Stotine tisuća stanova u Hrvatskoj je prazno: Planira ih se naseliti, promjena kreće s istoka
Hrvatska je puna praznih stanova. Prošle godine, ministar prostornoga uređenja graditeljstva i državne imovine istaknuo je da u 600.000 stanova po više od godinu dana nije potrošen kilovat struje, što znači da u njima nitko ne živi. Budući da brojni od tih stanova nisu u najboljem stanju, umjesto da se ruši postojeći fond ili da nastavi propadati, bolje rješenje je urediti te prostore i naseliti ih. Državne nekretnine upravo pokreću projekte uređenja praznih državnih stanova, kao jednu od pet mjera za rješavanje pitanja zaštićenih najmoprimaca u Hrvatskoj. Interesa ne manjka, a promjena kreće s istoka.

Useljavaju se prazni stanovi u Osijeku | foto: Analiza Statileo, Pixabay, Canva
Hrvatska je puna praznih stanova. Iako se grade novi, poznato je da u prošloj godini u 600-tinjak tisuća stanova nije potrošen kilovat struje što pokazuje da u njima nitko ne stanuje. To ne znači da su svi prazni stanovi useljivi pa je tako primjerice u prošloj godini srušeno oko tisuću stanova, njih više od 70 posto u većim gradovima da bi se stvorilo slobodne parcele za novogradnju.
Iako su srušeni stanovi u 90 posto slučajeva imali potrebne instalacije i kupaonice, za pretpostaviti je da nisu bili u idealnom stanju. Gubitak stambenog fonda može se izbjeći ili kompenzirati nastanu li na istom mjestu novi stanovi, ali i ako se postojeće stambene prostore uredi te ih se učini dostojnima stanovanja.
Upravo to je plan Državnih nekretnina koje bi se u ovoj godini ozbiljno trebale baciti u sređivanje praznih prostora u svrhu rješavanja Zakona o načinu izvršenja presuda Europskog suda za ljudska prava u skupini ‘Statileo protiv Hrvatske’ o završetku Registra stanova. Prazni stanovi trebali bi se iskoristiti da se ondje presele zaštićeni najmoprimci i ondje plaćati mjesečnu najamninu od 2 eura po četvornom metru, a projekt kreće s istoka Hrvatske.
Novi stanari
Društvo Državne nekretnine traži uslugu izrade projekata za uređenje praznih stanova i stručnog nadzora nad radovima uređenja, u sklopu programa Statileo za grupu 17. Plan se zasad odnosi na uređenje 11 stanova u Osijeku.
Naime, traži se usluga izradu Projekta uređenja s troškovnikom i usluga stručnog nadzora za uređenje praznih državnih stanova. Kako navodi Projektni zadatak, riječ je o uređenju koje proizlazi iz Programa mjera u skladu s odredbama Zakona o načinu izvršenja presuda Europskog suda za ljudska prava u skupini predmeta Statileo protiv Hrvatske, a koje provode Državne nekretnine koje upravljaju stanovima, poslovnim prostorima i rezidencijama u vlasništvu države.
Osijek je jedan od pet gradova u kojima Državne nekretnine raspolažu s preko 500 stanova većih od 25 kvadrata, te se ne nalaze u tavanskim ili podrumskim etažama tako da su pogodni za stanovanje. Provedba projekta u Osijeku, a kasnije i u drugim gradovima trebala bi doprinijeti u ostvarenju prava vlasnika stanova u kojima stanuju zaštićeni najmoprimci, ali i u ostvarenju prava najmoprimaca. Ovaj posao trebalo bi napraviti u roku od 11 mjeseci od dana obostranog potpisivanja ugovora.

U Splitu, Zagrebu, Osijeku, Dubrovniku i Rijeci puno je praznih stanova | Pixabay
Pregled prije projektiranja
Odabrani projektant u sklopu usluge će biti dužan najprije obići predmetne nekretnine, fotodokumentirati ih te pregledati njihovo stanje. Na taj način, za svaki stan pojedinačno će se utvrditi stupanj oštećenja i tehničko stanje građevinskih elemenata pa će se moći prosuditi o potrebnom opsegu intervencija.
Na temelju utvrđenog stanja, stoji u obrazloženju Projekta, za svaki od 11 stanova predložit će se jedna od dvije opcije uređenja. Prva opcija ‘A’ podrazumijevat će izradu projekta uređenja ‘radi postizanja funkcionalnosti i suvremenih životnih uvjeta u skladu s Programom’. Druga, opcija ‘B’ odnosi se na izradu projekta za one stanove za koje se u obilasku utvrdi da se u njima treba provesti građevinske zahvate neophodne za poboljšanje ispunjavanja temeljnih zahvata za građevinu.
Tu će se provoditi zahvati izvanrednog održavanja, a da se njima ne mijenja usklađenost građevine s lokacijskim uvjetima. U oba slučaja, naravno, ponuđeni stanovi morat će biti kompletno prazni ‘od osoba i stvari’, imati potrebne priključke za funkcioniranje kuhinje, funkcionalni sustav grijanja, priključak na struju te imati funkcionalnu kupaonicu.
Najviše interesa za prazne stanove
Podsjećamo, ovo je jedna od operativnih mjera treće faze provedbe Zakona o načinu izvršenja presuda Europskog suda za ljudska prava u skupini Statileo. Za potrebe izvršenja Zakona formiran je Registar stanova o stambenim prostorima u Hrvatskoj u (su)vlasništvu fizičkih i pravnih osoba u kojima stanuju zaštićeni najmoprimci.
Pred kraj 2024., iz Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine izvijestili su kako je u registar zaprimljeno 3.118 prijava za 2.158 nekretnina, kao i da je registar prva od tri faze provedbe zakona. Očekivalo se tada usvajanje pet mjera za rješavanje pitanja zaštićenih najmoprimaca.
U travnju prošle godine smo pisali, predložena je i mjera o nagodbi stranaka za isplatu zaštićenog najmoprimca (u iznosu od 40 do 50 tisuća eura), mogućnost otkupa državnog stana, da država otkupi stan od vlasnika, kao i mjera zamjene stanova između vlasnika i Republike Hrvatske. Od svih mjera najveći interes bio je upravo za useljavanje najmoprimaca u državne stanove po minimalnoj najamnini.
Nije naodmet podsjetiti, Slučaj Statileo protiv Hrvatske, podsjećamo (Statileo v. Croatia) jedan je od važnijih pred Europskim sudom za ljudska prava (ESLJP) koji se tiče prava vlasnika stanova u Hrvatskoj te ograničenja njihovih vlasničkih prava zbog zakonske regulacije tzv. zaštićenih najmova’. Više o tome pročitajte u Analizi slučaja niže.
Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.