Staro zagrebačko naselje s godinama mijenja lice, po jednom je posebno u GUP-u: 'Ova cesta oduvijek je tu'

Na krajnjem istoku Zagreba, u Sesvetskom Kraljevcu, još uvijek prevladavaju zelenilo i obiteljske kuće. Od željezničkog kolodvora do kojega se za oko 15 minuta dolazi s Maksimira, ili za 20-ak minuta iz centra, prolazeći Ulicom Bedema ljubavi vidimo i pokoju drvenu ljepoticu pa i nekoliko starih obiteljskih staja, uglavnom zapuštenih.

No, u zoni je i jedno od najpoznatijih novijih stambenih naselja, Iver, koje je trebalo biti priuštivo, ali ga je na kraju 'podigao' privatni investitor. U cijelom naselju povijest je ipak i dalje opipljiva. Uz vodstvo rođenog Kraljevčana, Dražena Piršića koji naselje ima u malom prstu, istražili smo što sve ima u kraju, ali i po čemu je Sesvetski Kraljevec poseban u izmjenama Generalnog ubanističkog plana Sesveta. 

Stari konzervatorski uvjeti

Ove godine aktualne su izmjene i dopune sesvetskog GUP-a, ali još od 2010. postoji Koznervatorska podloga koja posebno tretira pojedine dijelove te gradske četvrti. Važan dio glavnog prostorno-planskog dokumenta za istočni dio Zagreba je i Sesvetski Kraljevec koji krije više povijesnih graditeljskih bisera o kojima se ne priča dovoljno. 

U revidiranoj podlozi pročitali smo da je 'u postupku izrade revizije za potrebe izmjena i dopuna utvrđeno da na području Sesveta postoji 10 etnoloških građevina'. Od tog broja, pet lokacija je u Sesvetskom Kraljevcu, a jedna od građevina uklonjena je od posljednje revizije iz 2013. godine. Ovdje se govori o pojedinačnim stambenim etnološkim građevinama. 

'Mlin' iz sredine 19. stoljeća | foto: Dražen Piršić

Zaštita civilne građevine

Dok se u Kraljevcu ne nalaze arheološka područja, kao što je trasa Rimske ceste ili Jelkovec nešto zapadnije, arheološke baštine tu ne manjka. Na primjer, na području Kraljevca, GUP-om je zaštićena Zgrada bivše kaptolske kurije. 

- Zaštita civilne građevine podrazumijeva potpunu konzervatorsku zaštitu svih očuvanih izvornih obilježja u vanjštini i unutrašnjosti građevine, mjerila, oblikovanja, graditeljskih i konstrukcijskih elemenata, posebno pročelja, krovišta, stubišta te osnovnog konstrukcijskog sustava, kao i očuvanih vrijednih izvornih elemenata oblikovanja i opreme u interijeru te izvorne namjene. Također, zaštita obuhvaća i pripadajući posjed s kojima građevina čini izvornu kvalitetnu cjelinu, opisano je u Konzervatorskoj podlozi prije nego su nabrojane mjere zaštite, a više možete pročitati u podlozi. 

Prošlost na svakom uglu

Kako je spomenuto, ovdje su evidentirane pojedinačne etnološke građevine, koje se nalaze unutar obuhvata prostorno-planske dokumentacije i nositelji su specifičnih prostornih obilježja. Prema konzervatoskij podlozi, 'nose' povijesne karakteristike i ambijentalne osobitosti, ali i dokumentiraju kontinuitet naseljenosti prostora. 

Krenuvši s Piršićem prema središtu naselja, neke smo prepoznali. Treba reći da status takvih građevina podrazumijeva 'potpunu kontervatorsku zaštitu svih očuvanih izvornih obilježja - u vanjštini i unutrašnjosti građevine. Podrazumijeva se očuvanje mjera, oblikovanja, graditeljskih i konstrukcijskih elemenata, kao i oblikovanja i opreme u interijeru pa i izvorne namjene'.

A ostavština Kraljevca usko je povezana i s razvojem naselja u novije vrijeme. Zna se da je Iver, nesuđeno priuštivo naselje, građeno na prostoru nekadašnje farme. A ni to nije sve.

Gradnja Ivera | foto: Dražen Piršić

Dražen Piršić bio nam je sugovornik i vodič | foto: bauštela.hr

Sve krenulo od kaštela

Priča Sesvetskog Kraljevca počinje jako davno, a naselje krije i zone koje GUP ne pokriva. Iako je stara Kaptolska kurija, važna za GUP, dugo vremena bila najveća zidana građevina u tom dijelu grada, nije od nje sve krenulo. Sesvetski Kraljevec prvi puta se spominje još u 13. stoljeću, a od 1434. godine dolazi pod upravu zagrebačkog Kaptola.

Pod vlašću 'crkve' ostaje narednih skoro pet stoljeća, do nacionalizacije. Kako kažu izvori, Kraljevec je bio dijelom 'štibrenskih sela' kojima su upravljali kaptolski kanonici. Za obranu stanovništva, u 16. i 17. stoljeću tu je bio kaštel, a potom su ovdje djelovala feudalna gospodarstva. Kaštel je tako bio točka početka razvoja kraja, a dio koji je nekada bio okružen potocima danas na kartama iz arhiva prepoznaju samo vrlo dobro upućeni, poput našeg vodiča, Piršića.

Kurija kao 'centar' starog Kraljevca

Ta faza završava u 18. i 19. stoljeću, a Kaptol gradi kuriju 1828. godine. Iako lokacijski nije u sredini Kraljevca, ova kurija danas djeluje kao 'centar' svega. Prepoznatljiva je po obliku i po parku koji ju okružuje, no kako nam je ispričao Piršić, nije zadržala u cijelosti izvorno lice.

Danas ju preuređuje privatni vlasnik, Niko Pašalić, a temeljem rješenja Ministarstva kulture, obnova kulturnog dobra zaustavljena je nakon pojedinih izmjena koje nisu odobrili konzervatori. Nisu im se svidjeli nova betonirana ograda i drugi detalji, no očekuje se nastavak uređenja.

Kurija je na glavnoj Ulici Bedema ljubavi | foto: bauštela.hr

Povijesni razvoj 

Kurija je s jedne strane Ulice Bedema ljubavi, najstarije u naselju. S druge strane, nekoliko četverostrešnih kuća ostaje simbol seljačkih radnih zadruga s početka prošlog stoljeća, kako nam je ispričao Kraljevčan Piršić. Kako je rekao, u 1940-tima zadruga koja je djelovala u Kraljevcu izgradila si je sedam ili osam kuća po jednakom modelu, ali danas je u izvornom obliku ostalo samo dvije ili tri  kuće, a preostale su dograđene.

Vratimo se na Iver. Taj dio koji je pak južno od kurije, u istoj 'zoni' u 2007. godini zamijenilo je prostore nekadašnjih staja, slično kao Novi Jelkovec. U 2006. najavljena je gradnja 3.600 novih stanova u okviru projekta od 100 milijuna kuna, ali i vrtića te škole prema projektu Degrada.

Na kraju, u prvoj fazi gradnje, naziva Iver I izgrađeno je 14 zgrada. U drugoj fazi, Iver II, podignuto je još 11 zgrada, a građeni su stanovi od jedne do četiri sobe, kvadratura između 31 i 95 kvadrata. No, dok su izvorno zamišljeni kao cjenovno pristupačni projekt je na kraju realizirao privatni investitor Elez, što nam potvrđuje Piršić.

Novija naselja prilično su niska | foto: bauštela.hr

Ulice zadržale putanju

Zna se da se na prostoru naselja nekada nalazila svinjogojska farma koja je svojevremeno bila i pod upravom mesnoprerađivačke industrije Sljeme. Industrija je preuzela zadrugu u 1950-tim godinama, izgradili su nove staje te proširili farmu koja je ondje postojala prema istoku.

Sljeme djeluje u Sesvetskom Kraljevcu do početka devedesetih, nakon čega propada do 2007. godine, odnosno početkom izgradnje novog naselja. Kako nam je u šetnji ispričao Dražen Piršić Iver je danas prepoznatljiv kao noviji dio Kraljevca po linearnim prometnicama između zgrada. Sve druge, starije prometnice 'vijugaju', prate tok izgradnje mic-po-mic. A uz Bedema ljubavi, važna kraljevečka prometnica koja nije mijenjala svoj put je i Željeznička cesta. Ulice su tu praktički od nastanka naselja, osim što je krajem 19. stoljeća put 'presijekla' željeznička pruga.

Kompleks Sljeme bio je generator razvoja Sesveta u kojem je djelovala jedna od najuspješnijih industrija | foto: Bauštela.hr, Nina Šantek

Google Earth | snimka zaslona

Prošlost i budućnost na jednom mjestu

Upravo na povratku do kolodvora kojim ćemo nazad do 'grada', još jednom smo prošli Bedemom ljubavi, a putem smo uočili nekoliko starih objekata, karakterističnih za ovaj kraj. Nekih više, nekih manje održavanih ili pak skroz zapuštenih.

Piršić nam je putem pričao anegdote - što se gdje, kako i kada promijenilo u njegovom naselju. Vrativši se do kolodvora, čuli smo i o staroj gostionici koja nam je skrenula pozornost nakon izlaska iz vlaka. Odmah je pored pruge, ali je danas i ona degradirana, na rubu raspada. 

Iza nje su još dvije staje, jedna karakterističnih drvenih vrata s ukrasnim motivom konja. A odmah do staja i bivše gostione veliki je parking koji unatoč niskoj gradnji, velikom broju kuća i staroj kuriji u ovom naselju podsjeća da se vremena mijenjaju te da će veća promjena s vremenom doći i u ovaj sada još tih i miran dio na krajnjem istoku Zagreba. Dok se promjene događaju, GUP je tu da podsjeti koje dijelove graditeljske tradicije se ipak mora sačuvati.