Ovako se kontroliraju milijarde iz javne nabave: Odvjetnik o stopiranju nezakonitosti i pogodovanja

Postupak javne nabave svake godine preraspodijeli milijarde eura iz proračuna privatnim ugovarateljima, a svaka odluka naručitelja, od raspisivanja natječaja do dodjele ugovora, može biti predmet pravne zaštite. U središtu tog sustava nalazi se Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave (DKOM). O važnosti postojanja ovog tijela i njegovoj ulozi razgovarali smo s odvjetnikom iz Odvjetničkog ureda Korinčić te stručnjakom za javnu nabavu Jurom Radaljem.

Kako ističe Radalj, DKOM je samostalno i neovisno državno tijelo nadležno za rješavanje žalbi u postupcima javne nabave u Republici Hrvatskoj. Njegova nadležnost izrijekom je propisana člankom 398. Zakona o javnoj nabavi ('Narodne novine', br. 120/2016. i 114/2022.), prema kojem je upravo Državna komisija isključivo nadležna za odlučivanje o svim žalbama u postupcima javne nabave.

- Ovlasti DKOM-a obuhvaćaju kontrolu zakonitosti svih radnji, propuštanja i odluka koje naručitelji donose tijekom postupka nabave, ali i zakonitosti samih ugovora i okvirnih sporazuma sklopljenih bez provedenog postupka javne nabave. Komisija može poništiti dokumentaciju o nabavi, odluku o odabiru, odluku o poništenju postupka, pa čak i već sklopljeni ugovor, objašnjava sugovornik.

Preventivna uloga u sprječavanju pogodovanja

Postojanje ovakvog tijela ključno je za sprječavanje nezakonitosti i pogodovanja u javnoj nabavi. Radalj ističe kako DKOM ima važnu preventivnu funkciju.

- Bez tijela koje brzo, stručno i nepristrano ispituje sporne natječaje, naručitelji bi de facto bili nekontrolirani u kreiranju uvjeta i kriterija. DKOM djeluje preventivno već samim svojim postojanjem jer svijest o tome da svaka klauzula u dokumentaciji može biti osporena prisiljava naručitelje na disciplinu pri pisanju tehničkih specifikacija i kriterija za odabir ponude, kaže.

U tom smislu žalbeni postupak nije samo individualna zaštita pojedinog ponuditelja, nego i sustavni instrument zaštite integriteta cijelog sustava javne nabave.

Radnik na gradilištu | Foto: mpgi.gov.hr/

Sumnje na 'namještanje' natječaja

Sumnje na pogodovanje i prilagođavanje natječaja određenim ponuditeljima redovito se pojavljuju u praksi. Prema riječima odvjetnika Radalja, one se najčešće manifestiraju kroz pretjerano specifične tehničke specifikacije koje može zadovoljiti samo jedan proizvod, neuobičajeno restriktivne reference ili nelogično postavljene kriterije ekonomski najpovoljnije ponude.

Iako sama sumnja nije dokaz, statistika žalbi pred DKOM-om iz godine u godinu pokazuje da je riječ o trajno prisutnom problemu, osobito u nabavama velike vrijednosti u sektorima građevine, IT-a i zdravstva.

S obzirom na to da se javna nabava odnosi na velik broj projekata u različitim sektorima, odluke DKOM-a imaju velik utjecaj na način trošenja javnog novca. Posebno je važno što su te odluke javno dostupne.

- Odluke se objavljuju na internetskim stranicama Komisije, čime postaju dostupne svim sudionicima tržišta, medijima i nadzornim tijelima. Time se stvara svojevrsna baza pravne prakse iz koje se može iščitati kako se zakonske odredbe primjenjuju u praksi i koje argumente Komisija sustavno prihvaća ili odbacuje. Za novinare i organizacije civilnog društva te su odluke često polazište za istraživanja korupcije i loših praksi u javnoj nabavi, kaže Radalj.

Izmjene zakona o javnoj nabavi, ilustracija | Foto: Canva

Kako unaprijediti sustav javne nabave?

Radalj navodi kako pravnici i analitičari javne nabave predlažu nekoliko ključnih smjerova za unapređenje sustava i smanjenje mogućnosti manipulacije.

- Prije svega, potrebno je dodatno profesionalizirati službenike u nabavnim službama i uvesti obvezno kontinuirano obrazovanje, jer velik dio pogrešaka proizlazi iz neznanja, a ne iz loše namjere. Nadalje, potrebno je jače primjenjivati središnju i objedinjenu nabavu, koja smanjuje broj manjih postupaka u kojima je nadzor teže provoditi, objašnjava.

Također, važna je daljnja digitalizacija i transparentnost svih faza postupka, od planiranja do izvršenja ugovora. Konačno, otvorena je i rasprava o reviziji visine žalbenih naknada kako bi pravna zaštita bila stvarno, a ne samo formalno dostupna.

renovacija | foto: Freepik

Najčešće pogreške javnih naručitelja

Iako se dio nepravilnosti događa namjerno, mnoge pogreške nastaju i slučajno. Radalj ističe kako su među najčešćim pogreškama javnih naručitelja nepravilno određeni uvjeti sposobnosti, osobito tehničke i stručne sposobnosti, koji su nerazmjerni predmetu nabave.

Česti su i manjkavo ili pristrano postavljeni kriteriji za odabir ekonomski najpovoljnije ponude, nezakonito odbijanje ponuda kao neuobičajeno niskih bez prethodnog traženja obrazloženja od ponuditelja te neprovođenje propisanih postupaka pojašnjenja ponuda.

- Posebno su česte pogreške u obrazloženjima odluka o odabiru, koja često ne sadrže dostatne razloge propisane člankom 302. Zakona o javnoj nabavi, čime se već u startu otvara prostor za uspješnu žalbu, zaključuje Radalj.

Bilo kako bilo, Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave u hrvatskom pravnom sustavu zauzima mjesto koje daleko nadilazi puko rješavanje sporova između naručitelja i ponuditelja. Riječ je o instituciji koja kroz svakodnevnu primjenu Zakona o javnoj nabavi gradi pravnu sigurnost u sektoru u kojem se o milijardama eura javnog novca odlučuje kroz desetke tisuća pojedinačnih postupaka.

Brzina odlučivanja, javnost odluka i mogućnost poništavanja čak i već sklopljenih ugovora čine DKOM jednim od ključnih instrumenata zaštite tržišnog natjecanja i transparentnosti u Hrvatskoj.