Tko može srušiti milijunski državni natječaj? Odvjetnik pojašnjava kako funkcionira sustav žalbi

Postupci javne nabave u Hrvatskoj svake godine odlučuju o raspodjeli milijardi eura javnog novca, a gotovo svaka odluka naručitelja može završiti pod povećalom Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave, poznatije kao DKOM. Od raspisivanja natječaja i uvjeta koje naručitelj postavlja, pa sve do odabira izvođača i sklapanja ugovora, cijeli proces podložan je pravnoj kontroli i žalbama ponuditelja.

Upravo zato pojedini veliki infrastrukturni projekti, ali i manji natječaji, često mjesecima ili godinama ostaju blokirani zbog žalbenih postupaka. O tome smo razgovarali s Jurom Radaljem, odvjetnikom iz Ureda Korinčić i stručnjakom za javnu nabavu, koji pojašnjava kako funkcionira sustav pravne zaštite u javnoj nabavi te koje su najčešće zablude vezane uz postupke pred DKOM-om.

Što je zapravo žalba u javnoj nabavi i kada se može podnijeti?

Kako objašnjava Radalj, žalba u javnoj nabavi nije običan prigovor, nego specifičan pravni lijek kojim se ispituje zakonitost postupka, odluka i radnji naručitelja.

- Žalba u javnoj nabavi specijalan je pravni lijek kojim se ispituje zakonitost konkretnog postupka, radnji ili odluka naručitelja, navodi Radalj. Dodaje kako se žalba može podnijeti u različitim fazama postupka – protiv dokumentacije o nabavi, postupka pregleda i ocjene ponuda, odluke o odabiru ili poništenju, pa čak i protiv sklapanja ugovora bez prethodno provedenog postupka javne nabave.

Rokovi za žalbu pritom su vrlo strogi. U većini slučajeva ponuditelji imaju deset dana od trenutka saznanja za spornu odluku ili povredu prava, dok su za neke specifične slučajeve predviđeni i dulji rokovi. Žalba se obvezno podnosi elektroničkim putem kroz sustav e-Žalba na platformi EOJN-a.

Kolike su naknade za žalbu u javnoj nabavi | foto: DKOM/Canva

Tko ima pravo srušiti natječaj?

Jedna od čestih zabluda je da pravo na žalbu imaju samo tvrtke koje su predale ponudu. Međutim, Radalj pojašnjava kako je krug osoba koje mogu pokrenuti postupak ipak širi.

- Pravo na žalbu ima svaki gospodarski subjekt koji ima ili je imao pravni interes za dobivanje ugovora i koji je pretrpio ili bi mogao pretrpjeti štetu od navodnog kršenja njegovih prava, kaže Radalj pozivajući se na članak 401. Zakona o javnoj nabavi.

To znači da žalbu mogu podnijeti i potencijalni ponuditelji koji su odustali od natječaja zbog spornih uvjeta iz dokumentacije o nabavi. Osim gospodarskih subjekata, žalbu mogu podnijeti i tijela državne uprave nadležna za javnu nabavu te državno odvjetništvo, osobito u situacijama kada postoji sumnja da je povrijeđen javni interes.

Papirologija | foto: Pixabay

Kako DKOM odlučuje i može li poništiti već donesene odluke?

DKOM je samostalno i neovisno državno tijelo nadležno za odlučivanje o svim žalbama u postupcima javne nabave u Hrvatskoj. Njegove ovlasti vrlo su široke, može poništiti dokumentaciju o nabavi, odluku o odabiru, odluku o poništenju postupka, ali čak i već sklopljeni ugovor ako utvrdi ozbiljne nezakonitosti.

Radalj ističe kako Komisija u pravilu odlučuje unutar granica žalbenih navoda, ali istovremeno po službenoj dužnosti mora paziti na najvažnije povrede postupka.

- Komisija postupa u granicama žalbenih navoda, ali po službenoj dužnosti pazi na postupovne pretpostavke i osobito bitne povrede postupka, objašnjava.

Posebno je zanimljivo da je upravo naručitelj taj koji mora dokazati zakonitost svojih odluka.

- Naručitelj je u žalbenom postupku dužan dokazati postojanje činjenica i okolnosti na temelju kojih je donio sporne odluke, što teret dokazivanja zakonitosti faktički prebacuje na njega, pojašnjava Radalj.

Postupak pred DKOM-om uglavnom je pisan i odvija se bez javnih rasprava. Odluke se donose na sjednicama vijeća temeljem dokumentacije i pisanih očitovanja stranaka, dok je usmena rasprava rijetkost i provodi se samo u složenijim slučajevima.

Gradilište | izvor: Unsplash

Koliko postupci traju i zašto su žalbe često vrlo skupe?

Prema Zakonu o javnoj nabavi, DKOM bi odluku trebao donijeti u roku od 30 dana od zaprimanja uredne žalbe. Naručitelj pritom ima samo pet dana za dostavu dokumentacije i očitovanja Komisiji. U praksi su ti rokovi relativno kratki, osobito u usporedbi s klasičnim sudskim postupcima.

No, pokretanje žalbenog postupka često je vrlo skupo, osobito kod velikih infrastrukturnih projekata. Visina žalbene naknade ovisi o procijenjenoj vrijednosti nabave, a kod velikih natječaja može dosegnuti desetke tisuća eura.

- Mali poduzetnik koji se žali na natječaj od pet milijuna eura mora unaprijed izdvojiti 25.000 eura, a to je iznos koji za njega nije zanemariv, upozorava Radalj. Dodaje kako neuspjeh u žalbenom postupku znači potpuni gubitak tog novca, zbog čega se dio manjih tvrtki često ni ne odlučuje na žalbu, iako smatraju da postoje nepravilnosti.

Foto: Pexels

Što ako DKOM usvoji žalbu?

Ako DKOM utvrdi nezakonitosti, naručitelju nalaže njihovo uklanjanje. To može značiti izmjenu dokumentacije o nabavi, ponovno provođenje pregleda i ocjene ponuda, određivanje novih rokova ili potpuno poništenje postupka.

Protiv odluke DKOM-a nije dopuštena žalba, ali je moguće pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske. To u praksi znači da se pojedini veliki i vrijedni natječaji pravomoćno razriješe tek nakon sudske odluke, što dodatno produžuje pravnu neizvjesnost oko projekta.

Kako zaključuje Radalj, DKOM danas ima ključnu ulogu u očuvanju zakonitosti i transparentnosti javne nabave jer upravo kroz njegove odluke prolazi kontrola trošenja velikog dijela javnog novca u Hrvatskoj.