U kratkoj šetnji centrom izbrojali smo skoro 20 znakova upozorenja za opadanje žbuke, tko je odgovoran?

Centar Zagreba nekada predstavlja ozbiljnu opasnost za prolaznike. Puno je zgrada s kojih je djelomično otpala ili postoji opasnost opadanja žbuke ili fasade. Dok dio zgrada prikladnim znakom poziva prolaznike na oprez, čija je odgovornost oštećena zgrada s koje bi mogla pasti žbuka? Isto tako, što ako unatoč znaku na nečiju imovinu ili na nekoga padne žbuka?

Šećete li centrom Zagreba, dobro obratite pažnju na zgrade, od kojih neke predstavljaju pravu opasnost za prolaznike. Pogotovo u starijim dijelovima grada, s pojedinih zgrada koje čekaju na obnovu postoji opasnost od pada fasade ili drugih dijelova zgrade s visine. Na što u nekim slučajevima upozoravaju prikladni znakovi, a u drugim ne.

Desetljetna muka

Iako su potresi pogoršali situaciju, opadanje žbuke i predmeta s visine zagrebačkom centru nije stran pojam već desetljećima. Dok se katkada radi o potencijalnoj opasnosti, u drugim slučajevima stvarno dolazi do pada žbuke ili pak dijelova zgrade. Čija je obaveza pobrinuti se da su prolaznici prikladno upozoreni na potencijalnu opasnost, a tko odgovara ako prolaznik svejedno strada?

Na svaku zgradu koja bi mogla predstavljati opasnost za prolaznike, treba postaviti prikladni znak upozorenja. Znakovi se izrađuju prema Pravilniku o sigurnosnim znakovima (N.N. 29/05.) te HRN-u 7010.

Prema predmetnom Pravilniku, sigurnosni znakovi smiju se upotrebljavati samo za davanje uputa i obavijesti koje su njime propisane. K tome, učinkovitost znakova ne smije se smanjivati prisutnošću drugog izvora davanja iste vrste znakova, na način da su previše blizu jedan drugom. Ili pak manjkavim oblikom, nedovoljnim brojem, nepravilnim postavljanjem, slabim održavanjem, ni na druge načine.

Isto tako, znakove treba redovno čistiti, održavati i pregledavati. Na opasnost od pada žbuke ili fasade prolaznike može biti upozoriti znak o opasnosti od pada predmeta s visine te o opasnosti od pada dijelova fasade sa zgrade – ovisno o čemu je riječ. Znakovi pritom imaju unificiranu formu koja prati boje i oblike upozorenja, iako se u centru Zagreba mogu vidjeti znakovi raznih boja i oblika.

Žuti znakovi s trokutom

Znakovi sigurnosti mogu biti crvene, žute, zelene i plave boje. Za one koji nastoje ukazati na oprez, to jest upozoriti na opasnost, prepreke ili opasne prijelaze, poput ovih za opadanje dijelova fasade ili pada predmeta s visine, pravila nalažu žutu boju.

Žuti znakovi upozorenja pritom se kombiniraju sa crnim slovima te oblikom trokuta. Iako smo u šetnji gradom zamijetili znakove na zgradama koji odgovaraju ovom opisu, brojni koje smo uočili nisu pratili ovu ‘propisanu’ formu. Štoviše, uočili smo manje takvih ‘ispravnih’ nego bijelih znakova, ili pak onih koji jednostavno ne sadrže geometrijski oblik trokuta sa ilustracijom opasnosti.

Odgovaraju suvlasnik i upravitelj

Na pitanje što se dogodi ako fasada, odnosno njen dio ipak padne na prolaznika ili na automobil, kao i tko je u tom slučaju kriv – neovisno o prisutnosti znaka na zgradi, odgovor je kako su odgovorni suvlasnici točnije upravitelj, navodi zgradonačelnik.hr. Pitanje je ovo koje se ozbiljno tiče ne samo potresom pogođenih dijelova Hrvatske, već i svakog objekta koji predstavlja potencijalnu opasnost za prolaznike. Kako je za Zgradonačelnika potvrdio profesor na Pravnom fakultetu u Zagrebu Hrvoje Kačer, fasada je dio zgrade za čije su stanje odgovorni suvlasnici i upravitelj zgrade.

Dakle, kad bi dijelovi fasade ili bilo kojeg drugog dijela zgrade otpali te oštetili nekoga ili nečiju imovinu, na red bi se s pravom pozvalo suvlasnika zgrade. Kako bi se prolaznike upozorilo na opasnost, suvlasnici su dužni ograditi dio pločnika ili kolnika s jasnim upozorenjem na opasnost.

S druge pak strane, ako je fasada na zgradi oštećena (ili bilo koji njezin dio) osim što se na to mora odmah upozoriti suvlasnike zgrade, potrebno je odmah pokrenuti i postupak hitne sanacije. Odnosno, sanacija je nužna neovisno o tome upozorava li prolaznike na potencijalnu opasnost ili ne. Po pitanju odgovornosti suvlasnika za fasadu, u sudskim sporovima u kojima su sudjelovali suvlasnici, osiguravajuće kuće i oštećena strana, sudovi u slučaju štete trećim osobama znali su dosuđivati i veću kaznu ako ni koji način nisu sanirali oštećenu fasadu.

U veljači je u Maksimirskoj ulici uslijed uklanjanja stare zgrade došlo do urušavanja zida. Što se točno dogodilo, pročitajte ovdje.