Bauštelska reportaža: Dvorac koji su seljaci otkupili od plemstva, drmali ga potresi i pogodila bomba dobiva novo lice
Nije to čest slučaj, no dvorac Oršić u Gornjoj Stubici primjer je plemićke građevine koja je naknadno prešla u ruke seljaka. Otad je simbol borbe za socijalnu pravdu što će postati izvjesnije nego ikad prije kad završi obnova na raskošnoj građevini uronjenoj u zelene zagorske brežuljke. Sve o povijesti izgradnje, pregradnjama, najnovijim promjenama i ojačanjima, ali i o društvenom značaju dvorca doznajemo na 8 milijuna eura ‘teškom’ gradilištu. Uđite s nama u vremenski stroj!

Obnavlja se dvorac Oršić | foto: Bauštela.hr
Potres, bombardiranje, plemstvo, borba za socijalnu pravdu. Te četiri fraze na ovaj ili onaj način se odnose na prošli i budući centar Muzeja seljačkih buna u Gornjoj Stubici.
Dvorac Oršić podignut u 18. stoljeću prošao je sve. Trenutno je iseljen jer je aktivno gradilište kako bi ga se ojačalo i sredilo kako spada, nakon čega se Muzej vraća u stare prostorije raditi punom parom. Ispod dvorca stoji impozantan spomenik Seljačkoj buni koji upućuje na prošlost dvorca i cijelog kraja, a mi smo izašli na teren kako bismo o radovima i povijesti ove za Zagorje važne građevine doznali više.
Galerija 15 Fotografija
OtvoriPreko Medvednice
Vozimo iz Zagreba preko Medvednice, putem kojim jedva da prođe poneki automobil nakon što smo konačno iza sebe ostavili gradske gužve, i uživamo u zelenom krajoliku koji nas vjerno prati sve do konačne destinacije. Nakon jednog pogrešnog skretanja, u Gornjoj Stubici u stvari relativno brzo stižemo na konačnu lokaciju gdje nas dočekuju ljubazni Sven Šams i Jurica Sabol iz Muzeja Hrvatskog zagorja.
Nalazimo se na zamjenskoj lokaciji u kojoj muzeji trenutno djeluju budući da je dvorac pod radovima, no ubrzo krećemo prema gradilištu putevima koji otkrivaju da se osim zgrade uređuje i okoliš. Barokna građevina burne prošlosti, ali i okolni perivoj dobivaju novo lice za 8 milijuna eura. Možda zbog prekrasnog zelenila i izostanka gradske vreve, a možda i zbog kontura lijepe građevine čini nam se da je ovdje već sve toliko bajkovito da neće moći postati još ljepše i bolje, ali smo naravno znatiželjni čuti kako će se preobraziti dvorac i priroda koja ga okružuje.

Obnavlja se dvorac Oršić | foto: Bauštela.hr
Korak po korak
Dvorac je po koječemu poseban i stvarno ga treba sačuvati – kao spomenik kulture i spomenik društvenih borbi. No, korak po korak. Priču ‘otvara’ ravnatelj Sabol.
– Znamo da je dvorac stradao u prvom zagrebačkom potresu. Zatim smo iz Fonda solidarnosti kao ustanova u nadležnosti Ministarstva kulture prijavili projekt konstrukcijske obnove. Ta prva faza obnove je završena, započinje Sabol.
Naglašava kako je Muzej seljačkih buna, a i uprava Muzeja Hrvatskog zagorja ondje djelovala za svo vrijeme izvedbe prve faze i na početku druge faze konstrukcijske obnove. Iz tog razloga radovi nisu privedeni kraju, već se druga faza konstrukcijskog ojačanja naknadno nastavila, a treba provesti i cjelovitu obnovu. Tek u drugom ‘krugu’ radova otkrilo se više o zanimljivoj povijesti dvorca.

Obnavlja se dvorac Oršić | foto: Bauštela.hr
Najveći problem – vlaga
Osim oštećenja koje je građevina zadobila u nedavnom potresu – prije pet godina – dvorac je već prošao kroz jedan veliki potres, priča Sabol. Pretrpio je i onaj s kraja 1880. godine, tako da se tekućim radovima saniraju sve štete koje su na dvorcu nastale u novije i u starije vrijeme. Iako se na prvu nije tako činilo, bilo je puno posla.
– Općenito je bilo izrazito loše stanje što se tiče kapilarne vlage u prizemnim dijelovima dvorca, uz ove sve navedene funkcije koje dvorac ima. Tu je i vinski podrum, ali i ugostiteljski obrt, dakle sve smješteno u oko 2.500 kvadratnih metara prostora – što znači da je obnova sve skupa bila zahtjevna, zaključuje ravnatelj.

Obnavlja se dvorac Oršić | foto: Bauštela.hr
Pripao seljacima
Nadovezuje se podatkom da se na dvorcu (i okolišu) radi već punih devet mjeseci, zbog čega ne može izdvojiti najproblematičniji dio radova. Kaže, previše je toga napravljeno da bi izdvojio jednu stvar. S druge strane, smatra olakotnom okolnosti to što građevina nije tako ozbiljno stradala kao što je bio slučaj s nekim zgradama u Zagrebu. Tu je vrlo zanimljivo podsjetiti da se ipak radi o građevini iz 18. stoljeća koja je od davnih dana pratila burnu povijest svog kraja pregradnjama i promjenom vlasnika.
– Sam objekt i njegova okolina zanimljivi su iz više razloga. Između ostalog jer ih je gradila obitelj 1756. godine koja je dvorac koristila sve do 1924., kada ga je preuzela Voćarsko-vinogradarska zajednica iz Donje Stubice. Seljaci, dakle, zajedno otkupljuju dvorac od plemstva, a između dva svjetska rata postao je poznat kao Gupčev dom odnosno mjesto koje su seljaci osjećali kao svoje, kaže voditeljica Muzeja seljačkih buna, Vlatka Filipčić Maligec koja se također priključila obilasku.

Obnavlja se dvorac Oršić | foto: Bauštela.hr
Borba za socijalnu pravdu
Na stranicama MSB piše kako je dvorac dobio taj naziv nakon 1924. godine iako nije imao izravne veze sa Seljačkom bunom. No, poveznica je svakako postojala. Kasnije, povodom obilježavanja 400. godišnjice Bune iz 1573. godine Odbor za proslavu krajem šezdesetih i početkom sedamdesetih godina 20. stoljeća organizirao je obnovu dvorca u kojem je 1973. otvoren Muzej. Nova obnova sada znači korak dalje, kako u vidu podizanja na višu razinu u konstruktivnom smislu, tako i kao promjena nabolje za sam muzej.
– Novi postav Muzeja seljačkih buna uslijedit će nakon cjelovite obnove dvorca. No, i dalje je u fazi izrade pa ne znamo sve detalje. Na neki način bit će poveznica s prvim i drugim stalnim postavom, a prije svega otvorit će sjećanje na Seljačku bunu i borbu za socijalnu pravdu, otkrila je Filipčić Maligec.
Kako nam je sama otkrila, a što nam je potvrdio i ravnatelj Sabol, zgrada će dobiti i nove multimedijalne mogućnosti kao i veću pristupačnost za osobe s invaliditetom. To na samom dvorcu potvrđuju dva vidno proširena prozora koji će postati otvori za ulaz odnosno izlaz iz lifta.

Obnavlja se dvorac Oršić | foto: Bauštela.hr
Strogi nadzor
Inače, osim budućeg panoramskog lifta koji će biti dodatak na jednom od krila nije se zalazilo u konstrukciju izmjenama ili dogradnjom. Kako je rekao Sabol, ipak je Oršić zaštićeno kulturno dobro tako da se obnova izvodi pod pomnom prismotrom Konzervatorskog odjela u Krapini, a i ne bi išlo drugačije.
Sve radove pa tako i ugradnju dizala pod budnim okom konzervatora izvodi Tekton Construction, a uključuju konstrukcijsku i cjelovitu obnovu. Rade ojačanja zidova torkretom i karbonom s tim da je dio zidova već ojačan, čujemo na gradilištu. S vanjskog dijela građevine je uklonjena žbuka pa treba nanijeti novi sloj.
Preostalo je još nanijeti grubu i finu žbuku i vani eventualno dodati pokoje sidro koja smo u obilasku uočili u svakoj unutrašnjoj prostoriji. Dijelovi u koje se nije interveniralo su svodovi koje još gdjegdje treba osloboditi vlage. Vrlo važna prostorija u dvorcu je stara kapelica o kojoj se ne zna mnogo, ali je sigurno da se u njoj gotovo sve mora sačuvati kako je bilo na dan otvaranja gradilišta. Vlaga je glavni problem koji ne smije ostati nakon završetka radova.

Obnavlja se dvorac Oršić | foto: Bauštela.hr
Prije roka
Sobe trenutno još uvijek djeluju nekonvencionalno za jedan dvorac, s tipičnim dodacima s gradilišta kao što su instalacije koje još vire iz zidova, znakovi uklanjanja žbuke i karbonski cvjetova za statičko ojačanje. Ravnatelj otkriva da će kroz samo koji mjesec ovakvi prizori biti prošlost jer radovi teku po dinamičkom planu. Štoviše, očekuje se da će dobro koordirani obnovitelji i preduhitriti zadani rok.
– Kao za sve projekte koji se financiraju iz NPOO-a, odnosno poslijepotresne obnove je 30. lipnja 2026. godine. Međutim, svakako ćemo završiti prije. Zasad je rok proljeće, ali je u ovom trenutku teško reći hoće li to biti ožujak ili travanj budući da se mogu javiti nepredvidive situacije, komentira.

Obnavlja se dvorac Oršić | foto: Bauštela.hr
Koliko god bili kompleksni, iz razgovora smo ipak dobili dojam kako su radovi ipak jednostavniji dio posla od pripreme dokumentacije. Na sam spomen papirologije, iz Muzeja okreću očima dok se prisjećaju ‘užasa’ tog postupka.
– Projektanti su danonoćno radili ne bi li se pravovremeno pripremila dokumentacija da bi se moglo aplicirati na fondove, govore, no sada je sve to lakše probaviti kad se sagledava retrospektivno. Ipak, već su opipljive velike promjene nabolje na dvorcu koji je već bio, a sada će još više biti atraktivan objekt u Zagorju – ali i zanimljiva kulisa različitih zbivanja i događanja.
Ovdje pročitajte još naših reportaža o obnovama dvoraca u svim zakutcima Hrvatske.
Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.