Tko je ovo potpisao?! Profesorice s Građevine otkrile razlog pada nadstrešnice u Novom Sadu
Tko je potpisao, a tko sastavio manjkavu dokumentaciju za građevinske intervencije na zgradi željezničkog kolodvora u Novom Sadu? Glavno je pitanje koje si možete postaviti pogledate li istup dviju docentica s Građevinskog fakulteta u Beogradu. Sanja Fric i Jelena Dobrić u podcastu Sfera osvrnule su se na manjkavosti koje su uočile u oko 600.000 dokumentacije koju su osobno iščitavale, a koja otkriva da je štošta nedostajalo u ogromnom projektu. Dijelom zbog toga što se zgradu kolodvora uvrstilo u puno veći projekt gdje je pala u posljednji plan. Projektni zadatak jedva da je spomenuo da će se na njoj raditi nekakvi radovi, a sad se za krivi korozija.
U Novom Sadu zbog pada nadstrešnice na ulazu u zgradu Željezničkog kolodvora stradali deseci ljudi. Za krivcem se još traga | YouTube screenshot (Insajder, RTS)
Prvi dan studenog obilježio je godinu dana od urušavanja nadstrešnice na željezničkom kolodvoru u Novom Sadu. Život je tada izgubilo 14 osoba, a od posljedica urušavanja preminule su još dvije osobe. Jedna je teško stradala.
I više od 365 dana poslije nesreće još uvijek se raspravlja o uzrocima, a u podcastu Sfera docentice s Građevinskog fakulteta u Beogradu koje su i sudjelovale u pregledu projektne dokumentacije otkrile su glavne razloge urušavanja. Neke informacije koje su iznijele lede krv u žilama.
Pročitale oko 600 tisuća stranica
– Poslije nekoliko dopuna imamo oko 20 tisuća dokumenata s oko 600 tisuća stranica. To je cjelokupna dosad dostupna dokumentacija, započinje docentica Sanja Fric, članica tima s Građevinskog fakulteta, koji je ispunjavao zahtjev studenata da se u javnosti objavi sva dokumentacija o građevinskim intervencijama na nadstrešnici, za koje se smatra da su prouzročili urušavanje i tragediju.
U podcastu se s kolegicom, docenticom Jelenom Dobrić prisjeća kako se krenulo od 195 ključnih dokumenata koji su, kako kaže, navodno dani na uvid javnosti 12. prosinca 2024. godine. Dodaje kako se već tad Građevinski fakultet odazvao na molbu studenata i krenuo pregledavati dostupnu dokumentaciju te su sastavili ‘presjek’ stanja onoga što su iz tih dokumenata u tom trenutku mogli iščitati.
Podcast Sfera | screenshot
Zgrada kolodvora tek 2 posto dokumentacije
Kako navodi, nastavili su pristizati novi dokumenti, pri čemu je rastao pritisak da Fakultet pregleda i nove dijelove. Tim od pet ljudi stavio se na raspolaganje državnim tijelima za pregled dokumenata, no prema Fric nije bilo odaziva. Tako da su dokumentaciju nastavili pregledavati samoinicijativno. Stručnjaci s Građevine ubrzo su utvrdili da se od skoro beskrajnih stranica tek jedan mali dio odnosi na zgradu kolodvora.
– Rekonstrukcija podrazumijeva analizu konstrukcijskih elemenata, već i detaljnu analizu veza između konstrukcijskih elemenata koji grade jedan objekt. Osim kada su u pitanju radovi kojima se vrši zamjena dijelova na objektu, a koji su identični u svim karakteristikama s novim dijelovima i komponentama koji će zamijeniti prethodne, priča Dobrić. U svemu je fascinantno da, iako se ovdje radilo o intervenciji u postojeću građevinu, u dokumentaciji o tome i nema puno riječi.
Fric kaže kako, dok je investitor projektantu trebao točno dati do znanja što se od njega očekuje, ‘u projektu za građevinsku dozvolu bio je samo jedan odjeljak o tome što je predmet tog dijela projekta. Uopće se ne spominju stanične zgrade’, priča. Može se vidjeti sastav projektne dokumentacije, spisak pravilnika i potpis investitora, ali bez detalja o tome što se na zgradi od projektanta očekuje, kaže Fric napominjući kako je velik problem što se dijelove projekata nije razdvajalo.
Pod isto su se ‘trpali’ linijski infrastrukturni projekt modernizacije željeznice pa i radovi na kolodvorskim zgradama, kao i na samoj nadstrešnici. Takav pristup, dodaje, besmislen je i nepregledan pa i nije toliko neobično da se svaki njegov dio ne definira kako bi trebao.
‘Investitor nije definirao zadatak projektanta’
Dok se napominje da će zgrada biti predmet rekonstrukcije, sanacije ili adaptacije, ovisno o tome kakvim se potvrdi njeno stanje, nema i razrade u projektnom zadatku koja bi potvrdila jasne planove za taj objekt. Zašto je vrlo važno utvrditi razliku između tri postupka pa sukladno tome djelovati, razložila je Dobrić.
YouTube screenshot | Insajder
– Rekonstrukcija podrazumijeva građevinske i druge radove na postojećem objektu. Njome se mijenja postojeće naponsko stanje objekta, a odnosi se na procese obnove, reparacije odnosno restauracije postojeće zgrade. Rekonstrukcija i novogradnja tu se uvelike razlikuju, a prva je daleko složenija jer se njome mijenja stanje u postojećem objektu. Ovo je bilo proširenje postojećeg objekta. U slučaju dogradnje i nadogradnje – neophodno je provjeriti kapacitet postojećeg objekta. Jer postojeći objekt kad zajedno s dijelom konstrukcije treba u eksploatacijskom periodu koristiti jedinstvenu građevinsku cjelinu. Trebaju se utvrditi tehničko tehnološka stanja te konstrukcije. Ako se pokaže da dogradnja ne paše – potrebno je raditi rekonstrukciju, zaključuje gošća.
No, ovdje očito ni projektantu nije bilo definirano što će točno raditi na temelju rezultata stručnih analiza. Tako, rezultat ostaje ostvoren otvorenoj interpretaciji između rekonstrukcije, odnosno adaptacije te sanacije. Nije bilo ni plana izvođenja radova, i čini se, sve se jako brzalo.
– Nemamo ni plan dinamike izvođenja radova. Inicijalni dinamički plan je dostavljen, ali ne i korigirani, poslije odobrenog skraćenja radova, a koji je po ugovoru neophodan. On nije javno dostupan, ubacuje se Fric o dokumentaciji koja je, unatoč brojnim dostupnim svescima očito ipak i dalje manjkava.
Na kraju zaključili: krivac je korozija? Ništa nije sigurno
S druge strane, dokumentacija pokazuje jednu manu građevine koja je pala tako nenadano i ‘složila’ se u cijelosti. Kako kažu docentice, moglo se vidjeti da se nadstrešnica urušila iznenadno i ‘praktično istovremenim kidanjem čeličnih žica u svim zategama nadstrešnice i to na mjestima veza s gornjom krovnom pločom objekta’, kao što je rekla Dobrić.
Zaključak dokumentacije je da je kriva korozija | Screenshot YouTube (podcast, Sfera)
– Prema podacima koji su dati u nalazu stručnjaka i prilogu koji prati taj nalaz – primarni razlog urušavanja nadstrešnice je bila korozija koja je uočena na mjestima veza tih zatega s krovnom pločom. Nije poznato je li lom zatega bio određen uslijed izvlačenja čeličnih žlica iz anker-elemenata, ili je došlo i do proboja te kotve kroz nazubljenu krovnu plohu. Zasad je primarni razlog urušavanja korozija. Pri čemu drugi interaktivni akteri koji su doveli do urušavanja nisu, čini mi se, dovoljno eksplicitno obrađeni u nalazu, poručuje Dobrić u podcastu.
Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.
