panela na krovu, ističu suvlasnici, nije jednostavna. Započinje zahtjevom za elektroenergetsku suglasnost, a završava potvrdom o trajnom pogonu – dokumentom koji suvlasnici upravo željno čekaju.
– Naša specifičnost je da smo za četiri elektrane trebali napraviti sve puta četiri, pa tako imamo i četiri projekta i cijeli mali registrator zahtjeva i dokumentacije. No, sve četiri elektrane su iste. U trenutku pokretanja našeg projekta, zakonodavni okvir je dopuštao maksimalnu snagu elektrane izraženu kao ½ zakupljene snage za jednofazne priključke, čime smo mi naše elektrane projektirali na snagu od 3kW. No, ograničenje koje imamo je i površina krova pa je upravo toliko panela moglo biti i instalirano na krov, odnosno iskoristili smo maksimalnu dostupnu površinu, kaže jedan od suvlasnika, Domagoj Mak, te dodaje kako je trenutno sve spremno za uključene elektrana.
stambena zgrada sa solarnom elektranom | foto: Domagoj Mak
Energetska neovisnost u svakom smislu
Na postavljanje elektrana suvlasnici su se odlučili s obzirom na nedavne poremećaje na energetskom tržištu, ali i činjenicu da zgrada koristi električnu energiju kao jedini energent.
– Svi su krenuli zajednički i u isto vrijeme i cijeli projekt je vođen kao jedinstven iako se u naravi radio u četiri, u potpunosti odvojene elektrane, priča jedan od suvlasnika, Domagoj, te ističe kako je postajala opcija da umjesto četiri odvojene postave jednu zajedničku elektranu, no kako su od toga odustali.
Naime, teoretski je moguće izgraditi i zajedničku elektranu pa oformiti energetsku zajednicu, no jedno od glavnih obilježja ove zgrade je da je sve ‘zajedničko’ svedeno na minimum kako bi se dobila jasna čistina odgovornosti i upravljanja.
– Svaki stan ima svoju dizalicu topline, kao i odvojena sva građena brojila, a zajednički trošak je isključivo rasvjeta prostora stubišta. Na isti način se pristupilo i ovom pitanju pri čemu se površina krova podijelila na jednake dijelove, bez obzira na veličinu stana, kako bi svaki od suvlasnika dobilo jednako veliku površinu i elektranu.
stambena zgrada sa solarnom elektranom | foto: Domagoj Mak
Ušteda i višak
Ušteda energije će u ovoj zgradi stoga jako ovisiti o navikama stanara i njihovoj potrošnji. No, s obzirom na sve komponente zgrade koje za cilj imaju samo održivost, dugoročna je ušteda zajamčena.
– S obzirom na to da je zgrada sama po sebi izuzetno dobro i građena i izolirana, te da su ugrađeni najmoderniji uređaji za grijanje i pripremu tople vode, te da zgrada ne koristi plin, naše očekivanje je da će se na bazi godine, neki od stanara približiti nuli na ime troška energije. No, ovo je zaista individualno i uvelike može ovisiti o npr. činjenici ima li netko od susjeda električno vozilo, puni li ga u vlastitoj garaži, te da li boravi u stanu preko dana ili preko noći, objašnjava Mak, te dodaje kako elektrana ne bi trebala proizvoditi velik višak energije jer joj je osnovna svrha pokriti svakodnevne potrebe.
– U slučaju da se višak pojavi, dogodit će se otkup od odabranog opskrbljivača. No, proračun izrađen na temelju geografskih i klimatoloških podataka, govori da bi naše elektrane trebale proizvesti oko 3.800 kWh u godini, što bi, s obzirom na energetski učinkovite potrošače, trebalo biti dovoljno za pokriti potrošnju, kaže Mak.
U tijeku je natječaj za sufinanciranje izgradnje kućnih solarnih elektrana, detalje potražite ovdje.
