Veliki lučki projekt na Jadranu: Ovako će izgledati proširenje obale u dužini od gotovo 280 metra

Projekt velikog proširenja luke Senj ulazi u jednu od najvažnijih faza, ali prije početka radova morat će proći dodatne procedure i detaljnu procjenu utjecaja na okoliš. Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije donijelo je odluku prema kojoj se za drugu etapu rekonstrukcije luke mora provesti postupak procjene utjecaja zahvata na okoliš jer nije moguće isključiti značajan utjecaj na prostor, posebno kada je riječ o kulturno-povijesnoj baštini grada.

Riječ je o projektu kojim Lučka uprava Senj planira potpuno preoblikovati postojeću luku kroz produženje lukobrana, gradnju novih gatova i proširenje obale kako bi se povećao kapacitet luke i omogućio prihvat većeg broja plovila. Projekt je podijeljen u dvije etape, a trenutačna druga etapa uključuje najveće i tehnički najzahtjevnije zahvate.

Produženje lukobrana i potpuno nova organizacija luke

Glavni dio projekta odnosi se na dodatno produženje lukobrana Sv. Ambroza za oko 123 metra. Novi dio lukobrana neće se graditi potpuno ravno, nego će se njegova trasa na polovici 'lomiti' i zakretati prema jugu kako bi se postigla bolja zaštita luke od valova i jakih udara bure po kojima je Senj poznat. Uz sam lukobran planirano je i proširenje prostora za okretanje vatrogasnih i servisnih vozila, što pokazuje da projekt nije zamišljen samo kao povećanje broja vezova nego i kao ozbiljna modernizacija cijelog lučkog sustava.

Usporedno s time gradilo bi se sedam novih gatova za privez plovila. Četiri gata bila bi spojena na postojeći Novi gat, dok bi tri nova gata bila smještena istočno od gata Sv. Nikole. Njihove duljine kretale bi se između 40 i 60 metara, a novi raspored trebao bi omogućiti bolju organizaciju priveza i sigurnije manevriranje brodova unutar luke.

Projekt uključuje i proširenje postojeće obale u dužini od gotovo 280 metara, pri čemu bi se obalni pojas proširio za prosječno 18 metara izvedbom novih obalnih zidova i zaobalnih površina. Laički rečeno, dio današnje luke praktički bi dobio potpuno novu obalnu liniju, s više prostora za promet, pješake i lučku infrastrukturu.

luka Senj | Foto: Lučka uprava Senj, EOJN

Novi vezovi, infrastruktura i moderni sustavi

Jedan od glavnih ciljeva projekta jest povećanje kapaciteta luke za domicilno stanovništvo, ali i razvoj nautičkog i putničkog prometa. Nakon završetka druge etape luka bi raspolagala s ukupno 348 komunalno-nautičkih vezova, uključujući mjesta za veća plovila duljine do 90 metara. Time bi Senj dobio mogućnost prihvata manjih kruzera i većih turističkih brodova, što se vidi kao važan potencijal za razvoj grada i lokalnog gospodarstva.

Uz građevinske radove planirana je i potpuno nova komunalna infrastruktura unutar luke. Novi gatovi i obalne površine dobili bi priključke za vodu i električnu energiju, hidrantsku mrežu za zaštitu od požara te moderne ormariće za opskrbu brodova strujom i vodom. Posebno je planirana nova LED javna rasvjeta, dok bi postojeća rasvjetna tijela dijelom ostala, a dijelom se premještala prema novoj organizaciji prostora.

Projektanti su predvidjeli i prilagodbu infrastrukture zahtjevnim vremenskim uvjetima karakterističnim za senjsko područje. Novi rasvjetni stupovi i oprema projektiraju se za treću zonu djelovanja vjetra, što je posebno važno zbog izrazito jake bure koja često pogađa Senj.

Rab | foto: Unsplash, Boudewijn Boer

Upozorenje

Iako projekt donosi značajno povećanje kapaciteta i modernizaciju luke, Ministarstvo zaštite okoliša upozorava da bi ovako veliki zahvati mogli trajno promijeniti izgled Senja. Posebno je problematizirano produženje lukobrana jer bi moglo narušiti vizure povijesne gradske jezgre i izmijeniti prepoznatljivu panoramu grada prema moru.

Dodatnu osjetljivost prostora potvrđuju i rezultati podvodnih arheoloških istraživanja tijekom kojih su pronađeni antički keramički nalazi i ostaci koji upućuju na postojanje nekadašnjeg pristaništa iz rimskog razdoblja. Upravo zbog toga Ministarstvo smatra da se projekt ne može promatrati isključivo kao infrastrukturni zahvat, nego i kao intervencija u prostoru koji ima veliku kulturnu i povijesnu vrijednost.

Zbog svega navedenog slijedi izrada dodatnih studija i procjena koje bi trebale pokazati može li se projekt realizirati bez značajnog narušavanja okoliša i identiteta grada. Tek nakon toga bit će moguće nastaviti s daljnjim postupcima i ishođenjem potrebnih dozvola za početak radova.