Helikopteri stižu iznad Srđa! Kreće montaža zaštitnih barijera iznad Dubrovnika

Kreće sanacija padina Srđa u kojoj će se konstrukcijski elementi zaštitnih barijera na teško pristupačnom terenu postavljati uz pomoć helikoptera, najavljuju Hrvatske ceste. Riječ je o projektu kojim se nastavlja dugogodišnje rješavanje problema odrona na području iznad državne ceste DC8, gdje je sigurnost prometa već godinama pod povećanim rizikom.

Prema planu Hrvatskih cesta, radovi će se izvoditi u više faza tijekom dva dana, uz strogo definiranu dinamiku i ovisnost o vremenskim uvjetima. Helikopter će povrh Dubrovnika na lokaciju stići u jutarnjim satima, nakon čega slijedi priprema za montažu zaštitnih sustava.

Obuhvat zahvata

Cijeli zahvat dio je šireg projekta stabilizacije padina, koji uključuje postavljanje dvostrukog reda fleksibilnih barijera. Zbog konfiguracije terena, klasični pristup mehanizacijom nije moguć, pa zračni transport predstavlja jedino rješenje za dopremu dijelova.

Projekt se provodi uz pojačane mjere sigurnosti, s naglaskom na zaštitu prometa na jednoj od najopterećenijih jadranskih prometnica. Radove će obaviti tvrtka Karst s kojom je posao ugovoren za 1.324.392,50 eura bez PDV-a.

Sanacija padine brda Srđ | Foto: EOJN

Intenzivan raspored

Prema službenom rasporedu, u srijedu 20. svibnja 2026. godine dolazak helikoptera na gradilište planiran je između 9 i 10 sati, dok bi početak montažnih radova trebao krenuti u 11 sati. Tijekom dana izvodi se montaža donjeg reda zaštitnih barijera B1, B2 i B3, redoslijedom od prve prema trećoj, a za svaku je predviđeno približno dva sata rada.

Najzahtjevniji segment očekuje se kod barijere B2, koja se postavlja neposredno uz državnu cestu i u zoni pojačanog prometa. Zbog toga će se u vremenu oko 12.30 sati privremeno zatvoriti sjeverni kolnički trak u trajanju od oko dva sata. Završetak radova za taj dan planiran je do 19 sati, uz uvjet stabilnih vremenskih prilika.

Sljedećeg dana, u četvrtak 21. svibnja, nastavlja se montaža gornjeg reda barijera B4, B5 i B6, s početkom u 9 sati i završetkom do 16 sati. Hrvatske ceste ističu kako je cilj zahvata dugoročno smanjenje rizika od odrona i povećanje sigurnosti prometa na ovom dijelu magistrale.

Ovo se dugo čeka

U studenom 2015. godine izrađena je opsežna projektna dokumentacija, podijeljena u tri međusobno usklađene cjeline, od kojih je svaka obradila specifičan segment geološko-geotehničke problematike vezane uz sanaciju odrona na području Srđa. Dokumenti su obuhvatili rješenja za osiguranje padine, pojedinačnu stabilizaciju stijenskih blokova te zaštitu od odrona, uz detaljne analize terena, kartiranja i preporuke za primjenu različitih zaštitnih sustava.

Budući da projekt iz 2015. godine nije realiziran, naručitelj je u ožujku 2025. godine pokrenuo izradu novelacije projektne dokumentacije. Ova dopuna odnosila se na sanaciju kritičnog dijela padine brda Srđ, dužine oko 150 metara, s ciljem trajnog rješavanja sigurnosnog rizika za cestovni promet i lokalno stanovništvo.

Unatoč ranije postavljenim zaštitnim mrežama na najugroženijim dijelovima padine, odroni stijena i dalje su bili česti, osobito nakon obilnih kiša ili izvođenja građevinskih radova. U posljednjim desetljećima zabilježeno je više takvih incidenata na dionici državne ceste od skretanja za Bosanku do ulaza u Dubrovnik, u dužini od oko jednog kilometra. Ti su odroni često prouzročili materijalnu štetu, prekide prometa, a ponekad i teške ozljede te smrtne ishode. Prvi evidentirani incident dogodio se još 2008. godine, dok je posljednji, nažalost sa smrtnim posljedicama, zabilježen u veljači ove godine.

Sanacija padine brda Srđ | Foto: EOJN

Istraživanje i kartiranje

U okviru inženjerskogeološkog kartiranja provedenog za potrebe izrade projektne dokumentacije prikupljeni su detaljni podaci o značajkama stijenske mase. Izdvojene su dvije inženjerskogeološke sredine te identificirani pojedinačni diskontinuiteti u različitim zonama. Na ukupno 633 mjerna mjesta određena je orijentacija diskontinuiteta, uz detaljan opis i fotografsku dokumentaciju, dok je provedeno precizno pozicioniranje padinskih i cestovnih blokova te potencijalno nestabilnih blokova s utvrđivanjem njihovih geometrijskih karakteristika.

Kartiranjem su identificirane najmanje četiri glavne familije pukotina, od kojih prva, slojevitost, pokazuje diskontinuitete nagnute prema sjeveroistoku pod kutom od 20° do 55° (prosječno 36/54). Pukotine imaju perzistenciju od 20 do 140 centimetara, rijetko i do 300 centimetara, umjerenu trošnost i površinski zijev od 1 do više od pet milimetara, često s prevlakama kalcita ili kalcitne gline.

Hrvatski geološki institut 2016. godine proveo je dodatna inženjerskogeološka istraživanja s ciljem definiranja smjernica za sanaciju kritičnih zona. Evidentirano je više od 700 blokova, koji su klasificirani u padinske, cestovne, potencijalno nestabilne i slobodne blokove. Za potrebe pojedinačne zaštite razmatrano je 36 blokova unutar konusne zone od 150 do 200 metara.

Ugradnja fleksibilnih barijera

Zbog nedostupnosti cestovnim vozilima, u realizaciji je predviđena je uporaba helikoptera za transport teške opreme i komponenti zaštitnih sustava. Radovi se izvode uz stalno praćenje meteoroloških uvjeta, s posebnom pažnjom na sigurnost tereta i koordinaciju pilota i terenskog osoblja.

Gornji red barijera (kapacitet 3.000 kJ, visina šest metara) smješten je na nadmorskim visinama od 196 do 206 metara, dok donji red (kapacitet 2.000 kJ, visina pet metara) pokriva visine 142-150 metara. Stupovi postavljeni s nagibom od približno 20° u odnosu na vertikalu, a razmak stupova iznosi 10 metara. Paneli duljine 80-100 metara postavljeni su u dva reda, prema principu postupnog presretanja odrona.