Tajna Rimske ceste u središtu Sesveta: GUP traži promjene, a konzervatori zadali stroge uvjete

Dok putujemo na posao ili šećemo parkom, baš i ne razmišljamo o tome je li se i što prije 10, 50, 200 ili više godina nalazilo na našoj svakodnevnoj trasi ili na mjestu omiljenog parka. No, iza pojedinih zona uistinu je duga i dinamična povijest. Na istoku Zagreba, područje Sesveta koje ima važnu ulogu ulaska u odnosno izlaska iz Zagreba tako se može pohvaliti čak trima povećim arheološkim područjima.

To su Arheološko područje Sesvete, Sesvete-trasa Rimske ceste i Jelkovec. Nakon što je nedavno u javno savjetovanje 'pušten' Prijedlog izmjena i dopuna Generalnog urbanističkog plana Sesveta (GUP), posebnu pažnju dobilo je i svako od tih područja. U obzir ih uzima konzervatorska podloga izrađena za starije verzije GUP-a koja, revidirana, većim dijelom ipak ostaje nepromijenjena u najnovijim izmjenama i dopunama, kako su nas uputili iz Grada Zagreba.

Budući da upravo ovaj novi dokument predviđa totalnu transformaciju ponajprije središta Sesveta, zanimalo naš je što to znači za arheološke zone. Fokus stavljamo na Rimsku trasu koja se proteže čitavim centrom Sesveta, gdje se prema najavama spremaju najveće promjene.

Povezivanje sjevera i juga, preko pruge

Kako stoji u Članku 69. Prijedloga izmjena i dopuna sesvetskog GUP-a, taj dokument sadrži informacije o Linearnom gradskom parku-Rimski put. Ovo je potez tematskih zona (Z3) naglašene vegetacijske, odnosno krajobrazne komponente.

Tu je, kako je navedeno u Prijedlogu izmjena sesvetskog GUP-a, moguća izgradnja niskog intenziteta, ali funkcija treba biti 'prometno, sadržajno, krajobrazno i tematsko povezivanje središta Sesveta s prostorom južno od željezničke pruge'. Sve navedeno, naravno, uz valorizaciju kulturno-povijesnog kontinuiteta evidentiranog kroz arheološko područje Sesvete-Rimska cesta, stoji u Članku Prijedloga zakona.

- Omogućuje se gradnja građevina javne i društvene namjene (kulturne, znanstvene, tehnološke, memorijalne, rekreacijske i ostale namjene koje pridonose prethodno navedenoj funkciji) i manjih infrastrukturnih građevina te uređenje javnih parkova i trgova, a budući da je riječ o važnom povijesnom području. Podsjetimo, prema riječima gradonačelnika Tomislava Tomaševića, povezivanje sjevernog i južnog dijela Sesveta jedan je od ključnih ciljeva provedbe izmjena GUP-a. 

Rimska trasa u Sesvetama | foto: Konzervatorska podloga (Grad Zagreb)

Rimska trasa u Sesvetama | foto: Konzervatorska podloga (Grad Zagreb)

Što se u 'kvartu' zna o povijesti?

Zanimala nas je točna trasa ove ceste o kojoj se u Sesvetama zna. Na tu temu obratili smo se Damiru Fofiću iz Muzeja Prigorja, s kojim smo prije otprilike godinu dana obišli još jednu 'tajnu' gradske četvrti – sesvetske bunkere, a koji mjesec kasnije i nekadašnji kompleks mesnoprerađivačke industrije Sljeme. Iz materijala koje nam je poslao, iščitali smo da je priča s ovom trasom krenula kada je Rimski Imperij, šireći se, u jednom trenu došao do okolice Zagreba.  

Konkretno, prelazak rijeke Save u rimsko doba omogućio je dolazak do Ivanje Reke i šire okolice Zagreba, u razdoblju nakon 1. stoljeća. Izvori kažu da su na zagrebačkom području Rimljani 'u prolazu' gradili nove prometnice, a ističu se dva glavna tipa cesta: via terrena i via glareata.

Još uvijek postoji 'Rimski put'

Via terrenom prolaze zaprege i pješaci, a radi se o najjednostavnijem obliku puta, dok je glareata ipak utabana ili nasuta šljunkom. 

Najznačajnija prometnica koju su Rimljani gradili na ovom području je antička cesta Siscia-Andautonia-Poetovio (Sisak-Šćitarjevo-Ptuj). Nakon prijelaska rijeke vodila je u dva smjera, prema krajnjem istoku Sesveta, ali i prema središtu koje bi, kako smo spomenuli, uskoro trebala zahvatiti kompletna transformacija. Trasa rimske ceste, iliti 'Rimska trasa', nakon izgradnje ostaje vidljiva i na kartama Habsburške Monarhije pa je, primjerice označena na jednoj vojnoj karti iz 19. stoljeća.

Prolazila je točno današnjim središtem naselja, prvo kroz Novi Jelkovec, počevši od Slavonske avenije gdje se i danas dio ulice naziva 'Rimski put'. Zatim prolazi posred Novog Jelkovca, nastavljajući u smjeru sjevera, do silosa u kompleksu Sljeme nakon pa ide dalje preko pruge, do stambenih naselja nešto sjevernije. Završava kod posljednjih kuća između Kašinske i Varaždinske ceste, nadomak šume, kako pokazuje revizija Konzervatorske podloge za izradu GUP-a Sesveta iz 2010. godine, revidiran 2012. i 2025. godine. 

Dvije trase rimske ceste | foto: Damir Fofić (Muzej Prigorja)

Prikaz na vojnoj karti u 19. stoljeću | foto: Damir Fofić (Muzej Prigorja)

Pronalazak miljokaza u poznatom naselju

Iako ne u cijelosti, cjelokupna trasa na nekim mjestima ostaje dobro očuvana, posebno između Sesveta i Đurđekovca, u šumi Selčina i Topolje. Inače, poznat je i miljokaz pronađen u prvoj polovici dvadesetog stoljeća na području današnjeg stambenog naselja Novog Jelkovca (u razdoblju između 235. i 238.), na kojemu je bilo sedam redaka teksta, a spominjala se i udaljenost do Siska od XXX rimskih milja, danas je s drugim antičkim pronalascima u Antičkom muzeju u Zagrebu.

Što se same trase tiče, zanimalo nas je kako će njen 'status' arheološkog područja biti zadržan, uzimajući u obzir planove o kompletnoj transformaciji Sesveta? Pitali smo Grad Zagreb.

Primjer ceste | foto: Damir Fofić (Muzej Prigorja)

Izgrađenost, ali više krajobraznog uređenja

Ovim izmjenama i dopunama GUP-a Sesveta predlaže se prenamjena poteza između jelkovečke šume i prostora bivše tvornice Sljeme iz gospodarske namjene (G) u novu namjenu Javne zelene površine - tematska zona (Z3), ponovili su nam iz Grada Zagreba.

- U predloženoj namjeni bit će moguće graditi i uređivati javne sadržaje, ali s velikim udjelom neizgrađenog odnosno krajobrazno uređenog prostora te smatramo da je predložena namjena povoljnija za očuvanje arheološke baštine, napomenuli su, dodajući da sama Rimska trasa i neće imati preveliki utjecaj na radove.

Iz Grada su pojasnili da konzervatorska podloga zapravo 'nema izravnog utjecaja na planirano korištenje i namjenu tog prostora, te u tom smislu ne određuje premise i ciljeve, već se mjerama zaštite navodi da je pri izvođenju građevinskih radova na navedenom području obavezan arheološki nadzor'. No, u slučaju nalaza radovi će se prekinuti kako bi se o istima izvijestilo nadležno tijelo, a potom se pokrenula daljnja arheološka istraživanja.

Centar Sesveta | foto: Bauštela.hr (Martina Gelenčir)

Konzervatorska podloga nije mijenjana

Inače, podloga pristupu očuvanja ove važne trase je Elaborat - 'GUP Sesvete I. Konzervatorska podloga nepokretna kulturna dobra, II. Evidentirani dijelovi prirode s uvjetima uređenja i korištenja' koji je izradio Gradski zavod za zaštitu spomenika kulture i Prirode, 2001. godine. Elaborat je pak revidiran 2003. godine, a kažu da je predstavljao temelj za određivanje mjera očuvanja i zaštite nepokretnih kulturnih dobara u odnosnom Generalnom urbanističkom planu Sesveta iz 2003. godine.

- Unatoč izradi tri revizije odnosno izmjene i dopune Konzervatorske podloge koje su pratile izmjene i dopune GUP-a Sesveta 2006., 2013. godine i ovaj trenutni postupak, evidentirano arheološko područje  Sesvete - trasa Rimske ceste i njegove granice, kao i propisane mjere zaštite za sva arheološka područja u osnovi se nisu mijenjali od 2003. godine do danas, pojasnili su iz Grada Zagreba. Na stranicama Grada pronašli smo revidiranu podlogu iz 2010. koja je prošla odgovarajuće preinake, po potrebi, i pred kasnije izmjene i dopune Generalnog urbanističkog plana Sesveta, pa time i ovu posljednju, prošle godine.

Ništa bez nadzora

U Konzervatorskom elaboratu za GUP Sesveta, treba reći evidentirano je nekoliko arheoloških područja. To su Arheološko područje Sesvete, Sesvete-trasa Rimske ceste i Jelkovec, kako smo istaknuli na početku.

Za njih su propisane jasne mjere zaštite koje uključuju  obavezan arheološki nadzor nadležnog tijela kod građevinskih radova koji se izvode na arheološkom prostoru, a uključuju izvođenje radova u slojevima pod zemljom. Također, u slučaju arheološkog nalaza tijekom izvođenja radova isti se moraju prekinuti, a o nalazu izvijestiti tijelo nadlećžno za zaštitu kulturnih dobara.

Uz to, kod nalaza je potrebno provesti daljnja arheološka istraživanja, te po potrebi izraditi plan i zaštite arheološkog područja.

- Za sve zahvate unutar granica zaštićenog arheološkog područja potrebno je ishoditi odobrenje nadležnog tijela za zaštitu kulturnih dobara, zaključuje podloga, potvrđujući informacije koje smo dobili iz Grada Zagreba.