Na 19. Venecijanskom bijenalu Hrvatsku će predstavljati ‘Inteligencija grešaka’
Predstavljen je projekt ‘Inteligencija grešaka’ s kojim se Hrvatska predstavlja na ovogodišnjem Venecijanskom bijenalu – 19. Međunarodnoj izložbi arhitekture. Riječ je o umjetničkoj i istraživačkoj instalaciji posvećenoj proučavanju načina na koji se pogreške u prostornom oblikovanju i prostornoj politici mogu iskoristiti kao resursi za učenje i stvaranje novih svjetova. Autori su: Ida Križaj Leko, Ana Boljar, Jana Čulek, Marino Krstačić-Furić, Ana Tomić, Iva Peručić i Marko-Luka Zubčić.
Inteligencija grešaka, autorski tim | foto: Doris Fatur
Venecijanski bijenale – La Biennale di Venezia službeno se otvara 10. svibnja i traje do 23. studenog 2025. godine, a otvorenje hrvatskog paviljona ‘Inteligencija grešaka‘ zakazano je u danima predotvorenja, 9. svibnja 2025., u 13 sati u prostoru Arsenala gdje se i nalazi hrvatski paviljon. Naručitelj projekta za hrvatski paviljon je Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske, a projekt provodi Udruženje hrvatskih arhitekata (UHA).
Na temelju Javnog poziva za isticanje kandidature za povjerenika hrvatskog nastupa na Venecijanskom bijenalu, članovi Povjerenstva za odabir projekta u sastavu: Tonči Čerina, Vjekoslav Gašparović, Karin Šerman i Maja Kocijan razmotrili su pet pristiglih prijedloga te su jednoglasno predložili projekt ‘Inteligencija grešaka’ kao ovogodišnjeg predstavnika. Ističe se kako je, premda mu je ishodište sagledavanje izazova lokalnog konteksta, relevantnost ovoga projekta globalna i univerzalna s ciljem pokušaja da se iznađu nova ili bolja rješenja za svijet koji je razapet krizama i duboko izvan ravnoteže. Autori su: Ida Križaj Leko, Ana Boljar, Jana Čulek, Marino Krstačić-Furić, Ana Tomić, Iva Peručić i Marko-Luka Zubčić.
Pogreške kao resursi za učenje
‘Inteligencija grešaka’ umjetnička je i istraživačka instalacija posvećena proučavanju načina na koje se pogreške u prostornom oblikovanju i prostornoj politici mogu iskoristiti kao resursi za učenje i stvaranje novih svjetova. Izravno se povezuje s krovnom temom ovogodišnjeg izdanja Venecijanskog bijenala ‘Intelligens. Natural. Artificial. Collective. / Inteligens. Prirodno. Umjetno. Kolektivno.’, nadovezujući se na uvid da je identifikacija vlastitih pogrešaka ključan preduvjet za razvitak inteligentnih sustava u neidealnim i složenim uvjetima. Greške se u kontekstu projekta promatraju kao stanja stvorena ljudskim djelovanjem ili nedjelovanjem koja se prostorno manifestiraju unutar našeg okoliša.
– No, umjesto da se greške tretira kao nešto što nužno treba popraviti, projekt ‘Inteligencija grešaka’ poziva na drugačiji pristup – onaj koji ostaje uz grešku i promatra što od nje može naučiti, obrazložila je povjerenica Ida Križaj Leko koja je predstavljajući koncept projekta elaborirala slijed njegova nastanka.
Nomadska pop-up institucija
Sam paviljon i njegovu fizičku manifestaciju u prostoru predstavila je članica autorskog tima Jana Čulek.
– Kako bismo postavili uvjete za dugotrajni razvoj projekta te kako bismo se kroz njega mogli baviti ne samo identificiranjem i analizom postojećih grešaka u prostoru, već kako bismo iste kroz metodu žetve grešaka mogli pretvoriti u nove metode za djelovanje u prostoru, odlučili smo osnovati fiktivnu instituciju – naš nulti imaginarij – pod nazivom Institut grešaka, rekla je Čulek, te dodala kako je ‘Institut grešaka’ zamišljen kao nomadska, pop-up istraživačko-oblikovna institucija koja će unutar zidova paviljona predstaviti Repozitorij grešaka te tri Imaginarija.
Repozitorij grešaka – čiji segment će biti predstavljen u paviljonu – čini kolektivni resurs koji nastaje uočavanjem i identificiranjem prostornih grešaka prikupljenih kroz istraživački proces koji je uključivao terenski rad, analizu postojećih prostornih planova i zakonodavnih okvira, kao i uvide i znanja sabrana kroz različite znanstvene i umjetničke projekte te projekte iz arhitektonske prakse. Istovremeno je arhiv i prostor unutar kojeg se identificirane greške kategoriziraju i obrađuju kako bi se metode njihovog nastanka mogle konstruktivno preusmjeriti kroz metodu žetve grešaka.
– Imaginariji koje predstavljamo unutar Instituta razvijaju tri nove spekulativne metode oblikovanja te nude odgovor na dominante prakse urbanističkog planiranja koje su često spore, hijerarhijske, nefleksibilne i isključive. Nasuprot uvriježenim metodama, Imaginariji nude pristupe koji su usmjereni odozdo prema gore, uključuju sve razine i slojeve prostora te sva živa bića u njemu, djeluju brzo, ovdje i sada te ostaju prilagodljivi kroz fleksibilne metode planiranja.“ – razložila je Čulek.
Inteligencija grešaka, dijagram projekta | foto: UHA
Digitalni format
Čulek je rekla i kako projekt, osim analognog formata predstavljenog u samom paviljonu, ima i svoj otvoreni digitalni format pod nazivom ‘Atlas grešaka‘. Riječ je o interaktivnoj internetskoj karti koja će omogućiti svim zainteresiranima da pridodaju različite prostorne greške, detektirane unutar vlastitih konteksta iz cijelog svijeta.
– Ta interakcija ne samo posjetitelja paviljona i Bijenala već svih zainteresiranih koji će o projektu saznati kroz našu web stranicu, društvene mreže, ali i kroz različite medijske objave, omogućit će da naš Repozitorij kontinuirano raste i tako postane svojevrstan globalni resurs za djelovanje u prostoru, dodala Čulek.
O autorima
Institut grešaka interdisciplinarni je autorski kolektiv čiji članovi dolaze iz različitih polja umjetnosti i istraživanja. Ida Križaj Leko prakticirajuća je arhitektica i voditeljica interdisciplinarnog sveučilišnog specijalističkog studija – Urbani studiji Sveučilišta u Rijeci. Ana Boljar je arhitektica koja djeluje u procjepima arhitekture stanovanja, kulture i zajednice. Odrasla je u kolektivima. Jana Čulek je arhitektica i istraživačica. Radom kroz svoj ured Studio Fabula te kroz nastavnu aktivnost bavi se izgrađenim prostorom i njegovim narativima kroz različita mjerila, istražujući diskurzivni i pripovjedački potencijal arhitekture, kao i njenu situiranost u širem društvenom i političkom kontekstu.
Marino Krstačić-Furić i Ana Tomić djeluju kao duo usmjeren na grafički dizajn i vizualne komunikacije, uglavnom u području kulture i umjetnosti s posebnim naglaskom na razvoj prepoznatljivog grafičkog jezika, ilustraciju i prostorne intervencije. Iva Peručić je arhitektica, umjetnica i specijalistica Urbanih studija čija praksa obuhvaća prostorne instalacije i projekte različitih mjerila koji potiču promišljanje o povezanosti s okolišem. Marko-Luka Zubčić je viši asistent na Institutu za filozofiju u Zagrebu čiji je istraživački fokus neidealna institucijska epistemologija.
Doznajte ovdje sve o ‘Zlatokosinoj kuli’ u sred šume, dizajnerskom skloništu za šišmiše i vidikovcu koji oduševljava.
Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.
