Lakše do stana u papreno skupom Splitu: Dva su gradska natječaja u tijeku koja ne treba propustiti

Pronaći stan u Splitu, bilo za najam bilo za kupovinu, posljednjih je godina postala gotovo nemoguća misija. Cijene kvadrata dosegnule su razine koje su za velik broj građana nedostižne, dok najamnine iz godine u godinu rastu pod pritiskom turističkog tržišta i sve manje ponude dugoročnog najma.

Mlade obitelji, samci, podstanari i građani sa srednjim primanjima često se nalaze između dvije jednako teške opcije – kupnja stana postala je luksuz koji si mnogi ne mogu priuštiti, a najam sve veći financijski teret. Stambeno pitanje tako je postalo jedno od ključnih društvenih pitanja u gradu pod Marjanom.

Upravo zato svaka mjera koja može povećati dostupnost stanovanja ili donijeti veću sigurnost postojećim stanarima izaziva značajnu pozornost javnosti. Grad Split ovih je dana predstavio dva različita javna poziva kojima pokušava odgovoriti na dio tih izazova. Iako se oba odnose na gradske stanove, riječ je o mjerama koje ciljaju dvije potpuno različite skupine građana.

Rješenje za stari problem

Prvi javni poziv usmjeren je na građane koji već godinama žive u gradskim stanovima, ali njihov status nikada nije u potpunosti pravno riješen. Riječ je o osobama koje koriste stanove bez valjane pravne osnove ili imaju ugovore o privremenom korištenju koji nisu predstavljali trajno rješenje njihovog stambenog pitanja.

U mnogim slučajevima takvi stanari u gradskim stanovima žive desetljećima, a da pritom nisu imali sigurnost dugoročnog ostanka niti jasno definirana prava i obveze. Grad sada pokušava zatvoriti jedno dugotrajno administrativno i socijalno pitanje koje se godinama gomilalo bez sustavnog odgovora.

Kroz novi javni poziv korisnicima se otvara mogućnost sklapanja ugovora o najmu pod unaprijed definiranim uvjetima. Time bi se istovremeno uredili odnosi između Grada i stanara te riješila pitanja eventualnih dugovanja i statusa korištenja nekretnina. Za mnoge obitelji koje u tim stanovima žive više od petnaest godina riječ je o prilici da napokon dobiju pravnu sigurnost koju dosad nisu imali.

Podiže se Hotel Marjan u Splitu | foto: 3LHD (LinkedIn/Jure Živković)

Tko može ostvariti pravo na najam

Kako bi ostvarili pravo na sklapanje ugovora o najmu, podnositelji zahtjeva moraju zadovoljiti niz kriterija koje je propisao Grad Split. Pravo prijave imaju punoljetni hrvatski državljani s prebivalištem u Splitu koji koriste gradski stan ili stan kojim Grad upravlja u kontinuitetu duljem od petnaest godina. Istodobno, oni i članovi njihovih kućanstava ne smiju imati drugu odgovarajuću nekretninu za stanovanje.

Propisani su i uvjeti koji se odnose na podmirenje obveza prema državi i Gradu, kao i određena ograničenja vezana uz visinu prihoda. Takvi kriteriji trebali bi osigurati da se mogućnost legalizacije statusa odnosi na građane kojima je stan doista potreban za rješavanje osnovnog stambenog pitanja.

Rok za podnošenje zahtjeva određen je do kraja kolovoza iduće godine, što zainteresiranima ostavlja dovoljno vremena za prikupljanje potrebne dokumentacije. Grad na taj način pokušava zatvoriti jedno naslijeđeno pitanje koje je godinama ostajalo na margini stambene politike.

Novi model priuštivog stanovanja

Drugi javni poziv ima potpuno drukčiju svrhu. Dok prvi rješava status postojećih korisnika gradskih stanova, drugi je usmjeren prema građanima koji tek traže priliku za rješavanje svog stambenog pitanja. Grad Split objavio je poziv za dodjelu 15 gradskih stanova u najam kroz model priuštivog stanovanja, za koji tvrdi da predstavlja prvi takav sustavno uspostavljen model u Hrvatskoj.

Namjera je omogućiti dugoročno stanovanje građanima koji zbog visokih tržišnih cijena ne mogu doći do odgovarajućeg smještaja. Poseban naglasak stavljen je na kućanstva koja se nalaze između socijalnih programa i slobodnog tržišta, odnosno na građane koji rade i ostvaruju prihode, ali su im aktualne cijene najma ili kupnje stana nedostižne.

Stanovi će se dodjeljivati prema unaprijed definiranim kriterijima i bodovnoj listi, a prijavitelji će morati dokazati ispunjavanje socijalnih, imovinskih i stambenih uvjeta. Tako će se pokušat stvoriti model koji bi mogao predstavljati alternativu sve skupljem privatnom tržištu najma.

Foto: Pixabay

Dvije mjere, jedan cilj

Promatraju li se zajedno, oba javna poziva pokazuju da je pitanje stanovanja postalo jedno od prioriteta gradske politike. Jedna mjera usmjerena je na ispravljanje dugogodišnjih neriješenih odnosa i pružanje sigurnosti postojećim korisnicima gradskih stanova, dok druga nastoji otvoriti prostor za nove korisnike kojima je potreban pristupačniji najam.

Iako broj stanova obuhvaćenih novim modelom priuštivog stanovanja zasad nije velik u odnosu na stvarne potrebe građana, riječ je o pokušaju stvaranja mehanizma koji dosad nije postojao. Istovremeno, legalizacija statusa dugogodišnjih korisnika trebala bi rasteretiti sustav i donijeti veću transparentnost upravljanju gradskim fondom stanova.

Hoće li ove mjere biti dovoljne za ozbiljniji zaokret na stambenom tržištu, pokazat će vrijeme. No činjenica da Grad istodobno pokušava riješiti naslijeđene probleme i otvoriti nove modele stanovanja pokazuje da se stambena kriza više ne može promatrati kao pitanje koje će riješiti samo tržište. U gradu u kojem je svaki kvadrat postao iznimno skup, svaki dodatni alat za dostupnije stanovanje dobiva posebno značenje.