O hlađenju treba razmišljati prije prvog toplinskog vala. Danas su dostupne inovacije koje troše manje, filtriraju zrak i prilagođavaju se prostoru.
10:30 12 d 13.04.2026

U Novom Sadu zbog pada nadstrešnice na ulazu u zgradu Željezničkog kolodvora stradali deseci ljudi. Za krivcem se još traga | YouTube screenshot (Insajder, RTS)
U Novom Sadu dogodila se tragedija kakvu grad ne pamti. Na ulazu u zgradu željezničkog kolodvora urušila se nadstrešnica sagrađena 1964. godine zbog čega je stradalo 30 ljudi. Zasad je poznato da je smrtno stradalo 14 žrtava, ali nitko ne želi preuzeti krivicu.
Nadstrešnica je pala nešto prije podneva 1. studenog te su na mjesto nesreće odmah došla vozila hitne pomoći i vatrogasne ekipe koje su krenule spašavati ljude ispod ruševina. Navodno se, kako su posvjedočili građani, za vrijeme urušavanja čula velika buka, a prema onima koji su se u trenutku užasa našli u blizini prilikom urušavanja zatresla se i zgrada preko puta kolodvora, navodi informer.rs.
Gotovo odmah nakon nesreće krenule su se prebacivati loptice oko toga tko je kriv, a za ovakav užas ispostavilo se, nitko ne želi preuzeti odgovornost. Tako se ‘loptalo’ odgovornošću od srpskog predsjednika Aleksandra Vučića preko građevinskih inženjera pa konačno do Zavoda za zaštitu spomenika kulture. U međuvremenu, otkrića i komentari ljudi iz struke ukazuju da je tragediju izazvala nevjerojatna situacija u struci.
Isprva se javnosti obratio Vučić, koji je naglasio kako će odgovorni snositi odgovornost, s čime se složio i poslanik SNS-a Vladimir Đukanović, piše direktno.rs. Nakon nesreće u kojoj je 14 osoba poginulo, a troje je prevezeno u bolnicu, svakim satom situacija se čini apsurdnijom, a potom su redom vlast, Infrastruktura željeznica Srbija no i kineski konzorcij CIRC CCCC koji su izvodili radove iznenadili nastojanjima da potpuno ‘operu ruke’ od ovog događaja, točnije da prebace krivnju na nekog drugog.
Ubrzo pak nakon nesreće, pojavile su se fotografije koje pokazuju kako su za izvođenja radova na nadstrešnicu dodane tone stakla i željeza. Pritom navodno nitko od potpisnika projekta nije specijaliziran za takve radove, zbog čega je tragedija bila ishod za očekivati, piše direktno.rs.
– Ja na ovom spisku ne vidim nijednog projektanta sa licencom 310, što je licenca inženjera za konstrukciju i to je problem. Ako su bilo šta radili u konstruktivnom smislu, apsolutno je nedopustivo da nema proračuna i da je rađeno bez inženjera za konstrukciju. Za ženu koja je potpisana kao glavni projektant, ja uopće nisam sigurna da ona smije ovo potpisati sa svojim licencom 315, što je odgovorni projektant za puteve i željeznicu, kazala je za Nova.rs Andrijana Milovanović, građevinska inženjerka za konstrukcije sa višedesetljetnim iskustvom.
Kako je rekla Milovanović, njene kolege godinama su svjedočile prilagođavanju propisa investitorima. Upitno postaje jesu li za radove na nadstrešnici uopće bili angažirani odgovarajući ‘konstruktivci’.
Govori se kako u projektu ne postoji Svezak iz pravilnika Zakona o planiranju i izgradnju, a koji se odnosi na konstrukciju. Što znači kako se trebalo raditi o adaptaciji bez konstruktivnih promjena što radovi na nadstrešnici očito nisu bili, dodala je Milovanović.
Nadalje, prema riječima Lea Beširija sa Instituta za europske poslove, navodno su samo nekoliko sati nakon tragedije sa CEOP platforme Agencije za privredne registre za elektronsko podnošenje zahtjeva bili obrisani svi relevantni podaci o odobravanju izvođačkih radova na konstrukciji Željezničke stanice. Za tragediju u kojoj je osim 14 smrtno stradalih teško stradalo i troje mladih ljudi koji su prevezeni u bolnicu, u jednom trenutku je bio okrivljen i Zavod za zaštitu spomenika, iz kojeg su se očitovali rekavši kako statika zgrade nije bila u njihovoj nadležnosti, navodi danas.rs.
– Apsolutne su neistine da Zavod za zaštitu spomenika kulture „Novi Sad“ nije izdao odobrenje i dozvolu za sanaciju nadstrešnice iznad glavnog ulaza u Željezničku stanicu u Novom Sadu, niti je u nadležnosti Zavoda za zaštitu spomenika kulture da izdaje mišljenja i uvjete koji se odnose na osiguranje konstrukcijske sigurnosti objekta, rečeno je iz Zavoda.
Je li Zagreb siguran za šetnju i tko je odgovoran ako sa starih neodržavanih zgrada padne komad žbuke doznajte ovdje.
O hlađenju treba razmišljati prije prvog toplinskog vala. Danas su dostupne inovacije koje troše manje, filtriraju zrak i prilagođavaju se prostoru.
10:30 12 d 13.04.2026
Kreće val uređenja plaža na jugu Hrvatske: Ronioci će pod morem imati pune ruke posla
Plaže treba redovito održavati. Novi val radova kojima će se povećati kvaliteta kupališta pred novu turističku sezonu planira se i u Dubrovniku.
10:21 18 h 25.04.2026
Jedna nadbiskupija u Slavoniji ostala je bez 13.000 hektara zemlje, šuma i zgrada. Vlada RH upravo je donijela odluku o zamjenskim kvadratima.
10:19 18 h 25.04.2026
Radi poboljšanja kvalitete prometa, državna cesta DC76 treba alternativu. Nakon odbijanja žalbe koju je podnio ZG-Projekt kreće projektiranje 20 km.
10:18 18 h 25.04.2026
Svugdje u Hrvatskoj fali stanova za mlade: U ovoj županiji traže se i zbog brakova i zbog razvoda
U jednoj županiji u Hrvatskoj stanovi se traže i zbog razvoda i zbog brakova. Koliko jeftinih kvadrata treba za mlade obitelji pokazat će studija.
10:18 18 h 25.04.2026
Povratak građevinskog diva: Tehnika dobila ogroman posao blizu Zagreba, gradit će nove bazene
Novo kupalište u Sisku gradit će se na lokaciji koja je nekima kontroverzna. Milijunsko gradilište bilo bi između starog lječilišta i poznatog jezera.
15:15 1 d 24.04.2026
Novi pothodnik zamijenio bi opasni prelazak preko pruge. Na kobnom prijelazu prije nešto više od godinu dana tragično je stradao 14-godišnjak.
15:10 1 d 24.04.2026
Hrvatska dobiva još jednu obilaznicu: Na trasi će biti 3 rotora i 2 kilometarska vijadukta
U kombinaciji s postojećim i planiranim prometnicama, uključujući autocestu A3, obilaznica će omogućiti učinkovitije povezivanje regionalnih pravaca.
12:40 1 d 24.04.2026