Paradoks na hrvatskom tržištu nekretnina: Broj posrednika i cijene rastu, a prodaja kvadrata značajno pada

Tržište nekretnina u Hrvatskoj ulazi u razdoblje snažnijeg regulatornog i stručnog razvoja, s naglaskom na veću transparentnost, profesionalizaciju posredničke djelatnosti te zaštitu potrošača. U fokusu su izmjene zakonodavnog okvira te provedba Nacionalnog plana stambene politike usmjerenog na priuštivo stanovanje i razvoj dugoročnog najma, istaknuto je na 41. Forumu nekretnina koji je održan u Šibeniku u organizaciji Hrvatske gospodarske komore i Udruženja poslovanja nekretninama HGK.

Također, istaknuto je i da će tržište nekretnina u 2026. godini i dalje će obilježavati izražena neravnoteža između ponude i potražnje, najviše u segmentu cjenovno dostupnih stanova u većim gradovima, ali i usporena dinamika prodaje u segmentu 'starogradnje'.

- Kupci će biti oprezniji, a tržište će sve više razlikovati realno tržišno pozicionirane nekretnine od onih s previsoko postavljenim traženim cijenama, neke su od poruka s Foruma, izvještava HGK.

Zakon o posredovanju nekretninama

Na Forumu je naglašena važnost kontinuiranog razvoja posredničke struke - od osnivanja Udruženja i prvog Foruma 1996. godine, preko donošenja Zakona o posredovanju u prometu nekretninama, do izazova s kojima se sektor danas suočava u uvjetima tržišnih i regulatornih promjena.

U suradnji s nadležnim ministarstvima, HGK i Udruženje aktivno sudjeluju u reguliranju tržišta posredovanja u prometu nekretnina te oblikovanju propisa koji uređuju ovaj sektor. Za posredničku struku osobito su važne izmjene Zakona o posredovanju u prometu nekretnina, koje će osigurati veću transparentnost poslovanja agencija, a njihovo se usvajanje očekuje do kraja ove godine.

- Izmjene Zakona jasnije uređuju pravila poslovanja na tržištu koje je danas znatno kompleksnije nego prije. Zakon jasno razlikuje legalne i etične posrednike koji rade u skladu sa zakonom, od onih koji posluju izvan zakonskog okvira, čime se štiti većina agencija koje već posluju zakonito. Cilj nam je uključiti što veći broj posrednika u rad Udruženja, kontinuirano podizati kvalitetu i profesionalnost usluga te time izravno doprinositi transparentnosti tržišta nekretnina, održivom razvoju stanovanja u Hrvatskoj i zaštiti potrošača, istaknula je Maja Bogović, direktorica Sektora za trgovinu HGK.

Ilustracija: Stambena zgrada u Zagrebu/Pixabay

Registar posrednika se ubrzano puni

U Registar posrednika u prometu nekretnina HGK trenutno je upisano 1.466 posrednika, što predstavlja rast od 8,7 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, dok je u Imenik agenata u prometu nekretnina HGK upisano 5.073 agenata ili 9,3 posto više nego prethodne godine.

Statistički podaci potvrđuju pad broja transakcija na tržištu nekretnina u prošloj godini, pri čemu je smanjenje aktivnosti vidljivo u svim glavnim segmentima tržišta. U odnosu na 2024., u prošloj godini promet nekretninama u prosjeku je pao za 13,4 posto.

Pad je bio posebno izražen u priobalju, pa je u pojedinim županijama, poput Primorsko-goranske i Splitsko-dalmatinske, promet pao gotovo za trećinu. Također, smanjen je broj stranih državljana koji kupuju nekretnine u Hrvatskoj, osobito kupaca iz zapadne Europe.

Rastu cijene kvadrata

Gledano u odnosu na ostvareni BDP, kupoprodajne transakcije nekretnina činile su 8,3 posto BDP-a u 2025. godini, dok je taj udio 2024. godine iznosio 11 posto.

Istodobno, nastavljen je rast prosječne cijene četvornog metra prodanog novog stana, osobito u urbanim i turističkim središtima. U drugom polugodištu 2025. prosječna cijena novih stanova u Hrvatskoj dosegnula je 2.885 eura po četvornom metru, dok je u Zagrebu iznosila 3.436 eura.

- Tržište usporava već četvrtu godinu zaredom, što se očituje u rekordnom padu prometa. Najvažniji razlozi su pretjerani rast cijena, zbog kojeg su mnoge nekretnine dosegnule nerealne vrijednosti, te nedostatak kvalitetnih i priuštivih stanova. Nužno je povećati ponudu stambenih nekretnina, prije svega aktivacijom postojećih praznih nekretnina, ali i stvaranjem novih kvalitetnih stambenih kapaciteta. Ključnu ulogu u tome imat će država, ali i lokalna samouprava, kroz sustavniji pristup stambenoj politici, kazao je Dubravko Ranilović, predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama HGK.