Luka kraj Zadra ide pod bagere: Veliko produbljenje mora, stižu novi gatovi i 255 vezova

Bibinjska luka trebala bi dobiti potpuno novo lice. Planirani zahvat ne odnosi se samo na uređenje obale, već na širu rekonstrukciju postojećih lukobrana, izgradnju novih gatova i privezne obale, komunalno opremanje te produbljenje akvatorija. Cilj je stvoriti funkcionalniju i sigurniju luku otvorenu za javni promet lokalnog značaja, s oko 255 nautičkih vezova.

Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije odlučilo je da za planirane izmjene zahvata nije potrebno provesti postupak procjene utjecaja na okoliš, niti glavnu ocjenu prihvatljivosti za ekološku mrežu. Zaključeno je da zahvat, uz poštivanje propisa i posebnih uvjeta nadležnih tijela, neće imati značajan negativan utjecaj na okoliš.

Novi gatovi, pasarela i bolji uvjeti za privez

Planirani zahvat nalazi se na području Općine Bibinje, na katastarskim česticama 1907/4, 1908/1 i 1908/8, sve u k.o. Bibinje. Obuhvaća postojeću luku i obalni pojas, od zapadnog lukobrana, preko unutarnjeg dijela luke, do istočnog lukobrana.

Postojeći akvatorij već je zaštićen zapadnim i istočnim lukobranom, koji pružaju dobru zaštitu od valova. No unutarnja obala većim je dijelom izvedena kao kameni nabačaj, odnosno 'škarpa', pa zbog malih dubina nije prikladna za kvalitetan privez brodica.

Projektom je zato predviđena rekonstrukcija i uređenje zapadnog i istočnog lukobrana, čime će se osigurati kvalitetnija privezna obala s dovoljnim gazom. U korijenu zapadnog lukobrana planiran je i dodatni sadržaj za izvlačenje brodica, dok bi se na njegovu vanjskom spojnom dijelu prema kopnu trebala izvesti stepenasta obala, zamišljena kao nova vizura mjesta.

Jedan od važnijih dijelova projekta je izgradnja unutarnje privezne obale, odnosno pasarele s pristupnim mostićima. Budući da su dubine uz postojeću obalu premale, pasarela će biti odmaknuta od obale i smještena u nešto dublji akvatorij. Time bi se omogućili bolji uvjeti za privez brodova unutar luke.

Uz to, planirana je izgradnja pet unutarnjih gatova različitih duljina te središnjeg trapezastog gata, čiji će dio obale također služiti za privez. Svi gatovi i obale trebali bi biti opremljeni priveznom i komunalnom opremom, uključujući priključne ormariće za brodove.

luka Bibinje | Foto: Općina Bibinje, EOJN, Elaborat

Produbljenje akvatorija i komunalno opremanje

Jedan od ključnih zahvata odnosi se na produbljenje akvatorija luke. Planirano je produbljenje do dubine od -2 metra, odnosno do -3 metra na pojedinim dijelovima obuhvata.

Procjenjuje se da će tijekom radova nastati oko 34.500 kubičnih metara materijala, uglavnom morskog sedimenta i drugih nevezanih materijala. Višak iskopa planira se privremeno zbrinuti na deponiju građevinskog otpada, do izgradnje reciklažnog dvorišta za građevinski otpad.

Cijeli zahvat predviđa opremanje luke komunalnom infrastrukturom, odnosno vodom, strujom, telekomunikacijskom mrežom, javnom rasvjetom i protupožarnom opremom. Projektom nije predviđeno rješavanje fekalne odvodnje, dok će se oborinske vode, kao vode s čistog slivnog područja, usmjeravati izravno u more.

Dio zahvata nalazi se i unutar područja zaštićenog kulturnog dobra, odnosno povijesne jezgre naselja Staro Selo. Za radove u tom dijelu potrebno je postupati prema posebnim uvjetima Konzervatorskog odjela u Zadru.

luka Bibinje | Foto: Općina Bibinje, EOJN, Elaborat

Utjecaj na more bit će privremen i lokaliziran

U obrazloženju rješenja navodi se da će tijekom radova doći do privremenog zamućenja mora, ali će taj utjecaj biti lokalnog karaktera i vremenski ograničen na razdoblje izvođenja radova. Nakon završetka radova očekuje se da će se kvaliteta mora u relativno kratkom roku vratiti u prvobitno stanje.

Tijekom izvođenja mogući su i kratkotrajni utjecaji poput povećane emisije prašine, ispušnih plinova, buke i vibracija. Ministarstvo ipak ocjenjuje da ti utjecaji neće biti značajni jer će biti privremeni, lokalizirani i vezani isključivo uz razdoblje izvođenja radova.

Lokacija zahvata nalazi se izvan zaštićenih područja i izvan područja ekološke mreže. Najbliža područja ekološke mreže Ravni kotari udaljena su oko 4,8 i 7,4 kilometra. Iako će radovi dovesti do trajnog gubitka manjeg dijela morskih staništa, taj je utjecaj ocijenjen prihvatljivim jer je riječ o postojećoj luci, odnosno prostoru koji je već pod antropogenim utjecajem.